Preporod.com

Borba pojedinaca ili malobrojnih zajednica, prvenstveno religijskih, koji se bore za očuvanje ljudskoga dostojanstva je od izuzetnog značaja i zahtijeva od svakoga maksimalnu podršku

U jednoj mudroj hikaji stoji da su se sastali znanje, imetak i čast, ali nedugo nakon toga odlučiše da se raziđu i da svako ide svojim putem. Imetak reče: “Braćo, ja vam odoh. Ako me budete tražili, znate gdje me možete naći; potražite me u onom veličanstvenom zamku.”
Znanje kaza: “Mene, ako budete trebali, možete naći u onoj velikoj džamiji.”
Čast ne progovori ni riječ, pa ovo dvoje upitaše: “A šta je sa tobom? Gdje ćemo tebe naći?” Čast im odgovori: “Ja ako odem, otići ću zauvijek i nikada se više neću vratiti!”
Zaista je poruka ove hikaje duboka i, nadasve, aktualna. Danas, pokazuju sva moguća istraživanja, bogatstvo svijeta ‘leži’ u rukama onih koji, zatvoreni od očiju javnosti, borave i žive raskošno u svojim veleljepnim dvorcima. I njih nema puno – svega je nekoliko stotina milijardera u svijetu koji broji preko šest milijardi stanovnika.

Milijarderi

BBC je prošle godine prenio listu superbogataša koju je objavio američki magazin “Forbes”, prema kojoj je te godine u svijetu 946 dolarskih milijardera, za razliku od pretprošle godine kada ih je bilo 793. “Ova, 2007.godina, je najbogatija godina u povijesti čovječanstva”, ustvrdio je tada urednik magazina Steve Forbes, koji to objašnjava rastom globalne ekonomije. Ono što je “zaboravio” dodati je – da je to  najbogatija godina za pojedince, milijardere. Jer, siromašni su, u pravilu, još siromašniji. Na prvom mjestu je i te, već 13. godinu zaredom, bio Bill Gates, ‘težak’ 56 milijardi dolara.
No, nakon 13 godina provedenih na prvom mjestu Forbesove liste, vlasnik “Microsofta” pao je na treće mjesto s 58 milijardi dolara, iza svog velikog prijatelja Buffetta i telekomunikacijskog tajkuna iz Meksika, Carlosa Slima Helua, sa 60 milijardi dolara.
Indijac Lakshmi Mittal, vlasnik industrije čelika, je četvrti s 45 milijardi dolara. Na petom i šestom mjestu su njegovi sunarodnjaci, posvađana braća Mukesh Ambani (petrohemija) s 43 milijarde, i Anil Ambani (telekomunikacije, energetika) s 42 milijarde dolara.  Sedmi je vlasnik poduzeća za proizvodnju pokućstva “Ikea”, Šveđanin Ingvar Kamprad s porodicom, s bogatstvom od 31 milijarde dolara. Indijac KP Singh (nekretnine) je na osmom mjestu Forbesove liste s 30 milijardi dolara. Rus Oleg Deripaska, vlasnik industrije aluminija, je deveti s 28 milijardi dolara, a deseti Nijemac Karl Albrecht, vlasnik maloprodajnog lanca Aldi, s bogatstvom vrijednim 27 milijardi dolara.
Najbogatiji čovjek današnjice, Warren Buffett (77), je 1962. godine kupio tekstilnu firmu “Berkshire Hathaway”, a potom je počeo kupovati osiguravajuće kompanije i investirati njihove novčane rezerve. Danas Berkshire ima najveća ulaganja u osiguranju (GEICO, General Re), draguljarnicama (Borsheim’s), komunalnim tvrtkama (MidAmerican Energy Holdings) i prehrambenoj industriji (Dairy Queen, See’s Candies). Nekontrolne pakete dionica ima u pivarskom divu “Anheuser-Busch”, “Coca-Coli” i “Wells Fargu”, a nedavno je objavljeno da ima i značajan udio u “Kraft Foodsu”.
Da uz bogatstvo ide i moć, govori podatak da je, recimo, u ruskom parlamentu 12 dolarskih milijardera. Uz njih je još 38 poduzetnika s liste bogatijih od 100 miliona dolara. U isto vrijeme, istraživanja i izvještaji Ujedinjenih nacija pokazuju da preko 850 miliona ljudi širom svijeta nema dovoljno hrane.
Dok su bogati zaslijepljeni svojim bogatstvom i visokim položajem, na marginama su siromašni i gladni, koje niko ne gleda.
Podaci pokazuju da:
Svake godine u svijetu od gladi umre 15 000 000 ljudi.
Svakih 5 sekundi u svijetu jedno dijete umre od gladi.
Čak 3 milijarde ljudi pokušava preživjeti s manje od 2 dolara dnevno.
I tako, dok imetak leži po zamkovima i dvorcima, odnosno računima nekoliko stotina iznimno bogatih ljudi u svijetu, glad kuca na vrata milionima drugih...

Mjesta na kojima se dolazi po znanje bez diplome

Na upit gdje da njega potraže, znanje odgovara: u džamiji. Zaista, jedino mjesto gdje čovjek dolazi da otvori vidike, stekne nove spoznaje i nauči štošta o bivstvovanju na ovome i životu na budućem svijetu, a da pri tom ne očekuje i ne dobije nikakvu diplomu, su džamije. Sa minbera se odašilju tako bitne poruke za onoga ko pouku želi primiti i primijeniti. Ima li čovjeku šta bitnije od savjeta kako da se postavi na ovom svijetu i kako da se sprema za budući?   
Stoga ne čudi što se u petku krije čas u kome musliman ako zamoli svoga Gospodara za nešto dat će mu. Ne čudi što se na svaku skupinu ljudi koja se okupi u Allahovoj kući (džamiji) gdje uči Allahovu Knjigu i međusobno je izučava, spusti smirenost, prekrije ih milost, obaviju ih meleki svojim krilima i Allah, dž.š., ih spominje onima koji su kod Njega. Sve navedeno: i smirenost, i oprost, i mudrost, i znanje čovjek će pronaći boraveći u džamiji.

Spasiti čast i dostojanstvo čovjeka   

Posljednja poruka hikaje je da postoji i stvar koja kada se izgubi – ne vraća se. To je dostojanstvo  i čast. Upravo naša svakodnevnica zorno oslikava istinitost ove poruke. Stida, časti, moralne neiskvarenosti kao karakternih osobina u svijetu je sve manje. S druge strane, raznoraznih devijacija, ogavnosti, latentnog promiskuiteta, apsurdnosti je sve više. Upravo stoga, borba onih pojedinaca ili malobrojnih zajednica, prvenstveno religijskih, koji se bore za očuvanje ljudskoga dostojanstva je od izuzetnog značaja i zahtijeva od svakoga maksimalnu podršku.
U ovom kontekstu treba posmatrati i nedavnu podršku reisu-l-uleme saudijskom kralju, kada je poručio da kralj Abdullah može poslužiti kao uzor u iniciranju dijaloga među različitim kulturama ostalim svjetskim vođama, što je dokazao svojom historijskom posjetom Vatikanu i susretom sa papom.
Jer, kako veli reisu-l-ulema, “ kada se različiti narodi okupljaju oko zajedničkih vrijednosti, to ohrabruje suživot civilizacija.”.

Salih Indžić
 

Komentari (0)

RSS feed Comments