Preporod

Senzibilitet ženskog govora

Selman Selhanović: Bošnjakinje govore, Izd. Futur art, Sarajevo, 2010.


U godini u kojoj “Preporod” obilježava veliki jubilej - 40-godišnjicu kontinuiranog izlaženja, pored redovne djelatnosti sa posebnim zadovoljstvom bilježimo i objavljivanje dviju knjiga nastalih upravo na tekstovima objavljenim u našem listu. O prvoj knjizi i njenoj promociji već smo govorili - radi se o izboru kolumni mladog imama Muhameda Velića “Bošnjaci na pola puta” - a ovim povodom našim čitaocima predstavljamo jedinstvenu knjigu razgovora Selmana Selhanovića “Bošnjakinje govore”. Kažem jedinstvenu, jer do sada, koliko je ovom autoru poznato, nismo imali takvu knjigu intervjua u kojoj su svi akteri - žene. I to žene koje danas, svaka na svoj način, “igraju” važnu ulogu u kulturnom i javnom životu svoga naroda i svoje države - od političarki, univerzitetskih profesorica, ljekara do književnica, tv uposlenica, rediteljica ili glumica, tačnije rečeno u svim onim profesijama i djelatnostima u kojima je do izražaja došla ne samo njihova stručnost i kreativnost, već i poseban sezibilitet i ljubav sa kojom pristupaju tome poslu kao svojevrsnoj misiji koja daje nesumnjive rezultate.
Ono što je posebno važno istaći za sve ove razgovore, jeste činjenica da su oni vođeni sa posebnim novinarskim erosom, u kome se nastojalo dati plastični, doživljajni prizor cjelokupne ličnosti, a ne samo trenutne funkcije koju obavlja, posebno njena uloga majke, žene koja btine za razvoj mladih naraštaja, sa posebnim osvrtom na njen vjerski pedigre, te ulogu koju vjera igra u njenom ili životu njene porodice. Tako smo na uvid dobili jedan poseban znanstveni, duhovni ili intelektualni prostor koji definira i kreira žena Bošnjakinja a koji je svojevrstan doprinos ukupnom znanstvenom, kulturno-vjerskom prostoru naroda i države u kojoj svi živimo. Kako je, kao što je poznato, zbog našeg tradicionalnog konzervativizma i odnosa, žena, bez obzira na njen doprinos, bila (i još je uvijek, nažalost) zapostavljana, marginalizirana pa nerijetko na različite načine šikanirana i dovođena u situacije u kojima je dolazio u pitanje njen i ljudski i profesionalni identitet i integritet, ovaj “ženski govor” bjelodano ukazuje na činjenicu da se situacija stubokom promijenila i da je žena danas ne samo ravnopravan partner muškarcu, već da je njen doprinos u mnogim sferama djelatnosti ne samo dostigao već i prevazišao ono u čemu je muškarac donedavno bio suveren.
Još dok su objavljivani u listu, ovi razgovori su pobuđivali veliku pažnju i zanimanje, međutim, tek ovako sabrani i sučeljeni jedan s drugim zrače posebnom aromom prisnosti i senzibilnosti, ukazujući, sasvim lagahno i nenametljivo, na brojne aspekte dešavanja iz ženskog ugla i otvarajući neke od zapretanih tema ili pitanja od posebne važnosti kako za pojedinca tako uopće za društvo ili državu.
I dok danas različite nevladine organizacije i poplave dženderuša u njima kukaju o seksizmu, o mizoginiji, o prevlasti mačoizma ili muškog šovinizma, prosipajući javne ublehe i osiguravajući vlastitu sinekuru, razgovori sa Bošnjakinjama ukazuju kako su to sve u suštini marginalna pitanja, koja nameću one (i oni) koje nemaju ništa pametnije raditi, a da je istinska afirmacija žene izboravanje onih prostora slobode u kojima će tradicionalne vrijednosti vjere, morala, porodice, užih društvenih grupa, te profesionalnih dostignuća u oblastima u kojima rade, tretirane na savremen, adekvatan i dostojanstven način, ostati uvijek smisaono aktivne i pružiti ženi mogućnost  za samorealizaciju, za ostvarenje njene stvarne uloge i značaja.
Činjenica, međutim, da su sve ličnosti sa kojima je razgovarano iz Sarajeva, odnosno da u njemu trenutno žive i rade, što bi moglo dati pogrešnu sliku kako nam je sva ženska pamet skoncentrisana u glavnom gradu države, što, naravno nije tačno, ostavlja mogućnost za buduće nove sagovornice i iz drugih gradova, kao i sagovornice drugih profila, koje su zaslužne i prepoznatljive po svome doprinosu današnjem društvu i vremenu.

Narudžbe na broj: 062-183-502