Preporod

Dvadesetog juna 2009. godine u Lucernu je svečano otvorena džamija u prisustvu više od četiri hiljade osoba. Na otvorenju su bili: reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, njegov zamjenik hafiz ismet ef. Spahić, muftije: Banjalučki Edhem ef. Čamdžić, sandžački Muamer ef. Zukorlić, novosadsko-beogradski Rešad ef. Plojović, desetine imama i glavnih imama, ambasador BiH u Švicarskoj Jakob Finci, čelnici općine i Kantona Lucerna, predstavnici Katoličke crkve i drugi. Džamiju otvorio Vehbija Efendić, predsjednik Medžlisa IZ, njegov osnivač i najzaslužniji za uspješan rad zajednice.

Iako smo džamiju zakratko razgledali odmah nakon dolaska, ona nam se mnogo većom i ljepšom učini na džuma namazu, na kojoj je bilo džematlija i iz Lucerna, a i onih iz drugih mjesta, pristiglih na otvorenje. Interijer džamije, sa dominirajućom plavom bojom, je prekrasan. Pred džumu su Kur’an učili hafiz Aziz Alili i Mujo ef. Mujić, nekadšnji imam džemata.
Hutbu na temu značaj džamije, održao je hafiz Ismet ef. Spahić, koji je predvodio i džumanski namaz, a predavanje je nakon namaza održao dr. Murad Hofmann, koji je također govorio o ulozi džamije u islamu.
Poslije namaza, u predulazu džamije, hafiz Ismet ef. Spahić je otkrio ploču sa imenima vakifa džamije, a potom su se gosti i domaćini upisali u knjigu utisaka. Istog dana, naveče, poslije akšam namaza, u džamiji su imami iz Žepča proučili mevlud, a prigodno predavanje održao je Mehmedalija ef. Hadžić, urednik Glasnika IZ. Ašere je proučio Hajro ef. Mujkanović, a dovu muftija Edhem ef. Čamdžić.
Nekoliko sati pred otvorenje, u, i oko džamije, sve je vrilo od posjetilaca, njih oko četiri hiljade, pridošlih iz BiH i svih krajeva Evrope. Program svečanosti je izveden ispred džamije, na otvorenom, za što su domaćini morali dobiti posebna odobrenja, kada su od svakog stanara, koji stanuje i blizini, trebali imati saglasnost da se tu održi ta javna manifestacija.
Mladići i djevojke, prigodno obučeni, obavljali su organizacijske poslove. Mladić Suad Botonjić nam reče da je došao čak iz Malmea-Švedska, da pomogne u organizaciji otvorenja džamije.

Svečanost otpočela intoniranjem himni Švicarske i BiH

Konačno je došao taj historijski trenutak, početak svečanosti otvaranja džamije, prijepodnevni vakat, 20. juni 2009. godine, koji će džematlije i Lucerna i cijele Švicarske pamtiti kao dan svečanog otvorenja najveće bošnjačke džamije u prelijepoj i miroljubivoj zemlji Švicarskoj. Pošto su zvaničnici zauzeli svoja mjesta na bini, a ostali okolo nje i na platou, otpočelo je intoniranje himni. Prvo je krenula himna domaćina, Republike Švicarske, a potom BiH. Uvodno ašere proučio je hafiz Aziz Alili. Voditelji programa svečanosti Ahmed ef. Šarić i Enesa Salkić, naizmjenično su čitali imana brojnih gostiju i zvanica i iskazivali im dobrodošlicu. Pročitani su i telegrami onih osoba, koje su bile pozvane, a nisu se mogle odazvati pozivu.
Prvi se prisutnim obratio Vehbija Efendić, predsjednik džemata Lucern, koji je prisutne ukratko upoznao sa historijatem džemata, te o izgradnji džamije. Napomenuo je da je džemat osnovan 8 jula 1991. godine, da u Kantonu Lucern živi 7 hiljada Albanaca, 5 hiljada Bošnjaka i veći broj Turaka, Arapa i ostalih.
Vehbija Efendić, osnivač džemata i njegov predsjednik, istaknu da je izgradnja džamije koštala milion i 800 hiljada švicarskih franaka.
Ćazim ef. Mehmedović, imam u džematu od 1993. godine, istakao je da je ova svečanost otvorenja džamije, dan ponosa muslimana ovog kantona. “ Ovaj objekat su napravile džematlije, bez pomoći sa strane”, kazao je Ćazim ef. Mehmedović, koji je tom prilikom Vehbiji Efendiću, utemeljitelju Islamske zajednice u Švicarskoj, napose džemata u Lucernu i nosiocu ideje izgradnje džamije, uručio plaketu džemata.
U ime općine Emmen, čestitke džematu na otvorenju džamije, uputio je njen predsjednik Thomas Willi. Obraćanja su imali i: prof. dr. Adrian Loretan, doktor prava i crkvenog prava na univerzietu u Lucernu; Claudija Kutter- Falleger, predstavnica Rimokatoličke crkve; Džemal Krafess, direktor Islamic Relief-a za Švicarsku i Hišam Maizer, predsjednkik Saveza islamskih krovnih udruženja Švicarske.
Ambasador BiH u Švicarskoj, Jakob Finci, prvo je čestitao džematu na otvorenju džamije, a potom dodao:” Iako ste vi otišli iz BiH, vaša država nije otišla iz vas. Naša država ima sličnosti sa Švicarskom. Kod nas ima 10 kantona, a u Švicarskoj ih je 26. Oni govore četiri jezika, koji se međusobno ne razumiju, a mi govorimo tri jezika i prilično se dobro razumijemo, naročito kad to hoćemo. Budite ponosni na to što jeste.”
Ibrahim ef. Husanović, glavni imam u Švicarskoj, u svoje ime, u ime Mirsad ef. Mujadžića, predsjednika IZ Bošnjaka u Švicarskoj, u ime glavnog odbora kolegija imama i ispred 20 hiljada članova IZ u Švicarskoj, poselamio je sve prisutne, a džematu Lucern uputio čestitke na otvaranju džamije. Dr. Naim Balić, poslanik Parlamenta Kosova je istakao da su muslimani na Kosovu ponosni na džemat u Lucernu, te je uputio poziv na skorašnju svečanost otvorenja džamije u Dobruši kod Prizrena”. Hadži Muharem ef. Hadži iz Prizerena, prenio je od muslimana sa Kosova selame i čestitke povodom otvaranja džamije, ističući da su i tamošnji muslimani, kao i oni u BiH, doživjeli tešku sudbinu. Muamer ef. Zukorlić, muftija sandžački je naglasio:” Uprkos tome što su u posljednjh stotinu godina doživjeli deset genocida, Bošnjaci zaslužuju divljenje i poštovanje zbog toga što nisu dozvolili da obole od virusa mržnje i osvete. Uz lekciju o toleranciji, trebamo naučiti i lekciju o samoopstanku i samoodržanju. Sloboda, islam, domovina, nacija i porodica su pet stubova našeg opstanka.”
Edhem Čamdžić, muftija banjalučki, istaknu:” Ova džamija pokazuje da ste se našli u demokratiji, koje nema svugdje u svijetu. Osjećajte Švicarsku kao svoju domovinu, ali nemojte zaboraviti ni našu BiH i Ferhadiju, koja se gradi.” Hafiz Ismet ef. Spahić, zamjenik reisu-luleme, naglasi:” Sve čestitke vrijednom džematu, njihovom imamu i predsjedniku džemata za ovo veliko djelo. Kada uđete u džamiju, pomislićete da ste u Istanbulu.”
U pauzama, hor Medžlisa Islamske zajednice Žepče izvodio je ilahije i kaside.

Organizacija na zavidnoj visini

Na osnovu onoga što smo vidjeli, kompletna organizacija otvorenja džamije u Lucernu protekla je besprijekorno.
Upitali smo nekoliko učesnika ove svečanosti, počevši od predsjednika i imama, pa do džematlija i musafira, da nam kažu svoje dojmove sa svečanosti i evo što smo zabilježili:
Vehbija Efendić, predsjednik džemata Lucern:” Vrlo sam zadovoljan kako je sve proteklo. Nekada je lađu lakše napraviti, nego s njom upravljati. Ovaj centar zaslužuje da ga vode sposobni i dobri ljudi. Meni daje za pravo da za kratko vrijeme svoju funkciju predsjednika džemata povučem, prepuštajući je mladim ljudima, kojima bi svakako bio na pomoći i pri ruci.” Ćazim ef. Mehmedović, imam u Lucernu: “Ovo je moje prvo otvaranje džamije. Oduševio me i ohrabrio veliki broj musafira koji su iz BiH došli na svečanost. Džemat Lucern sa svojih 500 članova Islamske zajednice je jedan od najvećih džemata u Švicarskoj. Fata Biber:” Hvala Bogu, Gospodaru svjetova. Nikad mi nije bilo bolje, nego danas, na otvranju ove džamije. Tu sam sa sinom Fuadom”.
H. Muharem Hadži, iz Prizrena:” Danas sam proveo jedan od najljepših trenutaka u svom životu”. Nedima Halač, studentica iz Zenice:” Oduševljena sam”. Mirsad Kendić i Haris Sinanović, mladići iz Željeznog Polja, koji 10 godina žive u Lucernu, bili angažirani u organizaciji svečanosti, istakoše da im je bilo divno i super. Husein Tutnjić, potpredsjednik džemata Lucern, 39 godina u Švicarskoj, kaže:” Ovaj objekat je spas za naš džemat i njime smo naše mlade uklonili iz birtije i sa ulice.”H. Bangoji Isak, iz Prizrena, član džematskog odbora:” Prezadovoljan sam što smo otvorili džamiju, a imao sam i čast da sa aerodroma dovezem reisu-l-ulemu dr. Mustafu ef. Cerića.” Mirsad Kurtović, rodom iz Maoče, 20 godina u Lucernu” Član sam džemata od njegovog osnivanja. Svečanost je bila fenomenalna. Zadovoljan sam i programom i organizacijom.” Slično su govorili i Sead Maslić, iz Krasulja kod Ključa, koji živi 32 godine u Lucernu, Adem Vučkić, također iz Ključa, 25 godina u Švicarskoj, Abdulah ef. Purišević, imam u Bilalovcu, kod Kiseljaka, Salih Murtić, iz Žepča, od 1974. u Lucernu, Asim Šistek i Hilmo Aletić, iz Dortmunda u Sjevernoj Njemačkoj, Mehmed Šistek iz Sanskog Mosta, koji je na otvorenje došao sa Husein ef. Kovačevićem, glavnim imamom u S. Mostu, Hakija Nadarević, rodom iz Ostrožca kod Cazina, iz džemata Šmerikon u Švicarskoj i mnogi drugi.

Salih Smajlović