Preporod.com

Sarajevo, 12. januar 2007. (MINA) – Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić imamio je danas džumu namaz i održao hutbu u gazi husrev begovoj džamiji u sarajevu. MINA u cjelosti prenosi hutbu reisu-l-uleme :

Dakle, Allah, dž.š., je stvorio ovaj svijet, stvorio je nebesa, vidite ih, bez stubova, i razbacao je po Zemlji stabilne planine da vas ne trese, i po njoj je razasuo životinje svih vrsta. Allah, dž.š., s neba kišu spušta i čini da po njoj niču svakojake plemenite biljke. To je Allahovo djelo: a pokažite Mi šta su drugi, mimo Njega stvorili? Ništa! Mnogobošci su u pravoj zabludi (Kur'an, 31:10-11).

 

Kao što rekosmo, čovjek je obdaren razumom koji može sve to sam shvatiti i prihvatiti. Međutim, razum je isuviše opterećen da bi to mogao nositi i razum se prekoviše troši da bi sve to mogao pamtiti. Zato je Allah Uzvišeni iz svoje milosti prema čovjeku, koji nije zadužen da drži nebeske stubove, niti da upravlja izlaskom i zalaskom Sunca, niti da brine o kretanju Mjeseca, već, čovjek je zadužen da podiže stubove ljubavi i poštovanja među ljudima. Ništa više i ništa manje, čovjek je dužan na ovome svijetu da bude brat svome bratu, da se uzme pod ruku s njim na ovozemaljskom putu, da brat bratu bude na pomoći u nevolji.
To je vijest ili informacija koja je morala doći od onoga Koji sve zna i sve vidi, Koji najbolje zna šta treba čovjeku i Koji najbolje vidi šta čovjek radi. Zato su Božji poslanici, Božji vijesnici, oni koji donose i pronose vijesti koje znače život za čovjeka.

Svi Božji vjerovjesnici rodili su se na Istoku i sve su Božje vijesti objavljene na Istoku. Ni jedan vjerovjesnik nije se rodio u Europi, niti je ijedna Božja vijest u Europi objavljena. Zapad je uvijek slušao kad će doći Božje vijesti sa Istoka, kao što svaki dan gleda kad će izaći Sunce – sa Istoka, naravno.

Svi Božji vjerovjesnici rodili su se na Istoku i sve su Božje vijesti objavljene na Istoku. Ni jedan vjerovjesnik nije se rodio u Europi, niti je ijedna Božja vijest u Europi objavljena. Zapad je uvijek slušao kad će doći Božje vijesti sa Istoka, kao što svaki dan gleda kad će izaći Sunce – sa Istoka, naravno.    
Tako su i naši preci čekali i dočekali da čuju Allahovu vijest o islamu preko posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammed, a.s., i to su dočekali 1463. godine. Dakle, islam je Bogom objavljena vjera koja baštini hijeropovijesno i povijesno pamćenje od Adema, a.s., preko Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, alejhim salavat i selam. Tako univerzalna poruka islama širilia se svijetom na različite  načine i u različitim vremenima. Budući, kao što se zna, da su svi Božji poslanici, pa tako i sve Bogom objavljene vjere nastale na Istoku, Europu su pohodile objavljene vjere sa Istoka: judaizam, kršćanstvo i islam. Ni jedna od spomenutih vjera nema vlasništvo nad Europom, već sve zajedno čine ukupnost europske duhovnosti. Islam je u Europu došao kroz dvoja vrata: kroz vrata Iberijskog poluotoka u osmom stoljeću i kroz vrata Balkanskog poluotoka u petnaestom stoljeću. Nakon osam stoljeća muslimani sa Iberijskog poluotoka su nestali. Muslimani na Balkanu su preživjeli i najteže trenutke europske povijesti zahvaljujući Allahovoj milosti koja se očitovala u Mehmed Fatihovoj širokogrudnosti koju je toplilo hanefitsko fikhsko ruho i nadahnjivao maturidijski akaidski duh.

 

 

Braćo i sestre, želim da se ugodno osjećate saznanjem da je ovo rijetko važna godina u našoj povijesti. U ovoj 2007. god. potrefilo se da IZ-a istodobno obilježava 1240  godina od smrti Velikog Imama Ebu Hanife (umro 767), našeg učitelja u vjeri nakog Pejgambera; 470 godina Gazi Husrevbegove medrese, osnovane 1537, našeg najvažnijeg i najtrajnijeg odgojno-obrazovnog središata; 120 godina Mekteb-i nivaba, osnovanog 1877. godine, naše značajane ustanove u kojoj su pokrenute važne reforme u devetnaestom i dvadesetom stoljeću; i 30 godina Fakulteta islamkih nauka, otvorenog 1977. godine, naše najviše odgojno-obrazovne institucije u novijoj povijesti.
U Kur'anu se na više mjesta sa različitim porukama govori o broju sedam što upućuje da u tome ima neki znak kojeg treba prepoznati i čitati ga. Allah, dž.š., je svijet stvorio na principu "sedam nebesa"

Allah, dž.š., uzima broj sedam da nam pokaže neiscrpnu vrijednost Njegovih riječi kad kaže:

"Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije još sedam mora, ne bi se ispisale Allahove riječi; Allah je, uistinu, moćan i mudar" (Kur'an, 31:27).  
I kur'ansko kazivanje o Jusufovom tumačenju sna vladaru koji je sanjao kako je "sedam mršavih krava pojelo sedam debelih", i sanjao je "sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih". Taj vladarev san hazreti Jusuf je ovako protumačio: "Sijat ćete sedam godina uzastopno, pa ono što požanjete, u klasu ostavite, osim ono malo što ćete jesti. Jer će poslije toga doći sedam teških godina koje će pojesti ono što ste za njih pripremili, ostaće jedino ono malo što ćete za sjetvu sačuvati. Zatim će, poslije toga, doći godina u kojoj će ljudima kiše u obilju biti i u kojoj će sok od plodova cijediti." (Kur'an, 12: 42-49).
Pred činjenicom o sedam nebesa mi ostajemo Allahu, dž.š., pokorni; pred nepotrošenosti Božjih rijeći mi ostajemo zahvalni, jer nam se tako snaži i povećava vjera u vječno baleženstvo dženneta; pred Jusufovim tumačenjem vladarevog sna ostajemo zapitani o "sedam mršavih i sedam debelih krava", te o "sedam zelenih i sedam suhih klasova".
Jedno je izvjesno, "sedam zelenih klasova" koje je posijao Imam-i Azam Ebu Hanifa prije 1240 u Kufi i Bagdadu nisu se sasušili, već su i kod nas ovdje uzrasli zahvaljujući Gazi Husrevbegu, koji je u Sarajevu prije 470 godina zasijao najbolja zrna iz svih sedam Ebu Hanifinih "zelenih klasova". Dokaz tome je i sjeme Mekteb-i nuvaba, koje je posijano baš onda kad se " veliki klas" počeo sušiti, pa i onda kad se klas – Mekteb-i nuvaba –  počeo sušiti, posijano je zdravo sjeme Fakulteta islamkih nauka.

Ne znam da li možemo reći da nam sada dovoljno kiše pada da možemo cijediti sok plodova našega rada, ali znam da je ova 2007. godima dobra prilika da san o "sedam mršavih i sedam debelih krava" i "sedam zelenih i sedam suhih klasova" uzmemo kao naš san, pa tako i hazreti Jusufovo tumačenje da uzmemo kao pouku i poruku nama ovdje i sada, a to je da i mi kao i dosada:  Sijemo uzastopno, pa ono što požanjemo, u klasu ostavimo, osim ono malo što ćemo jesti. Jer je moguće da će doći teške godine koje će pojesti ono što smo pripremili, ostaće jedino ono malo što ćemo za sjetvu sačuvati. Ali, treba vjerovati da će poslije toga doći godine u kojima će ljudima kiše u obilju biti i u kojoj će sok od plodova svoga rada cijediti.

Tako je mislio i radio veliki Gazi Husrevbeg – sijao je uzastopno i ostavio nama pa sad imamo 470 godina, kao 470 zelenih klasova koji se nisu osušili. Tako treba da i mi danas mislimo i da radimo, pa da naša djeca i unuci imaju još sedam, još sedamdeset i još sedam stotina godina, kao sedam stotina zelenih klasova islama koji se nikad neće osušiti, ako Bog da.

Tako je mislio i radio veliki Gazi Husrevbeg – sijao je uzastopno i ostavio nama pa sad imamo 470 godina, kao 470 zelenih klasova koji se nisu osušili. Tako treba da i mi danas mislimo i da radimo, pa da naša djeca i unuci imaju još sedam, još sedamdeset i još sedam stotina godina, kao sedam stotina zelenih klasova islama koji se nikad neće osušiti, ako Bog da.
Stoga, braćo i sestre, pridružite nam se u obilježavanju 1240 godina hanefitske tradicije, 470 godina Gazi Husrevbegove medrese, 120 godina Mekteb-i nuvaba i 30 godina Fakulteta islamkih nauka i budite sretni što ste baš vi dočekali ovu jubilarnu godinu u našoj dugoj bosanskoj povijesti.