Preporod.com

Ljudi su skloni teorijama urote, hoće vjerovati da se neko ili nešto urotilo protiv njih. Nekada to bude opravdan strah, a nekada nepotreban, neopravdan, no, bez obzira na te ljudske sklonosti, ja doista hoću vjerovati da je izvjesna Vildana Selimbegović “naručila” tekst “Geto za bosanske muslimane” od Amile Omersoftić, u kojem me nepravedno, neargumentirano i bezrazložno naziva začetnikom fašizma. A to, dakako, hoću vjerovati, ne zbog teorije urote, već zbog aktualne teorije koja kaže da postoje ovdje kod nas, nerijetko i u svijetu – “muslimani na raspolaganju”. E upravo od takvih “muslimana na raspolaganju” moguće je dobiti sve i svašta, osobito poželjan tekst, da bude kao naručen, i onda kada on izravno i stvarno nije naručen. Naravno, u to ne treba sumnjati, opasno bi bilo sumnjati, jer te veze i šeme su opasne i treba ih se čuvati, a kao što kaže mudrost sa istoka: “Tigar je opasniji od lava, a magarac od obojice.”
Izvjesna je Vildana Selimbegović, koja, eto, “slučajem” obnaša funkciju glavne i odgovorne urednice magazina Dani, pokazala svoju “ljutnju” koju je uzrokovalo moje reagiranje u Danima. Naravno, na toj (mojoj) stazi u Danima, izvjesna se Vildana nije mogla “klizati”, već se naprasito uhvatila za jednu malu stavku, gotovo pa nebitnu – da sam ja “mlad imam”, i da je to, po njenom shvatanju, jedina “ozbiljnija referenca” koju, eto, navodim i baštinim.
Pa da izvjesnoj Vildani ukratko odgovorim: Da, ja jesam mlad imam, i u svojoj trideset trećoj doista se tako osjećam, tako ću se vjerovatno, jer to želim i radim na tome, osjećati i u svojim pedesetim, i sedamdesetim, i kada umrem želim biti mlad, i u grobu dakle, “a grob moj, to je mjesto gdje mene nema” – kako već reče pjesnik.
No, izvjesna Vildana namjerno zaobilazi, a što su odveć u mom reagiranju boldirali i izdvojili, da na sebi insistiram i to da sam “imam koji govori”. E tu je zasigurno problem, jer pojavljuje se nešto što ne odgovara, osobito ovim rigidnim boljševicima i (bivšim) sistemskim ateistima, pa, eto, takvi se znaju kriti i među džamijskim zidovima, i tu su jamačno najopasniji.
“Imam koji govori” danas, čini mi se, (kao da) ne postoji! Mi imamo danas jedan odveć “biblijski” stav imama, naravno u tom smislu mislim i na sve one komponente koje su duboko inkorporirane u strukturu institucije imam(et)a, kao što su muallim, hatib itd. A taj “biblijski” stav otprilike znači da na svaki životni izazov, svaku provokociju, prozivanje i vrlo često uvrjedu imami djeluju okretanjem glave, šutnjom, nedjelovanjem, dakle, na svaki bačeni kamen izravno u njihovu glavu uzvraćali su i uzvraćaju koricom hljeba – šutnjom i nedjelovanjem, i to zbog toga što nisu htjeli, što nisu smjeli i što nisu znali. A Kur’an, podsjetimo se, insistira i na pravednoj i razumljivoj (re)akciji.
Zato bi dobro bilo u svim našim medresama, ili na akademijama i fakultetima, uvesti jedan, za početak, fakultativni predmet, a kasnije ga staviti i u obligaciju, a koji bi se zvao :”Imam sa (svojim) stavom” ili “Imam koji govori”. Držim prijedlog suvislim, jer treba probuditi uspavane „duhove“. No, dobro.
Ali, izvjesna mi Vildana zamjera kada neargumentirane i bezrazložne “fašistoproglašivače” okarakterišem – mahnitim, jer naprosto treba dovesti u pitanje njihovo mentalno rasuđivanje, što, na koncu, oni ga sami dovode u pitanje. “Fašistoproglašivače” itekakao tretiramo mahnitim, kada na pravdi Boga, bez razloga i dokaza, ljude nazivaju “začetnicima fašizma” i pozivaju na njihov odstrijel. Da pojasnimo, zbog uvaženih čitatelja Preporoda, o kakvom se Amilinom bulažnjenju radi: fašisti bi bili, primjera radi, R. Karadžić i R. Mladić i svi sljedbenici te njihove fašističke politike, a ne čovjek koji ima svoj normani, zdravi i ispravni – vjerski stav, u ovom slučaju o vjeronaci u školama i obdaništima.
Ne treba se izvjesna Vildana pozivati na “Gender u Rijasetu”, barem u ovom slučaju toga nema, na što ona aludira, gdje reagiram i odgovaram ženi – “fašistoproglašivaču”, ali, kada već potežemo to pitanje, treba pogledati zastupljenost žena na radnim mjestim u institucijama Islamske zajednice, treba pogledati njihova radna mjesta, treba ih pitati koliko su ugrožene na tim svojim radnim mjestima, koliko su opterećene, koliko su pod presijom, koliko su plaćene za svoj rad itd. Na koncu, treba pogledati kako te žene izgledaju, kako se oblače, doći će se do zaključka, ne da nema uopće muške “šovinističke” politike, već da se ne primjenjuju ni osnovne šerijatske intencije. A to znači da je rijetko koja žena u Rijasetu, u muftijstvu, poglavito u sarajevskom Medžlisu, pokrivena, ali to nikome ne smeta(!), dakle, niko im zbog toga ne prigovara, niko nad njima ne vrši presiju itd., a Bog je opet sudija nabolji.
U tom smislu, dok govorimo o vjerskim institucijama i prisustvu žena u njima, a dodatni je razlog to što ovaj tekst nastaje na 8. mart – Dan žena, citirat ćemo i francuskog pjesnika Charlesa Boudelaira (1821-1867 – Pariz), za kojeg V. Hugo kaže da posjeduje najveći dar od svih pjesnika: “Ne liči ni na koga”, on se, zapravo, čudio zašto se žene uopće puštaju u crkvu, zašto im se dozvoljava ulazak u crkve, jer žena je lukavi oblik kojeg je na sebe preuzeo sam đavo. “Žena je prirodna, a to je odvratno” – kaže Bodler. Pa treba li spominjati Ničeov prezir prema ženi? A treba (li), opet, kazati hadis da je radost Poslanikovog oka u namazu i u njegovoj ženi; u istoj ravni, u istom kontekstu i molitva i svijest o njegovoj (zakonitoj) ženi. No, dobro.
Ali, sigurno je i to da teorije urote savršeno funkcioniraju u glavama kao što je, primjerice, glava izvjesne Vildane. Ona urotnički umišlja da iza svake geste koju učini bilo ko u IZ-i, a njima se to, pak, ne sviđa, stoji sam osobno Reis. Čast uvaženom reisu dr. Ceriću, koji dakako ima prečeg i pametnijeg posla nego odgovarati na svaku prozivku, i benignu i malignu, čast i akademiku dr. Kariću koji je prezauzet svojim intelektualnim radom, ali, za informaciju izvjesne Vildane: “Ja sam još uvijek samo svoj”.
Orhan Pamuk u svoj knjizi “Zovem se Crveno”, pronicljivo dolazi do jednostavnog zaključka: “U nekim nesretnim radionicama, baš kao i u nekim nesretnim porodicama, tokom silnih godina iz svake glave neki drugi glas izlazi i niko ne shvata da će sreća proisteći iz suglasja, a suglasje srećom postati.”
Na koncu, svjesni smo u IZ-i, u našoj “sretnoj radionici”, da je ovo itekako istina. Ali, opet nisu svi, ima malih izuzetaka, koji potvrđuju pravilo.

Muhamed Velić 

Komentari (6)

RSS feed Comments

Ismeta S. said:

	cital' ove novine iko?! nema smisla ni komentarisati...
	prijavi zloupotrebu glas za glas protiv

April 08, 2008
Glasovi: +0

Behar said:

	Draga Ismeta saberi sve tiraze sarajevskih sedmicnika pa pomnozi sa 2 i dobit ces negdje 3/4 tiraza preporoda (podaci iz stamparije)
	prijavi zloupotrebu glas za glas protiv

April 08, 2008
Glasovi: +0

Ismeta S. said:

	Ja mislim na ovo elektronsko izdanje... inace znam da Preporod dijele po dzamijama po selima, a s obzirom da smo "zemlja seljaka" ta me impozantna cifra ne inenadjuje...
	prijavi zloupotrebu glas za glas protiv

April 14, 2008
Glasovi: +0

Behar said:

	Nije samo kod vas na selu Ismeta, i u gradu se cita ;)
	prijavi zloupotrebu glas za glas protiv

April 15, 2008
Glasovi: +0

Ismeta S. said:

	Da i u gradu, ali ipak vise kod mene na selu i okolnim zaseocima...Eto ja sam jedna od rijetkih medju mladim seljankama koja citam on line izdanje, pa zakljucih da nema puno takvih citalaca...
	prijavi zloupotrebu glas za glas protiv

April 16, 2008
Glasovi: +0

Ismeta S. said:

djedova i nana ima dosta koji citaju ali oni su vecinom odusevljeni rijecitoscu svojih muslimanskih kolumnista i nemaju kriticko misljenje o njihovom pisaniju..nekim seljankama, pak nije dovoljno da to bude lijepo sroceno vec i da ima veze sa smislom, logikom a Boga mi i pravdom! Zato bih voljela da se malo racuna i na intelekt seljaka i seljanki a ne samo na njihovu fascinaciju lirskim ili skupim stranim rijecima....

prijavi zloupotrebu glas za glas protiv

April 16, 2008
Glasovi: +0