Poslanik a.s. kaže: „Džini su stvoreni od vatre, meleki od svjetla a čovjek od zemlje“. Zemlja je čovjeku sve- izvor, stanište i utok. Izvor jer Allah dž.š. kaže da smo od zemlje stvoreni, stanište jer melekima kazuje da će na zemlji namjesnika stvoriti i utok jer Božiji zakon je da sve se ponovo u zemlju vraća. Ljudsko tijelo je zemlja a Zemlja je kao tijelo. Ima svoj krvotok a to su njene rijeke, svoj ukras a to su šume i bilje drugo, ima ćud. I kao što čovjek štiti, uređuje i uljepšava svoje tijelo tako i Zemlju treba. Kao što infekcija ugrožava naš život, onečišćene rijeke i izvori ugrožavaju život Zemlje. Ne štititi tijelo znači izložiti ga bolesti, ogoliti zemlju znači izložiti je uništenju. Jedna priča nedvosmisleno nam kazuje kakva treba biti naša briga za planetu Zemlju.

Kad sijede brade čovjek kalemiše voćku pokraj puta naiđe sulatan s poslugom svojom i upita ga:“Zašto kalemiš kad ploda dočekati nećeš“?, a starac mu odgovori:“ Odužujem se onima koji kalemiše meni“. „Dadnite mu dukat“, veli sultan slugama svojim. A starac mu reče:“ Ja plod svoj dočeka“. „Još jedan mu dukat dadnite“, reče sultan, a starac će opet:“Svaka voćka jednom plod daje u godini, meni ova rodi dva puta“. „Još mu jedan dukat dadnite i krenimo od njega“, reče sultan. Zašto trebaš posaditi hrast, zašto trebaš pošumiti bosanska brda, zašto trebaš okalemiti novu jabuku...? Zato što si hrast kojeg je posadio tvoj pradjed posejako. Zato što si stabla po bosanskim brdima već iskoristio i zato što se, može biti, jabuka koju je tvoj djed kalemio sasušila. Zašto trebamo brinuti o planeti Zemlji? Je li zato što je 22.april Dan planete ili zato što Allah dž.š. od nas to zahtijeva. „Mi vas stvaramo tako da jedni druge na Zemlji naslijeđujete i po položajima vas uzdižemo jedne nad drugima kako bismo vas iskušali u onome što vam dajemo“./Al-An*am,165/

Da,da ovdje na Zemlji smo da bi nas Allah dž.š. iskušao u onome što nam je dao. Niko ne bi trebao biti svjesniji važnosti ovog našeg staništa-planete Zemlje, niko ne bi trebao biti odlučniji u njenoj zaštiti od onih koji imaju Poslanika koji ih uči: „Zemlja mi je učinjena džamijom i čistom“, veli Poslanik. Iz ovog hadisa proizilazi da je proplanak, njiva i livada o kojoj brineš sedžada, da je izvor, potok, rijeka, ....abdesthana, da je nebo iznad nas, džamijska kupola. Učimo iz hadisa i da kao što se brinemo o čistoći i redu u džamiji jednako tako se moramo brinuti o čistoći i redu u našoj okolini, u prirodi. Sve što čovjeku na dunjaluku treba izvor mu je zemlja, svu snagu koje tijelo crpi iz zemlje je. Zato svaki naš korak po njoj treba biti usklađen s našom zemaljskom misijom, s našom misijom Allahovog dž.š. namjesnika na Zemlji.  Zemlja nas hrani, ali zapamtimo: ona će i da nam sudi. „Kad se zemlja najžešćim zemljotresom svojim zatrese i kada teret svoj izbaci čovjek će reći:“ Šta joj je“? Toga dana će Zemlja vijesti svoje kazivati“./Zilzal,1-4/  Ashabi kad čudoše ovaj ajet upitaše Poslanika a.s.:“ A šta su to vijesti koje će zemlja kazivati“? Tog dana si činio to i to, hodio tu i tu, kazivaće ono što si radio na Zemlji. „A toga dana doći ćete Nam pojedinačno“, kaže Uzvišeni. „Pa ako budeš imao trun dobra bit će ti pokazano a i trun zla budeš li imao bit če ti pokazano“./Zilzal,7i8/ Klanjati je dobro djelo, postiti isto, davati zekat je dobro djelo, a i hadždž isto kao i slušati roditelje i pomagati ih, biti dobar sa komšijama je dobro djelo, ali zapamtimo i posaditi drvo je dobro djelo, okalemiti voćku je iznimno dobro djelo...Zbog toga što je čovjek ugrozio svoje stanište, a prije svega zbog pohlepe svoje, 1968.godine Ujedinjene Nacije su 22.4. proglasile Danom planete. A davno, vrlo davno, u 7. vijeku Muhamed a.s. je učio čovječanstvo:“ Allah je dobar i voli dobrotu, On je čist i voli čistoći, plemenit je i voli plemenite, darežljiv je i voli darežljive“...pa očistite vaše avlije i ne budite neuredni! 22.4. je Dan planete kojim se čovjek podsjeća na važnost staništa u kojem živi. A davno, vrlo davno, u 7. vijeku Muhamed a.s. je podučavao čovječanstvo:“Kada olakšaš teret slabome to je sadaka, kao i kada skloniš otpadak s puta, takođe je sadaka“. Nismo svi u mogućnosti da dijelimo sadaku iz novčanika ali svi smo u mogućnosti da  stičemo nagradu sadake brineći se o svom okolišu. Čak je i sastavni dio vjerovanja, Poslanik veli: „Ukloniti smetnju s puta“. Svaki korak koji napravis ka namazu je sadaka, i uklanjanje opadaka s puta broji se sadakom. Biti musliman ne znači  svesti vjeru na namaz a imati avliju neurednu. Biti musliman znači srediti i svoju unutrašnost i svoju spoljašnost.Mudra izreka kaže: Spoljašnost je slika unutrašnjosti.

Uzvišeni Bože, pomozi nam da razumijemo vjeru! Amin!