Duvno: Bosanski jezik je ponekada neprijateljski pojam

Aktuelno
Typography

U Duvnu se nastava izvodi po hrvatskom planu i programu i uz katoličke sadržaje pod obilježjima hrvatskog naroda ili katolika. Diskriminacija po osnovu rasne, vjerske, nacionalne pa i političke pripadnosti je prezastupljena

 

Dan Općine je Dan sv. Nikole Tavelića

Potrebno je obnoviti još 18 stambenih jedinica i izvršiti asfaltiranje ulica u naselju Tomislavgrada: Mehmed-age Pruščanina, Kovačka. U naselju Mokronoge potrebno je izvršiti asfaltiranje puta u dužini od 600 m koje vodi do spomen-obilježja ubijenim Bošnjacima.

Edin-ef. Kukić smatra da za Općinu koja po preliminarnim i neslužbenim rezultatima popisa broji nešto više od 30.000 stanovnika, što je s aspekta realnog broja stanovnika izuzetno upitno, život nije dinamičan.

«Imajući u vidu da je duvanjsko stanovništvo, unazad 60-tak godina pa do danas, imalo i zadržalo intenciju traženja bolje budućnosti po Zapadnim zemljama, a prije svega u Njemačkoj, to nas vodi zaključku da privreda u Duvnu nije razvijena i još uvijek je u nekoj vrsti pokušaja. Jedino što je sigurno je stočarstvo i pokoji dobar zanat, odnosno majstorluk. Kulturni i društveni sadržaji počinju se nazirati u ljetnim danima i prilika su za druženja onih u Duvnu i izvan njega. Sve počinje obilježavanjem dana sv. Nikole Tavelića, ujedno i dana Općine, i završava ispraćajima dijaspore na radne obaveze. Do narednih ljetnih druženja desi se poneka usamljena promocija knjige i katolički ili muslimanski blagdan koji probudi period između dva ljeta. Vjerski život muslimana u Duvnu odvija se normalno. Džuma-namaz, mektebska pouka i 5 vakata namaza obavlja se stalno u 5 džemata i povremeno na dva punkta. U školama se redovno izvodi vjeronauka, mada je zbog malog broja djece evidentan jedan niz problema. Od januara 2015. godine na radiju Tomislavgrad sa emitovanjem je počela sedmična polusatna emisija Putevima islama. I kulturni život najčešće se inicira kroz džemat i Islamsku zajednicu. Međutim, zbog slabe materijalne situacije u Islamskoj zajednici, čiji je jedini i osnovni izvor prihod članarina, i na ovom polju se ne događa mnogo. Drugi faktori bošnjačkog djelovanja nisu dovoljno zainteresovani za objedinjavanje svih raspoloživih kapaciteta. Političke i druge razlike dovoljan su razlog da se ne djeluje zajedno i u nacionalnom smislu. Ilustracije radi, državni praznici obilježe se samo kao neradni dani, a bosanski jezik u školi je imaginaran, a nekada i neprijateljski pojam», dodaje efendija Kukić.

 Nema mjesta za Bošnjake u javnim ustanovama

Kompletna bošnjačka populacija stanovištva se na određeni način može smatrati povratničkom kao i populacijom u stanju potrebe. Mnogi Bošnjaci su i danas obespravljeni u mnogim segmentima. Edin-efendija navodi da prvi u nizu problema s kojima se susreću je nezaposlenost kao i nedovoljna zastupljenost čak i u onim segmentima gdje se traži nacionalni balans shodno popisu iz 1991. godine. «Alarmantan je podatak da nijedan Bošnjak nije na čelu nijedne javne institucije u Duvnu! Drugi, u nizu problema, je problem neuvezanog radnog staža za odlazak u penziju. Problem zdravstvenog osiguranja je, također, jedan od problema mnogih Bošnjaka. Svjesni svih ovih i sličnih problema direktno vezanih za egzistenciju svoje porodice i sebe ljudi su se okrenuli stočarstvu. Svaki organizovani oblik pomoći u ovoj oblasti, kao i zanatstvu, bi dobro došao».

 Edin je dodao da ima mnogo problema, ali najviše na šta treba obratiti pažnju je to da nacionalna svijest nije dovoljno prisutna u javnoj sferi, nema nacionalne grupe predmeta u školama, odnosno nastava se izvodi po hrvatskom planu i programu i uz katoličke sadržaje pod obilježjima hrvatskog naroda ili katolika, diskriminacija po osnovu rasne, vjerske, nacionalne pa i političke pripadnosti je prezastupljena. 

 

Cijeli tekst u printanom izdanju.