|
Drugi dan konferencije u Istanbulu pod radnim naslovom “Muslimani Evrope – izazovi i prilike” je protekao u radnim sesijama na kojima se raspravljalo o izazovima, ali i o koracima koje treba poduzeti kako bi se popravio status i položaj muslimana Evrope. Na konferenciji su učešće uzeli najeminentniji muslimanski učenjaci, javni djelatnici i političari današnjice, između ostalih: šejh Jusuf El-Karadavi, dr. Anwar Ibrahim, dr. Ali Džum’a, šejh Abdullah bin Bayyah, šejh dr. Rašid Gannuši, Ahmed Er-Ravi, prof. dr. Ekmeleddin Ihsanoglu, prof. dr. Mehmet Aydin, profesor Tarik Ramadan, Heba Reuf Izzat, šejh Muhammed Tahri El-Kadri, Dr. Muhammed Mestiri, Abdul Hakim Murad, Iqbal Sacranie i drugi istaknuti intelektualci, zatim poznate ličnosti muslimanskog svijeta poptu Amr Khalida, Sami Jusufa, Hamze Jusufa, Jusufa Islama i drugih. Nakon što se u tri odvojene sesije raspravljalo o tri ključna pitanja kojima je konferencija bila posvećena: itentitetu, državljanstvu i izazovima i prilikama, uslijedila su usaglašavanja nakon kojih je donijeta Topkapi deklaracija koju je na završnoj svečanosti u dvorcu Topkapi pročitao reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafa Cerić.
Donosimo integralni tekst deklaracije:
Topkapi deklaracija Istanbul, Turska, 01-02, juli, 2006. godina
U ime Boga, Milostivog, Samilosnog!
“O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Boga je onaj koji ga se najviše boji, Bog, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa.” (El-Hudžurat,13) 1. Prisustvo islama u Evropi nije novi fenomen već je ono historijski dugo i kulturološki bogato. Njegova interakcija sa evropskim društvom je inicirala procvat u znanju. Veliki broj muslimana je stalno nastanio Balkan, istočnu i centralnu Evropu već stotinama godina. Muslimani su igrali značajnu ulogu u prenošenju i produkciji znanja ka i u Evropi. Oni su, nadalje, pomogli da se obnove ekonomije ratom razrušenog kontinenta 1950-tih godina, dolazeći kao imigranti koji su tražili zaposlenje i nastanjujući se u Evropi koja je postala njihov dom. Tako su u gotovo svakom polju života muslimani postali integralni dio evropskog mozaika. Evropski muslimani su danas kod kuće u Evropi; oni su doprinjeli u evropskoj prošlosti i zainteresirani su za njenu budućnost. 2. Mi priznajemo da evropska društva vrijednuju otvorenost, uključivost i demokratiju. Evropski muslimani imaju veliku priliku da se dokažu kao građani u pluralističkom okružju koristeći se blagodatima pristupa obrazovanju, prosperiteta i razvitka. Kao građani muslimane islamski zakon duži da poštuju legislaciju svojih zemalja posebice kada uživaju slobodu vjerskog izražavanja i kada koriste blagodat društvene pravde. Kao lojalni građani oni su dužni da brane svoje države od agresora. 3. Isto tako, u skladu sa učenjem islama, muslimani su dužni da promoviraju društvenu harmoniju i dobre odnose sa svojim susjedima. Vrline uljudnosti, dobrote i etičkog ponašanja u svim aspektima života se ponovljeno naglašavaju u Časnom Kur’anu. Njima je data primarna važnost i one određuju muslimansko ponašanje u svim segmentima života uključujući i onaj koji podrazumijeva aktivni građanski status. Slijedeći učenja Časnog Kur’ana i visoke standarde koje on postavlja, muslimani mogu obogatiti Evropu kao uzorni članovi društva i primjerni modeli uljudnosti i dobrote (ma’ruf), kao što to Kur’an Časni zahtjeva: “Bog zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje…” (En-Nahl, 90) 4. Jedan od pricipa demokratskog društva je sloboda religije. Islam također priznaje slobodu religije, i kao Evropa danas, daje ovom etičkom duhu posebno jasnu važnost. Kao što je Bog u Časnom Kur’anu kazao, ljudi ne mogu biti prisiljavani u vjerovanje: “U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti – pravi put se jasno razlikuje od zablude!” (El-Bakara, 256) “… ko hoće – neka vjeruje, a ko hoće – neka ne vjeruje!” (El-Kehf, 29) 5. Kao punopravni i dinamični građani svjesni svojih prava kao i svoje odgovornosti, evropski muslimani imaju pravo da kritikuju, ne slažu se i protestuju, kao što to čine i svi evropski građani. Ovo pravo je u skladu sa demokratskim procesima Evrope i u skladu sa njihovom vjerom. Islam poziva sve muslimane da promoviraju zajedničko dobro i blagostanje (masleha) društva kao cjeline i sprječavaju ono što je loše (munker).  Reisu-l-ulema IZ u BiH čita tekst deklaracije 6. Međutim, svjedočimo s velikom tugom izazove s kojima se suočavaju mnogi evropski muslimani, koji trpe od onih koji se gnušaju zbog njihovog prisustva u Evropi ili onih čiji sirovi osjećaji ne ostavljaju prostora za ljude drugačije boje, kulture ili uvjerenja. To je izazov protiv koga svi moramo ustati. Mi osuđujemo islamofobiju i diskriminaciju u svim njihovim formama. Ako se muslimani Evrope tretiraju kao građani drugog reda, ili ako se na njih gleda kao teret ili čak kao prijetnju društvu, onda je nivo povjerenja koje se izgrađivalo stoljećima, a što je od suštinske važnosti za uspostavu mira širom svijeta, doveden u ozbiljnu opasnost. Tu su također i problemi marginalizacije i siromaštva posebice među muslimanskom omladinom. Na evropsku muslimansku omladinu se treba gledati kao na pozitivnu snagu, koja može doprinijeti radnoj snazi i društvenom tkivu Evrope. 7. Mi odlučno apelujemo evropskim vladama da promoviraju uključivost i dijalog. Ovo treba učiniti kroz mjere kao što su edukacija, potstrek na veće uzajamno upoznavanje i razumijevanje, kao i kroz društvene programe kojima će se suočiti sa društveno-ekonomskom zapostavljenošću. Pozdravljamo one evropske vlade koje su preduzele aktivne mjere da obuzdaju rasizam i koje zakonski sankcionisale otvorene i institucionalne forme diskriminacije prema manjinama. Također priznajemo da mediji imaju posebnu ulogu u osiguranju tačnog i odgovornog informisanja. 8. Terorizam u svim svojim oblicima je udar na naše čovječanstvo. Ni pod kojim uvjetima islam ne dozvoljava terorizam i ubijanje civila. Terorizam je u direkntoj suprotnosti sa principima islama i velika većina muslimana ostaje vjerna ovim učenjima. Osuđujemo i preziremo nasilna djela male skupine muslimana koji su predali nasilju i teroru – iskrivljujući time učenja islama – nad nevinim susjedima i sugrađanima. Časni Kur’an jasno izjavljuje da je ubijanje nevine osobe jednako ubijanju cijelog čovječanstva i na isti način da je spašavanje života jedne osobe jednako kao da neko spasi život svim ljudima (El-Maide, 32). Ovo je ujedno i princip i naredba. 9. Ostajemo predani radu na osiguranju da glas miroljubive većine muslimana nadiđe onaj koji promovira mala skupina koja nastoji promovirati iskrivljeno tumačenje islama. Udružujemo svoje glasove sa glasovima onih učenjaka širom svijeta i kažemo da odbacujemo rak terorizma. Molimo Boga za uputu onima kojima ekstremizam i nasilje mogu izgledati privlačan put. 10. Također pozivamo svijet da učini više i konzistentnije da se eliminišu nepravde i patnje, poput one u Palestini, što doprinosi beznađu i očaju mnogih muslimana i naroda širom svijeta. Ratovi nisu način da se riješi sukob i trebamo raditi zajedno na iznalasku humanih i moralnih načina za rješavanje problema. 11. Konačno, slažemo se i poštujemo: Poruku iz Ammana (Novembar, 2004.); Finalnu deklaraciju koju je donijela Međunarodna islamska konferencija održana u Jordanu (juli, 2005.). Te sa izjavama i fetvama brojnih učenjaka širom muslimanskog svijeta koje su prethodile ovoj konferenciji i na kojima je ova konferencija zasnovana: Mekkanska deklaracija i Finalne preporuke OIC samita (decembar, 2005.), Finalne izjave Islamske akademije za fikh objavljene u Jordanu (juni, 2006.), kao i sa 15. zasjedanja Evropskog vijeća za fetve i istraživanja i njegove deklaracije koja se tiče uzimanja učešća u društvu i pozitivne integracije te sa Deklaracijom evropskih muslimana koju je donio Rijaset islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 2005. godine – čije su bitne postavke da se razvije solidarnost među muslimanima i uspostavi pravda. Mi priznajemo da je solidarnost ummeta ključni prioritet za sve muslimane – i u Evropi i širom svijeta. Pridružujemo se muslimanima širom svijeta u izazovu onima koji hoće da zloupotrijebe našu vjeru i iskrive njenu poruku. Pozivamo na međusobnu solidarnost i promoviranje islama kao univerzalne vizije mira, zajedništva i društvene harmonije.
M. Kovač
|