Preporod.com

Neko je nekad lijepo rekao da najveću muslimansku snagu u Evropi i općenito, na Zapadu, čine, konvertiti. Danas, mala Islamska zajednica Luxemburga ima razloga da se ponosi. Projektom prijevoda Kur’ana na luxemburški jezik kojem se u razdoblju od punih osam godina, vrlo temeljito i seriozno  posvetio jedan skromni Luxemburac po imenu Jean-Michel Treinen (Jahja), ponosni su, prvenstveno, muslimani, a, Boga mi, počašćeni luxemburški jezik i Luxemburci. Jedan „veliki“ čovjek je tako učinio jedan „mali“ jezik, svjetski poznatim, i usput otkrio fenomen arabizama prisutnih u luxemburskom jeziku. Sve čestitke onome ko je ideju umio pretvoriti u stvarnost, i naravno, vlastima ove zemlje koje su stalno zagovarale kurs korektnog odnosa i uvažavanja islama i muslimana u ovoj maloj evropskoj zemlji.

Pošto ovaj projekat tretira prijevod  Kur’ana na luxemburški jezik, možete li nam reći nešto opširnije o tom jeziku?
Luxemburški jezik je jedan mali evropski jezik kojim se govori u Luxemburgu i kojim govori oko 30 000 ljudi. Srodni dijalekti ovom jeziku se govore: u Njemačkoj u području regije Bitburga, Trijera i Koblenca, u Belgiji u provinciji koja nosi naziv Luxeburška provincija, i Francuskoj u jednom dijelu Lorena.
Još postoje lokalne enklave - zajednice Luxemburaca na jugu Amerike, (Teksasu, Wiskonsinu) i u Rumuniji (Sibiu regionu) gdje su luxemburški emigranti djelimično sačuvali jezik matične zemlje.U suštini, postoji više dijalekata ovog jezika, u i oko određenog broja luxemburških gradova: Arlon, Ecternach, Clervaux, Esch/Alzette, Remich, Grevenmacher, Luxembourg, Vianden, Wiltz, te u jugozapadnom dijelu zemlje.U međuvremenu, ti dijalekti su se malo pomalo izmiješali u standardni luxemburški jezik kojeg lingvisti nazivaju „koiné“. Ortografija luxemburškog jezika je posljednji puta reformirana 1999 godine prema uredbi velikog Vojvodstva, Memorial A – 1999. br. 112.
Zajedno za holandskim, luxemburški jezik je jedan od najstarijih evropski jezika koji je, u biti, najbliži njemačkom srednjovjekovnom jeziku.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata njemački okupatori su pokušali da iskorijene luxemburški jezik organizujuči referendum, koji je imao za cilji da Luxemburci prihvate njemački kao svoj maternji jezik. Kulturni otpor Luxemburaca je bio snažniji nego svi njemački napori, iako podržani vještom propagandom i ekstremno brutalnom represijom. Od tog perioda - kao jezik - luxemburški je jedan od najsnažnijih prenosnika nacionalnog identiteta ove zemlje.
Od 1984 god. zajedno sa francuskim i njemačkim, luxemburški jezik je priznat kao zvanični jezik ove zemlje.
U svojoj temeljnoj strukturi i izgovoru, luxemburški jezik ostaje dijalektski jezik kasnog srednjeg vijeka koji je svoj vokabular širio sve do današnjih dana sa dosta riječi uvezenih iz engleskog, francuskog, njemačkog, italijanskog i španskog jezika.
Prevodeći Kur’an na luxemburški jezik, otkrio sam, s jedne strane, fenomen uvezenih arapskih riječi, neobičan fenomen koji je morao biti prenesen prije krstaških ratova. Tom fenomenu dao sam ime: „Phenomene de confluence Arabo-Luxembourgeois“ – „fenomen stapanja, spajanja arapsko luxemburškog jezika“.

Kada i gdje ste imali prvi kontakt sa islamom? Koje su bile prve vaše impresije o islamu?
U junu 1999. godine  sam u potpunosti prvi puta pročitao prijevod Kur’ana. Poznavao sam neke muslimane još od najranijeg djetinjstva kada sam imao svega četiri-pet godina. Bili su to rudari porijeklom iz Alžira, komšije mog djeda koji je živio u Aumetzu kod Mozela. Bili su fascinantni i jednostavno sam im se divio. Još kao dijete pročitao sam sve od Karl Maya. To je jedan vrlo interesantan pisac. Pisao je fiktivne priče temeljeći se na naučnim izvorima njemačkih orijentalista. Od samog početaka studiranja jezika, bio sam pod utjecajem ideja Getea, Monteskua, Lajbnica, koji su preuzeli jedan određen broj islamskih ideja.
Na studijama u Beču, studenti iz Irana, Libije i Alžira su mi pričali o svojim koncepcijama i viđenju svijeta, koji nije bio u potpunosti  islamski. Jedno vrijeme sam bio zainteresovan za kulturna događanja na Srednjem istoku, učenju o Mehdiji u Sudanu, za filozofiju, sufizam, te za muziku. Za egipatsku i libanonsku muziku, koja je izvršila dubok utjecaj na džez, i na svjetsku muziku općenito.

Kada sam prvi put čitao prijevod Kur’ana bio sam oduševljen

Odakle se rodila ideja da se Kur’an prevede na luxemburški jezik?
Ja sam čovjek koji po prirodi nastoji sve što čini spoznati u poptpunosti i „dubinski“. Kada sam završio sa prijevodom „Machbeta“, tu i tamo pokušavao sam praviti određene eksperimente. Neko vrijeme sam bio okupiran idejom, kako bi se dobrim dijelom razumjela kultura i historija istoka (a tako i Evrope), trebalo bi pročitati temeljne tekstove islama. U to vrijeme sam svakako želio razumjeti šta je to „islamizam“, fenomen koji zadaje brige, a kojeg opet svaki luxemburški intelektualac tumači drugačije. Također sam želio shvatiti zašto je primjerice roman Rušdija „Satanski stihovi“ podigao toliku zbrku i prašinu. Prije samog komentara na parodiju, blasfemiju, ruganje i ismijavanje, smatrao sam kako bi bilo korisno znati ko je bio Muhammed i šta je original. Kada sam prvi puta čitao prijevod Kur’ana, bio sam oduševljen. U strahu sam priznao kako ova drevna knjiga reformiše dugo zapretane i neformulisane predodžbe koje su dugo vremena  bile zapretene u „meni samom“. Posjeta imama Islamskog kulturnog centra Muhameda Hubertija, marta 2000 godine uredništvu časopisa „Letzebuerger Land“ i razgovor na tu temu, bijahu za mene  presudni, za tako krupnu, životnu odluku o prevođenju Kur’ana.   

Za vrijeme prevođenja Kur’ana, primili ste islam. Možete li nam o tome reći nešto više....
Strahovao sam od sada novog saznanja kako bi  ta stara drevna knjiga mogla iznova zatvoriti moje neformulisane, tajne, zapretane predodžbe i svjetonazore koje sam nosio u sebi, s kojima sam putovao i živio u vlastitoj osami.Vraćajući se u mislima u djetinjstvo, prisjećam se šta su mi govorili moji kršćanski odgajatelji, moje sumnje u istinitost kraja života Isa a.s., moji nejasni nazori, pogledi da su ALLAH, DIEU, ADONAI, „HERGOTT“- Bog na luxemburškom, nazivi za jedno te isto, nazivi za ebnormnu osobnost. Nikada nisam razumio pojam „trojstva“ i šta je uopšte trojstvo.
Uvjek sam mislio kako je, uopšte, neko tako inteligentan kao Isa, a.s., mogao pobjeći. Stalno sam sebi postavljao pitanje o onome što je Ibrahim učinio da bi napustio Kaldeju, kako to piše u Bibliji. Konačno sam našao religiju u kojoj mogu u isto vrijeme, vjerovati, i učiti, i spoznavati. Vjeru koja je tolerantna, inteligentna, ispravna i jasna. Vjeru koja mi ne kaže: „Vjeruj, i nemoj nikako da razmišljaš! Nego vjeru koja mi kaže: Vjeruj! Proučavaj! Obavljaj molitvu! Razmišljaj! Uči! Pjevaj! Daji sadaku“! Vodi računa o svom tijelu! Veseli se! Obavi hadž! Voli ljude itd. Sjećam se vrlo dobro kada sam čitao kur’anski ajet: „Nema prisile u vjeri“ – plakao sam kao malo dijete. Islam sam oficijelno primio U CCIL – Islamskom kulturnom centru, u noći Lejletu-l-bedr, u blagoslovljenom mjesecu ramazanu 2000. godine. Moja malenkost je odabrala, šta drugo nego poslaničko ime: Jahja.

Završetak jednog dugog putovanja i početak novog

Koliko godina radite na ovom prijevodu?
Na prijevodu Kur’ana radim od jula 1999. godine. Punih osam godina ustrajavam približiti Božiju riječ jeziku moga naroda.

Na manifestaciji „otvorena vrata“ organizovanoj od strane (CCIL) Islamskog kulturnog centra 14 oktobra 2007. pod pokroviteljstvom Šure i Ministarstva familija, po prvi puta ste pred velikim auditorijumom prezentovali projekat prijevoda Kur’ana na luxemburški jezik. Kakve impresije nosite sa te manifestacije i vaše konferencije?
Za mene je to bio završetak jednog dugog putovanja i početak jednog novog. Ja stalno naglašavam i čitav ovaj projekat nazivam „pokušaj prijevoda Kur’ana“, a ne prijevod. Bio je to istinski praznik radosti. Jednoj novoj generaciji luxemburške omladine, kojoj  se na ovaj način približava fantastično nasljedstvo Muhammed,a.s., islama, i koja se istovremeno  osnažuje kako bi živjela u svoj svojoj punoći. Tračak sunčeve svjetlosti za moju malehnu zemlju koja se počesto zatvara u sebe. Kada sam čuo suru Fatihu koju je s moje desne strane umiljatim glasom učila Dženeta a na luxemburški prevodila Edina, a s moje lijeve strane suru Ihlas,  učila Fatima a prevodila njena sestra Mubina, rekao sam samom sebi: „Hvala Allahu, trud se isplatio“. Ono što je za taj dan pripremio Muhamed Huberty, bilo je fascinantno. Fatiha na arapskom i luxemburškom u velikom metarskom formatu. Mislim da nikada sedam redova jednostavnog i oporog luxemburškog jezika, jezika mojih očeva i djedova, nije doživjelo takvu počast kao što je doživjelo u slučaju  Fatihe.

Sa kakvim poteškoćama ste se susretali za vrijeme prevođenja?
Ono sa čime se uvijek susrećete kod ovakvih projekata jesu poteškoće razumijevanja teksta. Naravno, od samog početka mog iščitavanja, susrećete se sa strukturom  - od samog početka do kraja - radnja teče, ima svoj progres na vremenskoj osi. Časni Kur’an „preskače, izostavlja“ prevazilazi vremensku osu, u vrlo brzom vrtoglavom ritmu, od početka čovječanstva do biblijskih vremena, od Isa, a.s.,do Muhammed, a.s. Osim toga tu su svakako poteškoće da se, shodno svim mogućim gramatičkim i leksičkim formama luxemburškog jezika, pronađe terminologija koja će na najbolji način prenijeti snagu, polet korijena tog gorostasnog drveta, drveta kakv je islam danas. U čitavom tom poslu želio sam izbjeći jezički anahronizam, jezičku zastarjelost, pišući npr. „livre“ za arapsku riječ „kitab“ ili „atom“ za arapsku riječ „zarra“. Naravno, mi možemo izbjeći zamke koje su evidentne, zamke koje naprosto vidimo. Luxemburški jezik je u suprotnosti sa klasičnim. U takvim slučajevima sam morao „spljoštiti“ suptilne forme arapskog, stavljajući ih u kalup, obrazac moga jezika, i to sam činio, bez ikakve namjere da nešto, ne daj Bože, „iskrivim“. Međutim, s druge strane, postoji i jedna prednost: luxemburški jezik je opor, hrapav ali i jednostavan, jezik seljaka običnih radnika, zanatlija. U tom segmentu pomalo nalikuje arapskom. Drugovi Muhammed,a.s.,bijahu beduini, obični ljudi,  trgovci. Da bismo razumjeli Časni Kur’an, ne moramo biti profesori. Trebamo imati samo srce i otvorenu dušu.

Ja sam svoj prijevod naslovio kao “pokušaj prijevoda”

Kada možemo očekivati konačnu redigovanu verziju prijevoda? Nakon što su informaciju o prijevodu Kur’ana prenijeli televizija i štampa, više osoba, pa i knjižare su nam se obraćale upitom gdje mogu kupiti Kur’an na luxemburškom jeziku?
Što se mene tiče, projekat prijevoda Kur’ana je završen. Međutim, čovjek po imenu Laurent Mignon (inaće Luxemburac), čija je specijalnost orijentalna turska i arapska poezija, koji trenutno živi u Ankari i profesor je turske literature na Univerzitetu u Istanbulu, će dati svoje mišljenje o tom prijevodu i određene napomene. Trebalo bi napraviti jednu redakciju od nekoliko osoba koje bi se uključile u taj projekat, muslimana koji govore luxemburški i koji bi na osnovu svoga religijskog znanja posvjedočili da je prijevod dobar. Odluka Odbora (CCIL) – Islamskog kulturnog centra može biti ubrzana, sa ili bez napomena profesora Laurenta Mignona, koji mi je već dao do znanja da je moj posao dobro urađen. Podsjetimo se da sam ja naslovio moj prijevod kao „pokušaj prijevoda“, a ne „definitivan prijevod“ koji zahtijeva da neki duhovni ili vjerski autoritet potvrdi ispravnost tog prijevoda. Uzimajući kao zalog svoju čast, ja svjedočim da sam čitav posao uradio vrlo seriozno. Naravno, ja ne mogu samog sebe okvalifikovati kao nekoga ko je nepogrješiv, ili, još gore, kao nekakvog genija koji savršeno razumije sve tajne Allahove poruke. Odluku o verifikovanju ispravnosti prijevoda ostavljam mojoj braći i sestrama koji čine Odbor CCIL-a i ja u njih imam potpuno povjerenje. Oni koji žele da dođu u posjed prijevoda mogu se e-meilom obratiti Centru na odresu ( Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ) ili Odboru CCIL-a koji će grupisati sve pristigle zahtjeve i onda ćemo ga inša’ Allah štampati. U razgovoru sa odgovornim ljudima iz Centra rekli su mi da žele izbjeći više različitih verzija koje bi na taj način bile u opticaju. Ja poštujem taj pristup. Ja više neću dirati niti ću se baviti prijevodom i ostaviću ga onakav kakav jest. To  će mi dati vremena da provjerim moj riječnik, prijevod hadisa i tefsirske dodatke, te da naučim učiti ajete na arapskom jeziku.

Na pres konferenciji ste kazali da ste prevodeći Kur’an otkrili jedan fenomen, vezu arapskog i luxemburškog jezika. O ćemu se radi?
Radeći na prijevodu otkrio sam sam jedan zanimljiv i interesantan fenomen uvezenih arapskih riječi, začuđujući fenomen unošenja arapskih riječi u luxemburški, koji se jednostavno morao desiti prije krstaških ratova. Tom fenomenu dao sam ime „Phenomene de confluence arabo-luxembourgeois“ – „fenomen spajanja, stapanja arapsko-luxemburškog jezika“. Mislim kako mogu dokazati da su germanski, saksonski i naravno franački jezik, mnogo snažnije pod utjecajem arapskog jezika, više  nego što je to historija prezentovala. Riječi koje su pozajmljene su dosta starije i potiču iz perioda prije krstaški ratova. Ne radi se samo o arapskoj riječi „erd“ – zemlja, na luxemburškom „aerd“, nego o čitavom nizu drugih riječi.
Evropski lingvisti su već napravili popis dobrog broja riječi iz tehničkih i drugih znanosti, koje vode porijeklo iz arapskog jezika koji je u srednjem vijeku bio jezik znanosti, tako da se iz te naučne literature, arapski jezik preselio u evropske jezike. Uz sve to, postoje riječi koje Luxemburci smatraju tipično luxemburškim riječima, koje daju utisak o direktnom prelasku iz arapskog u luxemburški, riječi identičnog značenja i koje se izgovaraju gotovo na identičan način. Za taj fenomen luxemburški lingvisti trenutno nemaju nikakvo objašnjenje. Najvjerovatnija hipoteza je da su Rimljani u vrijeme rimskih imperatora Filipa Arabikusa i Konstantina Velikog, na područje svog Rimskog carstva doveli jedan dio stanovništva predislamskih Arapa. Dobar dio ekstremno bogatih tragova i ostataka kasne rimske epohe potječe upravo iz Triera (njemački grad koji se nalazi nedaleko od Luxemburga) koji je praktično bio glavni grad tadašnje sjeverne Rimske imperije.

Lista onih koji su se interesovali za islam i Kur’an je impresivna 

Možete li nam nešto reči  o prevođenju Kur’ana na ostale evropske jezike?
Pripremio sam jednu listu ranijih prijevoda Kur’ana na evropske jezike koja hronološki govori o toj temi. Sasvim je jasno da su mnogi evropski učenjaci direktno crpili znanje iz Časnog Kur’ana, iz tefsira, iz islama i te ideje dalje razvijali u religijskom domenu, sferi literature, prava i filozofije. Lista onih koji su se direktno interesovali za islam i Kur’an je, odista, impresivna. Prvi prijevod Kur’ana u Evropi pojavio se na latinskom jeziku. Dozvolite mi da vam predstavim listu prijevoda Kur’ana od njih ukupno 17, listu koja taksativno pobrojava sve prijevode Kur’ana na evropske jezike sve do druge polovine dvadesetog stoljeća:

1. Prijevod na latinski jezik (približan, parafraziran) koji je urađen 1143. godine, prevodilac je engleski učenjak Robert Ketton. Ponovno izdanje tog prijevoda pojavilo se 1543. godine na inicijativu Martin Luthera, u nešto preuređenoj formi od švajcarskog evangelističkog teologa Th. Bibliandera. To isto izdanje na latinskom jeziku je korigovano i po drugi puta štanmpano 1550. godine.
2. Prijevod na italijanski izdat 1547 godine.
3. Prijevod na njemačkom jeziku, Salomon Schweigger, (Nuerenberg/ Njemačka),1616. godine.
4. Prijevod na latinski 1698. godine koji je sačinio Italijan Ludovico Maracci, štampan zajedno sa arapskim tekstom. Maracci je bio papin duhovnik i taj posao je radio četrdeset godina. Cilj tog prijevoda je bio opovrgavanje islamskih teza.
5. Prijevod na francuski kojeg je sačinio Du Ryer 1647. godine.
6. Prijevod na francuski, autor M. Savary 1783 godine. (Valja napomenuti da se od Savaryevog prijevoda pa nadalje, umjesto ranijeg „Al-Quran“ upotrebljava termin „Le Coran“, koji će postat uobičajen termin za Kur’an u Evropi).
7. Prijevod i komentar na engleskom jeziku kojeg je sačinio G. Sale 1734. godine.
8. Prijevod na njemački jezik, 1746. godine.
9. Prijevod orginalne Osmanove verzije iz 1772. god. koju je sačinio D. F. Megerlin u Frankfurtu, Njemačka, koji nosi naziv „La bible turque“ – „turska biblija“, koju je izučavao čuveni Wolfgang Goethe.
10. Prijevod na njemački jezik, autor F.E.Boyson, štampan 1773. godine u Halle.
11. Prijevod na engleski kojeg je sačinio E.H. Palmer, štampan 1880. god. na Oxfordu.
12. Parcijalni prijevod na njemački jezik prema verziji H. Grimme, 1923. godina. 
13. Prijevod na engleski, autor prevoda R. Bell, 1939. godine.
14. Prijevod na francuski od strane R. Blachere, 1949. godine.
15. „Interpretacija“ na engleskom jeziku koju je sačinio A.J.Arberry, 1955. godine.
16. Prijevod kojeg je sačinio prof. Berque, profesor orijentalne literature na Sorboni.
17. Prijevod na ruski, autor I.J.Kratschkovski, 1963. godine.

Je li bilo osoba koje su vam  pomagale, primjerice revidirale tekst ili vam dale neke upute u vašem radu?
Svakako da je bilo takvih ljudi. Imam Halil Ahmetspahić koji mi je u martu 2000. godine kada smo razgovarali na tu temu rekao: „Vi želite da prevedete Kur’an na luxemburški jezik? Nijedan prijevod nije Kur’an, to je samo pokušaj približavanja značenja riječi jezikom kojim govori dotična populacija. Ali svaki prijevod je prijeko potreban kako bi dotična populacija razumjela božansku poruku na svom maternjem jeziku. Bio je potpuno u pravu, ali mi je na narednom sastanku koje smo organizovali u uredništvu lista „Letzebuerger land“ kazao glasom koji je bio i molba i ohrabrenje: „Nastavi prevoditi Kur’an“. Osim toga, svakog petka drži hutbu na arapskom, francuskom, engleskom, i bosanskom jeziku, svakog petka kada iziđem iz džamije izađem bogatiju za jedno saznanje. Tu je zatim, inženjer  Muhamed Huberty, jedan od rijetkih koji „promišlja“ arapski i luxemburški i direktno praktikuje islam. On je, isto tako, veliki zaljubljenik u internet, tako da mi uvijek pošalje ono što nađe, što smatra interesantnim i što misli da bi mi bilo od koristi. Od strane Luxemburaca imao sam sreću da kao ličnog prijatelja imam Mario Hirscha - aktuelnog direktora Instituta Pierre Werner. To je jedan od najboljih poznavalaca srednjeg istoka i mediterana, njegove konferencije, upute, i njegovi kontakti su mi bili od velikog značaja. Pomenimo takođe, čovjeka po imenu Peter Feist,  zaposlenog u glasilu „Letzebuerger Land“, koji mi je darivao dokumentaciju i donio mi jedan pravi Kur’an sa veličanstvenim tuniskim uvezom. Čovjek koji mu je prodao taj Kur’an tražio je od njega da se zakune da će ga predati nekome u sigurne ruke. Peter je to doista i učinio, i ja to sigurno neću iznevjeriti. Kur’an sam stavio u vitrinu mog ormara, kao zaštitni amblem. On je ukras moga doma.
Muhamed Huberty bi parcijalno uvijek iznova iščitavao moj prijevod i pratio moj projekat, tako da bih mu ja svakog mjeseca slao moju posljednju verziju prijevoda. Što se tiče prijeloma teksta, sadašnji predsjednik Centra Tarik Bertame mi je pružio izrazitu podršku kod slaganja arapskih znakova i kod kreiranja jednog novog web saita www.al-buruj.info. Želim se naravno zahvaliti i profesoru Laurentu Mignonu, koji trenutno radi kao profesor na Univerzitetu u Isatanbulu. Svoju zahvalnost želim takođe izraziti mojoj supruzi Marie-Josée. Ona mi je darivala najvažniju stvar u islamu: sabur - strpljenje.

Islam je najbolji poklon koji je historija mogla darivati Luxemburgu

Kad je u pitanju priznanje islama, mislite li da bi prijevod Kur’ana mogao biti dobar poklon Luxemburcima kao zahvala na razumijevanju i pozitivnom odnosu spram islama?
Naravno. Projekat prijevoda Kur’ana i projekat priznanja islama su dva odvojena projekta, koja su jednim dijelom tekla paralelno, s tim što je prijevod Kur’ana nešto stariji projekat. Ovo je dokaz da muslimani nisu ti koji samo traže prava, nego nastoje društvu u kojem žive darivati svoj doprinos na planu boljeg razumijevanja njihove vjere. Nema čovjeka koji ne voli svoj maternji jezik. Kad mu darivate nešto na njegovom maternjem jeziku, onda vidite koliko je on sretan. Islam je najbolji poklon koji je historija mogla darivati Luxemburgu. Dosta luxemburške populacije ima strah od islama. Oni su jednostavno neodlučni, kolebaju se da otvore taj paket. Ili bolje rečeno, oni su poput djece koja stoje ispred ambalaže i ne znaju šta se nalazi unutar paketa.
Treba jednostavno reći:  – Ne boj se! Otvori! Pogledaj! Dok ovo govorim prisjećam se riječi Božijeg Poslanika koji kaže: „Kur’an je za sve ljude“. Ono što su ashabi Božijeg Poslanika ostavili čovječanstvu je „gigantesque“ strahovito veliko, ogromno. Danas, u globalnom smislu, ljudi se jednostavno vraćaju svojoj tradiciji i nasljedstvu. Neki to čine na koljenima, neki tom nasljedstvu ukazuje poštovanje i koriste ga kako bi učinili neke dobre i korisne stvari.

Želite li možda dodati nešto o čemu nismo razgovarali?
Uz veliko uvažavanje, želim prenjeti selame svim Bošnjacima i drugima koji će čitati ovaj intervju. Bosanci, Bošnjaci su narod koji kod Luxemburaca uživa simpatije, jer su se Luxemburci (kao mali narod) uvijek solidarisali sa malim narodima, sa onima  koji su u povijesti bili nepravedno ugnjetavani. Oni su uvijek gajili respekt i poštovanje za narode koji su podnosili i trpili nedaće. Luxemburci su u posljednjem periodu doživjeli sjaj i raskoš i to je ono što u stanovitom smislu omekšava ljude, ali oni vrlo dobro znaju i razumiju šta je pravda i solidarnost. Sem toga, oni nisu škrtice kada se u svijetu desi nekakva katastrofa. Kao takvi, oni dakle posjeduju određene islamske vrijednosti, premda ne poznaju islam. Bošnjaci su preživjeli velika stradanja i patnje, teška i vrlo mučna razdoblja. Patili su i podnosili zbog islama, kao jedne od najvećih vrijednosti. Međutim, uspjeli su da ostanu ono što jesu. To isto je i deviza Luxemburaca: – želimo ostati ono što jesmo. Vjerujem da imamo zajedničku nadu, kao i zajedničku obavezu: Ujedinjena, mirna, pravedna, demokratska i prosperitetna  Evropa. Put je možda dalek, ali vodič je perfektan.

Razgovarao: Halil Ahmetspahić
Imam CCIL Luxemburg

Komentari (0)

RSS feed Comments