 Emanet ili teret?
Na kraju smo još jedne mektepske godine. Neki će odahnuti i odmoriti
nakon napornih dana rada sa djecom, koji postaje sve teži i složeniji,
a neki će odahnuti od tereta mektepske nastave.
Prvi će sumirati razultate, analizirati pogreške i propuste, tražiti moguća rješenja i nove metode, te iskoristiti odmor za prikupljanje snage za novu mektepsku godinu. Oni drugi, odmor će iskoristiti da se odmore od ionako slabog rada, dosadne mektepske atmosfere, te zabrinuto gledati u septembar kada treba ponovo vidjeti polaznike mekteba u klupama.
Ovi drugi nisu krivi što im mekteb predstavlja teret i napornu obavezu, a ne izazov i priliku, ali su utoliko neodgovorni što časnu ulogu muallima svode na posao koji se mora raditi da bi se zaradila kakva takva imamska plata (koja istini za volju i nije za pohvaliti). Kraj mektepske godine bi svakako trebao donijeti i neke analize našeg rada na polju poučavanja mladih, sa ciljem da zavirimo u stvarno stanje naših mekteba, a ne da gradimo hvalospjeve o svom „napornom“ radu i „velikom„ uspjehu objavljenom na stranicama „Preporoda“, uz nezaobilaznu sliku imama sa polaznicima.
Hoće li mekteb ući u prioritet?
Uprkos nastojanjima vjersko prosvjetne službe Rijaseta IZ u BiH, kako kroz zakonske akte, kontrole, dopise i savjetovanja, tako i posjete terenu, naši mektebi uglavnom ostaju briga imama i muallima. Skoro je neobjašnjivo ponašanje članova džematskih odbora koji izgrade džamiju od nekoliko stotina hiljada maraka, podignu minaret od desetine metara, postave lustere vrijednosti na hiljade maraka, itd., ali kada dođe na red uređenje mekteba, u koji idu i njihova djeca, kao da govorite gluhima ili namigujete slijepima. Tupi pogledi, isprazna retorika, providna pravdanja o nemogu}nosti i prečim poslovima su uglavnom slika džematskog odbora na kome imam tretira pitanje uređenja, opremanja i pomaganja mekteba. Kako nakon takvih slika dati imamu motiva da nastavi i dalje tražti načine poboljšanja uslova u mektebu. Ne zaboravimo, haznama džemata ne upravljaju imami, nego ih najčešće samo pune, a traže odobrenja da im se udijeli koja para i za mekteb.
Kada se pak i nađe način da se uredi mekteb, počinju primjedbe o kvaliteti stolova i stolica, mjestu mapa i propagandnog materijala, brizi za uništenje inventara i nemiru polaznika, neugrijanosti učionice, pa do provjera i rasprava o kvalitetu nastave.
Muallim sve to podnosi, najčešće bez mogućnoti za repliku, jer može navući srdžbu svojih džematlija, a ujedno sebe dovoditi u neprilike koje mu nisu potrebne.
Ako se muallimu i posreći, pa ima razumne članove džematskog odbora, nabavi neka pomagala npr. tv, video ili dvd u susret mu dolazi drugi problem, jer nemate skoro ništa prikazati na njima. Oskudnost takvih materijala, muallimi najčešće nadoknađuju presnimavajući, po ko zna koji put, neke ilahije, crtane filmove, dokumentarce koji nerijetko dolaze iz centara čiji su motivi sumnjive kvalitete, ili su nekvalitetni i urađeni od osoba koje u tome vide samo priliku da zarade koju marku.
Uz objektivne razloge kojih se mnogo može navesti, bilo bi nepravedno ne kazati da u svemu tome dolazi na red i naša indolentnost i lijenost. Imajući pred sobom ovakvu ili sličnu sliku odnosa, neki muallimi i ne pokušavaju ništa promijeniti, nego stalno krivnju traže u drugima i planduju u hladovini svoje učmalosti.
Kako „oživjeti“ mektepski prostor?
Ako uzmemo u obzir i to da se na planu uređenja mektepskih učionica i učinilo nekoliko koraka, te da imamo i neke savremeno opremljene mektebe, moramo postavljati i pitanja o njihovoj upotrebi i iskorištavanju blagodati uređene učionice i opreme koja je u njoj. Ako polaznici dolaze u mekteb dva, tri ili četiri dana, šta je sa ostalim vremenom koje je vakuum u mektebu?
Da ova razmišljanja naše stvarnosti ne bi bila samo puka kritika evo nekoliko prijedloga muallimima preko kojih mogu iskoristiti mekteb, i staviti ga u fokus zanimanja njegovih džematlija
Sve roditeljske sastanke polaznika mektepske nastave držite samo u mektebu, a jedna od tačaka svakako neka bude opremanje mekteba i pomoć roditelja polaznika u tome.
Sve sastanke džematskog odbora nastojte da držite u mektebu i tražite da na svakoj sjednici bude tretirano stanje u mektebu, sa izvještajem o stanju koji treba pripremiti muallim.
Pokrenite inicijativu među polaznicima o mektepskoj kasi iz koje se može organizirati ekskurzija, nabaviti dio opreme za mekteb, pomoći neka humana akcija isl.
Oformite mektepsku biblioteku, koju trebaju pomagati i džematlije, medžlisi i polaznici mektepske nastave ( vezu sa mektepskom bibliotekom ne treba prekidati ni sa polaznicima koji budu na fakultetima ili pak se zaposle). U njoj trebaju biti sve knjige potrebne za nastavu kao i priručna literatura za polaznike mekteba, cd i dvd kolekcija i sl. tome
Održite hutbe svake godine na početku ( na temu važnosti i potrebi pohađanja mekteba) i kraju mektepske nastave ( izvještaj o mektepskoj nastavi / broj djece, redovnost, uspjesi … )
Formirajte tim za mali nogomet i popularišite mektepsku ligu, te pravite takmičenja sa susjednim mektebima, a pomoć tražite od džematlija sklonih sportu. Na sličan način se mogu formirati i sekcije za karate, teakwondo i sl.
Tražite formiranje vjerskoprosvjetnog fonda u budžetu vašeg džemata i budite uporni u tome, te pronađite načine za njegovo punjenje. Ukoliko je muallimu važno da uspije, on će ulagati energiju ali sada znajući da će sredstva biti upotrijebljena u svrhu edukacije.
Sve kurseve ( kur’ansko pismo, tedžvid, namaz, kurs za hadžije i sl.) organizirati isključivo u mektepskim učionicama
U toku zimskih noći mektepsku učionicu iskoristiti za zajedničko gledanje filma ili nekog dokumentarca a nakon toga razvijati dijalog sa džematlijama, na temu koju su gledali, ili neku drugu.
Ponuditi mektepsku učionicu i za druge sastanke na kojima se promovira dobro i hairli poslovi (izgradnja puta, vode….)
U toku ramazana organizirati iftare sa polaznicima mektepske nastave ili džematlijama u mektebu
Svako ljeto ili raspust iskoristiti za zajedničku akciju čišćenja i uređenja mektepske učionice, džamije ili harema sa polaznicima mektepske nastave.
U smrtnim slučajevima, preporučivati džematlijama da pomognu rad mekteba kupovinom neke opreme u mekteb ili čašćenjem polaznika mekteba
Sa polaznicima svake godine proučiti hatmu pred duše vakifa džamije i poklanjati u prilikama kada ima najviše džemata.
U mektebu otvoriti interni Internet klub, za polaznike mekteba i džematlije, sa ciljem pretraživanja zanimljivih tema.
Mekteb predstavljati kompletnom džematu kroz programe, mevlude, hatme, večeri Kur’ana, mukabele i slično.
Ovih nekoliko prijedloga možda mogu pomoći muallimu da priču o svom mektebu namtne kao važnu, što ona uistinu i jeste, jer su polaznici mekteba buduće džematlije i ako ponesu dobru sliku o mektebu biće od pomoći kada oni budu u tijelima džemata. Brigu o mektebu treba širiti na što veći broj džematlija, ali ih i uključivati u raznolike sadržaje koji se nude kroz mekteb. Za sve se treba žrtvovati, pa i u kontekstu ovih prijdloga treba uvažavati specifičnosti džemata i mekteba, ali bez volje da se nešto promijeni, opet ćemo se vratiti u svoju debelu hladovinu i žaliti se na sve i svakoga. O mektebu mi najviše brinemo, za njega smo odgovorni, a preko njega nam je povjerena najljepša uloga na ovom svijetu, uloga muallima, koju je u svojoj poslaničkoj misiji isticao i sam Poslanik a.s..“ Poslan sam kao muallim.“
Vahid Arnaut
 |
RSS feed Comments
RAZUMIJEVANJE ISLAMA -
Frithjof Schuon je na našim prostorima već afirmiran autor, ponajviše
zahvaljujući prijevodu na naš jezik njegove knjige „Dimenzije islama“. Detaljnije >>>
