Preporod.com

NAŠIH PETNAEST GODINA

Uzor islamskog djelovanja u dijaspori

U Švicarskoj, koja ima oko 7.5 miliona stanovnika, po zvaničnim podacima živi oko 320 hiljada muslimana (4.3%). Smatra se da u ovoj zemlji živi 45 hiljada Bošnjaka. Prvi bošnjački džemati se formiraju u periodu od 1989. do 1990. u Teufentalu, Heidenu i Uznachu, da bi se u kratko nakon toga osnovali i džemati u Lucernu, Cugu i Cirihu, a zvanično osnivanje krovne organizacije IZB u Švicarskoj desilo se prvom skupštinom održanom u Wadenswilu, nedaleko od Ciriha, 17. aprila, 1992. godine.
I počeci organiziranja Bošnjaka u Cirihu započeli su spontanim okupljanjima Bošnjaka u turskim džematima u Dietikonu i Cirihu kojom prilikom su se razmatrale ideje vlastitog organiziranja i pokretanja džemata sa bošnjačkim imamom. Islamski bošnjački centar Cirih (IBCC) otpočeo je na adresi Kohlerstr 12/a kada je 1. jula, 1992. godine u iznajmljenim prostorijama klanjan prvi zajednički namaz i taj datum džematlije IBCC uzimaju kao zvanični datum osnivanja svoje zajednice. Od samog početka djelovanja institucije koja se registrirala kao “Džemat islamske bošnjačke zajednice Cirih” na njenom je čelu vrijedni hadžija Idriz Fehratović, a prvi i aktuelni imam ovog centra je Sakib-ef. Halilović. Tačno nakon šest godina 1. jula, 1998. godine džemat se odlučuje za kupovinu jednog sparata prostorija na sadašnjoj adresi (600 m2) da bi ponovno nakon šest godina, u aprilu, 2004. godine kupljeno i prizemlje sa podrumima čime je centar dobio još 750 m2 prostora, time znatno povećavši i prostorno i funkcionalno centar koji danas ima preko 700 aktivnih članova. Procjenjuje se da oko 2500 familija danas svoje vjerske potrebe veže za ovaj centar, a pored Sakib-ef. angažiran je i drugi imam centra, Muris-ef. Begović, svršenik GHB medrese i student islamistike na Univerzitetu Cirih.
Sa mesdžidom, uredskim prostorijama, kuhinjom, knjižarom, prodavnicom, bibliotekom, videotekom, salom za sastanke, prostorijama za omladinu i parking prostorom IBBC, zasigurno, predstavlja jedan od najkompletnijih islamskih bošnjačkih centara u bošnjačkoj dijaspori.

Ponosni na postignuća i aktivnosti

Dakako, ova kompletnost ima i svoju sadržinsku komponentu sa širokim spektrom aktivnosti od vjerskih i kulturnih, do društvenih, sportskih i humanitarnih. U IBCC su danas ponosni na svoju ulogu u pomoći koja je u organizaciji ovog centra u ratnom i poratnom periodu organizirana i poslana u domovinu, kao i na mnogobrojnim aktivnostima pomoći prognanim u njihovom zbrinjavanju i akomodaciji u švicarsko društvo, te zdržavanju njihove veze sa džematom. “U životu jednog čovjeka petnaest godina nije malo, ali u povijesti jednog naroda to je kratak period. Mi, kao mali narod, iza kojeg stoji slaba država, ioako nije takva u našim srcima i očima, moramo biti ponosni na ono što smo postigli u ovih zadnjih petnaestak godina. Ovdje postoje dvije, brojčano puno veće nacije, Turci i Albanci, ali mi smo ih nadmašili u mnogim oblastima… Što se tiče našeg Centra, zahvalio bi svima koji su na bilo koji način pomogli da ovo imamo.
Na kraju nek se svako zapita: “Šta bi bilo sa nama, kuda bi to išli, da nemamo ovaj centar?’” kazao je između ostalog Sakib-ef. Halilović u povodu ovog jubileja. Danas IBCC svojim posjetiteljima nudi širok spektar sadržaja: vjeronauka za djecu (150 djece godišnje), kursevi islama za odrasle (30 kandidata godišnje), javne tribine sa eminentnim gostima i predavačima, dopunska škola na maternjem jeziku, omladinska druženja, kulturno-umjetničko društvo, hor ilahija i kasida, nogometni klub Bosna.

Bošnjačko iskustvo islama u Evropi

“Sve ovo što vidite ovdje, a ima se mnogo toga vidjeti, rezultat je rada uz mnogobrojne predane džematlije, posebno dvojice velikih pregalaca, Sakib-ef. kao imama i njegovog vrijednog mutevelije Idriza,” kaže nam Sakibov džematlija Ismet Solaković, gostoljubivi Prijedorčanin kod kojeg smo boravili tokom posjete Islamskom bošnjačkom centra u Cirihu. Imali smo čast da obilježavanje 15. godina IBBC-a u Cirihu otpočne našom tribinom koja je održana u petak navečer, nakon jacije namaza, a čija je tema bila “Bošnjačko iskustvo islama u Evropi.” Tema predavanje izazvala je interesovanje kod prisutnih što se moglo vidjeti plodnim diskusijama i pitanjima koje je potakla.
Druga tribina je održana naredni dan, u subotu, 15. decembra, nakon jacije namaza. Bila je posvećena hadžijama ovog džemata, a njih 115 su za ovih petnaest godina kao džematlije ovog Centra obavile ovu islamsku dužnost. Prigodan i nadahnut vaz ovim povodom održao je muftija ljubljanski mr. Nedžad-ef. Grabus. Obrazlažući smisao i blagodeti hadža, muftija Grabus nije propustio priliku osvrnuti se i na mnoge aktuelne teme, vezane za stanje Bošnjaka u dijaspori, s posebnim osvrtom na Sloveniju i naveo da je njemu ovaj Centar u Cirihu inspiracija i ideja vodilja kako treba raditi i djelovati, te da će ova iskustva primjeniti u svom radu na nivou IZ u Sloveniji. Nakon muftijinog predavanja uslijedila je prozivka hadžija, čestitke i zajedničko slikanje za uspomenu.

Ljudi su naše blago

Centralni događaj obilježavanja jubileja Islamskog bošnjačkog centra u Cirihu bila je svečana skupština. Na početku skuptšine predsjednik IBCC, hadži Idriz Fehratović je podnio izvještaj u kome je iznio kratak pregled razvoja Centra od njegovog samog osnivanja. “Naš centar nije samo puko materijalno dobro mjereno u francima. Ljudi su naše blago. Aktivnosti u Centru su proizvele neprocjenjivo vrijedan ljudski resurs kojim danas raspolažemo: hiljade djece i odraslih je prošlo kroz mekteb, kroz bosansku školu, kroz razne edukativne, kulturne i rekreativno-sportske programe. Nekoliko stotina momaka, djevojaka, majki, očeva, nena i deda, prošlo je kroz kurseve islama, kurseve kompjutera, kurseve integracije i njemačkog jezika… Nekoliko desetina hiljada Bošnjaka i Bošnjakinja u Cirihu gradilo je i čuvalo svoj identitet uz vjerske, kulturne, edukativne i informativne programe. Ne postoji cijena kojom se ovo može platiti!” kazao je na kraju svog izvještaja na svečanoj skupštini hadžija Idriz, čovjek kod kojeg je na licu uvijek prisutan svježi i umjereni osmjeh. Ali, nastavio je potom: “Ja zasigurno tvrdim da ovo ne bi bilo ovako da nije bilo našeg…” i onda su ga suze prekinule. Vjerovatno ovaj tihi i prijatni čovjek jedini zna zašto nije mogao shrvati emocije, već se samo okrenuo i pogledao na imama Sakiba ef. To je kod prisutnih na skupštini izazvalo oduševljenje koje su pokazali donoseći tekbire. Hadžija Fehratović je na kraju uputio dovu Svevišnjem za sve koji su svojim radom dali doprinos ovom uspješnom bilansu IBBC-a.

Pokloni i priznanja zaslužnima

“Priča o IBCC je priča o dobrim ljudima… Možda ne znaju lijepo pričati, ali zato znaju dobro raditi i napraviti džamiju, ponosno podignutog čela na ono što su ostvarili,” kazao je moderirajući rad skupštine imam Halilović, da bi potom najavio obraćanje glavnog imama Ibrahim-ef. Husanovića. Svoje Husanović je otpočeo pozivom da se prouči fatiha za sve one koji su preselili, a dali su doprinos IBBC-u. “Vaše djelo, vaš posao vas najviše hvali,” kazao je Ibrahim-ef. čestitajući džematlijama Ciriha na jubileju. Uslijedila je podjela vakufnama koje je vakifima uručio predsjednik IZB u Švicarskoj Mirsad-ef Mujadžić. A na kraju je muftija Grabus uručio umjetničke slike džamije u Logu pod Mangatrom kao posebne poklone predsjedniku džemata Fehratoviću i imamu Haliloviću. U znak poštovanja džematlije Ciriha su hadžiji Idrizu uručile za ovu priliku specijalno izrađeni poklon, prijevod Kur’ana sa izrezbarenim omotom.
Nakon klanjanja podne namaza u prostorijama mesdžida je priređena dodjela   diploma svršenicima “Kursa islama za odrasle”, kojom prilikom je priznanje primilo 154 svrešnika i svršenice ovog programa za odrasle. Posebno priznanje za rad je na kraju uručeno imamu Sakib-ef.  Na završnici svečanosti ponovno je zamoljen muftija Grabus da se obrati i iznese svoje utiske o posjeti i onome što je u Cirihu zatekao. Također, ponudu da to učini dobio je i vaš izvještač. Umjesto obraćanja proučio sam dovu, a utiske o posjeti obećao sam iznijeti na stranicama ovog lista, što na kraju činim.

Hizmet dinu i dijaspora

Radio sam kao imam i znam težinu i breme odgovornosti koju ova časna obaveza nosi. Nikada nisam dozvolio bilo kojem sugovorniku da moj imamski “POZIV” nazove “POSLOM.” Posao je samo jedan od tehničkih opisa tog velikog okvira koji se naziva “IMAMSKIM POZIVOM.” Kao što je “posao” tehnički opis ovog “poziva” tako i “plata” za ovaj “poziv” ima izrazito tehničke konotacije, jer konačna plata za “imamski poziv” je jedino kod Dragog Boga. Uspješan džemat prvenstveno počiva na imamu koji je predan svom “pozivu.” To je poziv da svoj život od dana kada je krenuo tim putom uvakufi za hizmet dini-islamu. Taj hizmet nije moguće raditi i činiti bez ljudi oko imama koji ga poštuju, cijene i slušaju njegove savjete, te svoja iskustva, imetke žrtvuju dajući  inicijative i prijedloge kako bi cjelokupni da’vetski rad išao smjernicama koje propisuje Allahova Knjiga i Sunnet Muhammeda, a.s. Tokom kratkog boravka među Bošnjacima Ciriha, ali i posjetama džematima: Cug, St. Gallen i Šmerikon, kroz mene je vedrio jedan pozitivan i optimističan osjećaj, osjećaj ponosa što sam upoznao džematlije ovih džemata koji islam razumiju u prostoru i vremenu u kojem živimo i svojim radom ostvaruju upravo tu svekoliku univerzalnost islama. Eto, to bi bila moja obećana impresija s dovom Svevišnjem da nam svima podari ustrajnost.

Savjetovanje

Jezik i modeli organiziranja

Jezik komunikacije u dijaspori i model organiziranja IZB u Švicarskoj dvije su glavne teme o kojima se govorilo na savjetovanju koje je centrala IZB u Švicarskoj organizirala za imame i predsjednike džemata, održano u okviru obilježavanja IBBC-a u Cirihu

Subota, 15. decembar, 2007., u IBBC-u u Cirihu je protekla u radnoj atmosferi savjetovanja koje je Centrala IZB u Švicarskoj organizirala za imame i predsjednike džemata koji djeluju u Švicarskoj. Prvi uvodničar bio je muftija Grabus koji je govorio na temu “Jezik komunikacije u dijaspori,” a moderator okruglog stola bio je imam Halilović. Kao jedna od temeljnih tema predavanja muftije Grabusa bila je problem jezika u mektebima koji djeluju u okvirima dijasporalnih zajednica. U tom kontekstu Grabus je aktualizirao dileme koje se danas nameću u ovoj oblasti.

Ka funkcionalnoj reorganizaciji
Kao moguće rješenje istakao koncept dvojezične mektebske nastave i iskazao potrebu da se ovoj problematici počne pristupati organiziranije i sistematski. Grabus je iznio i nekoliko primjedbi i prijedloga ka ciljanom osiguravanju kadra za učenje njemačkog jezika. U tom kontekstu glavni imam Husanović je predložio da se urade prijedlozi rješavanja pitanja jezika u mektebu kroz elaborate u tri nivoa, za djecu, omladinu i odrasle.
Tema drugog dijela okruglog stola bila je “Model organiziranja IZB u Švicarskoj.” Kao svojevrstan uvod ovoj temi bilo je naše izlaganje o osnovnim idejama iznijetim na tribini “Bošnjačko iskustvo islama u Evropi” Moderator ove teme bio je Jasmin-ef. Demić, imam u Cugu. Imam Demić je iznio osnovne podatke o trenutnom stanju u IZB u Švicarskoj napominjući da ova zajednica danas ima trinaest redovno uposlenih imama uz koje je također honorarno uposlen određeni broj imama i muallima. Demić je naglasio da IZB u Švicarskoj danas posjeduje osam kupljenih prostorija čija se vrijednost procjenjuje na oko 15 miliona CHF. Koraci ka reorganiziranju IZB u Švicarskoj su već poduzeti i cilj je njen ustroj kako bi se omogućila adekvatnija prilagodba potrebama ali i proširenje kapaciteta rada i saradanje sa matičnom IZ u domovini i ostalim dijasporalnim zajednicama u evropskom okruženju.

Zug
Na džumi u novom centru

Odmah po dolasku u Cirih uputili smo se u grad Cug, nekih 35 km od Ciriha gdje smo klanjali džumu. Dočekao nas je Jasmin-ef. Demić, imam ovog džemata. Nakon hutbe koju sam održao na insistiranje imama Demića, uslijedilo je druženje uz kahvu i obilazak prostranog i funkcionalnog centra kojeg su nedavno kupili. Centar je velikim dijelom osposobljen za svoje aktivnosti, ali još uvijek traje njegova dogradnja i adaptacija. Na kahvi smo se susreli sa džematlijama Bošnjacima iz BiH i Sandžaka, te se odmah zametnula priča o dešavanjima oko IZ u Srbiji u proteklom periodu. Pored prostorija za klanjanje centar ima svoj restoran, trosoban stan, mektepske prostorije, prostorije za omladinu, te, na naše iznenađenje, i wellness-klub sa bazenom.

St. Gallen
Druženje sa džematlijama St. Gallena

Nakon cjelodnevnog savjetovanja sa imamima IZB u Švicarskoj koje se održalo u Cirihu, u subotu, 15. decembra, 2007. godine, poslije akšam namaza uputili smo se u St. Gallen u društvu imama ovog džemata Sabahudin-ef. Sijamhodžića. Nakon jacije namaza Sabahudin-ef. me je predstavio svojim džematlijama, a ovo druženje smo iskoristili za kratko predavanje kao i predstavljanje i promociju našeg lista među džematlijama St. Gallena koji su tek nedavno uselili u nove prostorije prostranog centra. Impresionirani smo potencijalom kojeg ovaj Centar posjeduje kako materijalnim tako i ljudskim. Osim prostranog mesdžida, centar ima restoran, prostorije za omladinu, mektepske učionice, posebne prostorije za predavanje i druženje žena i dr.

Schmerikon
Džemat na udaru ksenofobije

Iako je bio kraj vikenda kada se na Zapadu svi pripremaju za predstojeću radnu sedmicu znatan broj džematlija se okupio na druženju i predavanju koje smo održali u džematu Šmerikon, nekih 60-tak km od Ciriha gradu koji leži na suprotnom kraju Ciriškog jezera. Nakon jacije u džematu nas je dočekao imam Jakub-ef. Ćazimoski i mutevelija džemata Izudin Isaković. Predavanje, potom druženje uz kahvu proteklo je u toploj atmosferi, a tematika o kojoj se govorilo bila je vezana za okolnosti življenja islama u nemuslimanskim sredinama. Inače ovaj džemat je, saznali smo, u procesu kupovine vlastitih prostorija, a na taj korak ih, između ostalog požuruje i bihuzur jednog desničarskog švicarskog političara, džematskog komšije koji iz susjedne zgrade “pomno” prati sve što se u ovom centru dešava, te nerijetko neosnovano pravi incidentne situacije. Unatoč izlivima ksenofobije ovakve vrste džematsko vođstvo Šmerikona je pokazalo zavidan nivo tolerancije i mudrosti.

Komentari (0)

RSS feed Comments