Islamske teme
NOĆNO UZNESENJE NA NEBO* | NOĆNO UZNESENJE NA NEBO* |
|
|
| 16.08.2007 | |||||||||||
Seyyed Hossein Nasr
Ovo snažno, središnje duhovno iskustvo blagoslovljenog Poslanika, a.s., primjer je duhovnog uznesenja i obrazac za duhovni život. “Noć uzlaska na nebo” (layla al-mi’raj) je nešto što je u potpunom simetričnom srazu sa “noći izuzetne snage” (layla al-qadr), kada je časni Kur’an objavljen u posljednjoj trećini svetog mjeseca ramazana. Iskustvo blagoslovljenog Poslanika, a.s., u događaju Mi’raja predstavlja izvorište brojnih remek djela islamske književnosti, uključujući djela Ibn ‘Arabija i Sana’ija, koji je čak izvršio utjecaj na europsku književnost, posebice na Danteovu Božansku komediju koja je, također, utemeljena na ideji uznesenja na nebo. Mi’raj je poslužio kao vrelo nadahnuća pokoljeljima muslimanskih duhovnjaka i mistika i ponudio je sami opis kozmosa. Mi’raj, također, predstavlja ona iznutarnja iskustva koja je ozbiljio blagoslovljeni Poslanik, a.s., tokom Mi’raja, za koja iskustva se kaže da su odražena u pokretima i zazivima dnevnih molitvi, salata ili namaza koji predstavlja središnji ili najtemeljniji obred islama. Časni Kur’an podučava muslimane da se mole, ali sadašnji oblik molitve je utemeljen na praksi ili Sunnetu blagoslovljenog Poslanika, a.s., i povezan je sa njegovim Mi’rajom. To je i razlog zbog kojega je on kazao: “Dnevne molitve su mi’raj pravovjernih.” Prema tradicionalnim islamskim izvorima, međutim, svi muslimani su kadri duhovno (ruhani) iskusiti mi’raj, dok u slučaju blagoslovljenog Poslanika i samo u njegovom slučaju Mi’raj nije bio samo duhovni nego i tjelesni (jismani). Razumjeti značenje ovog dubokog svjedočanstva i njegove istine znači nužno se osvrnuti na tradicionalna izviješća o Mi’raju i razumjeti značenje tradicionalnog kozmosa u kojemu se desio Mi’raj. To pregnuće, zauzvrat, nužno iziskuje odgovor na neke prigovore koje su uputili neki moderni kritičari zaslijepljeni uspjehom moderne znanosti na fizičkom planu i nekom vrstom totalitarizma koji, često nesvjesno, pretvara znanost pojedinog plana stvarnosti u znanost o cjelokupnoj stvarnosti, osiromašujući tako stvarnost do te mjere da ona postaje podljudskom stvarnosti. Evo kratkog pregleda jednog od tradicionalnih kazivanja o Mi’raju, kako je zabilježeno u djelu Hayat al-qulub (Život srdaca), kazivanja odavna znanog među muslimanima na potkontinentu Indije i Perzije. Pošto je započeo kazivanje o svom putovanju od Mekke do Jeruzalema, blagoslovljeni Poslanik, a.s., nastavlja: “Tada me je Džibril doveo do prvog neba. Ondje sam ja vidio Isma’ila, a.s., melekutskog ravnatelja tog duhovnog obitavališta i gospodara meteorâ kojima su tjerani šejtani iz nebeskih palača. Postoji sedamdeset hiljada melekutskih bića pod Isma’ilovim, a.s., zapovjedništvom, a svaki pojedini melek zapovijeda sa drugih sedamdeset hiljada meleka. Isma’il, a.s., je upitao Džibrila: (Iz prijevoda J. L. Merricka, Život i vjera Muhammedova, Boston, 1850).
Na takav način je blagoslovljeni Poslanik, a.s., prelazio sa jedne razine bitka na drugu, polazeći od paklenskih stanja i prolazeći kroz raznovrsne rajske perivoje, a nad svakim od njih je vladao jedan poslanik i mnoštvo meleka, sve tako do sedmoga neba i dalje, tamo gdje je bayt al-ma’mur (Hram Božiji oko koga se stalno obilazi), gdje je Poslanik, a.s., klanjao dva rek’ata namaza. Vidio je stablo Raja, Shajarat al-tuba, potom je nastavio dalje do “Lotosa krajnje granice” (sidrat al-muntaha) i, najzad, do same Božije Prisutnosti.” “Potom, kada sam u svom Noćnom putovanju bio doveden do (mjesta) Prijestolja i primaknuo mu se još bliže, bio mi je spušten zeleni rafraf (uzani komadić svilenog brokata), isuviše profinjen da bih vam ga mogao opisati, do kojega me Džibril donio i posadio na njega. Potom se on morao udaljiti od mene, stavljajući svoje ruke na svoje oči, bojeći se da ne oslijepi usljed blistave svjetlosti Prijestolja, i počeo je glasno jecati, izgovarajući tasbih, tamhid i tathniyu (zahvale) Bogu. S Božijim dopuštenjem, kao znak Božije milosti prema meni i Njegove savršene naklonosti prema meni, onaj rafraf me unese u (prisutnost) Gospodara Prijestolja, na mjesto preveć čudesno za jezik da to iskaže ili za imaginaciju da to dočara. Pogled mi je bio zaslijepljen da sam u strahopoštovanju pomislio kako sam oslijepljen. Tada sam zatvorio oči, što je bilo popraćeno Božijom divnom naklonosti. Kada sam sklopio svoje oči, Bog je otvorio moj unutarnji vid u mome srcu, tako sam svojim srcem počeo razgledati ono što sam ranije gledao svojim očima. Bila je to tako blještava svjetlost u svojoj iskričavosti da se bojim da vam neću nikada moći dočarati ono što sam vidio od Njegova veličanstva. Potom sam usrdno molio svoga Gospodara da upotpuni Svoju naklonost prema meni, darujući mi milost da nepokolebljivo vidim Njegovo Lice snagom svoga srca. Gospodar moj darovao mi je tu naklonost, pa sam zurio u Njega svojim srcem sve dok ta vizija nije postala stamena, i ja sam zadobio postojanu viziju Njega. (Preveo: A. Jeffrey u svojoj knjizi Islam – Muhammad and His Religion)
Mi’raj blagoslovljenog Poslanika, a.s., koji je tako središnji za islam, istodobno je u učenjima islama postao jedan od najtežih elemenata za razumijevanje mnogim mladim muslimanima, koji su pretrpjeli utjecaj modernog znanstvenog svjetopogleda. Zapravo, neki modernizirani muslimani, koji žele svesti islam na racionalizam i isprazniti ga od sve njegove ljepote i izuzetnosti, nastojali su objasniti ovaj središnji događaj sukladno racionalističkim shvaćanjima. Danas ne postoji ništa nelogično ili “neznanstveno” u vezi sa noćnim uznesenjem na nebo ukoliko se ljudi samo prisjete ograničenja sa kojima je započela prirodna znanost. Ova poteškoća je u tome što se ta ograničenja obično zaboravljaju kao i uvjeti koje sebi prirodna znanost nameće u svom istraživanju fizičke stvarnosti, te i u tome što su ta ograničenja i uvjeti pogrešni za samu tu stvarnost. To je onaj redukcionizam koji drži Mi’raj, kao i Kristov uzlazak na nebo, i mnoge druge religijske događaje spomenute u časnom Kur’anu i drugim svetim spisima, “nestvarnim” i “iluzornim”. Set as favorite Bookmark
Email This
Učitavanja: 735 Komentari (2)
![]()
Alija
said:
|
|||||||||||
| Ovaj covjek ovako piše: "Mi’raj blagoslovljenog Poslanika, a.s., koji je tako središnji za islam, istodobno je u učenjima islama postao jedan od najtežih elemenata za razumijevanje mnogim mladim muslimanima, koji su pretrpjeli utjecaj modernog znanstvenog svjetopogleda." Prvo, ne znam otkad se kod nas u Bosni počela upotrebljavati riječ "Mi'raj" umjesto "Mi'radž". Drugo, muslimani MORAJU VJEROVATI da se Mi'radž desio, i da je Resulullah alejhisselam TJELESNO odnešen iz blagoslovljene Mekke u Jerusalim, a odatle, uzdignut na nebesa i odnešen na nepoznata mjesta. Nama nije naređeno da to razumijemo i razmisljamo kako se to desilo. | |
|
prijavi zloupotrebu
glas za
glas protiv
|
|
Selam alejkum, ova riječ MI'RAJ je vjerovatno francuskog porijekla, jer oni napišu MI'RAJ a izgovaraju MI'RADŽ. Isto je i sa riječima kao JAMAL a izgovara se DŽEMAL...ITD. Mnogo interesantnije od toga je, kako su francuzi došli na ideju da najbržem svom avionu daju naziv: MIRADŽ, ili onaj sigurnosni computerski program LOTUS, koji služi kao sigurnosni paravan od nepoželjnih posjetilaca. Pred Allahovim dž.š. aršom, se nalazi takav paravan, kroz koji melek Džibril nije smio da prođe. Ima sigurno još niz takvih primjera u časnom Kur'ani Kerimu.. |
|
|
prijavi zloupotrebu
glas za
glas protiv
|
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
RAZUMIJEVANJE ISLAMA -
Frithjof Schuon je na našim prostorima već afirmiran autor, ponajviše
zahvaljujući prijevodu na naš jezik njegove knjige „Dimenzije islama“. Detaljnije >>>





Get the Flash Player to see this player.
Flash Image Rotator Module by Joomlashack.
Muqaddima
Ibn Haldun
Kur'an u islamu
Image 4 Title
Image 5 Title