Preporod.com

Gospodine Šahini, na početku našeg razgovora možete li reći neke podatke iz Vaše biografije?
Prije svega želim Vam zahvaliti za vrijeme koje ste odvojili za ovaj razgovor i na želji da se upoznate sa aktivnostima Centra za obnovu i humanitarnu pomoć Islamske Republike Iran. Potrudit ću se da vam prenesem ono šta su uradili moji prethodnici i, dakako, ono što je urađeno od mog dolaska na ovu funkciju. Ja sam Muhamed Šahini. Rođen sam 23. 02. 1964. godine u Teheranu. Završio sam ekonomski fakultet. Sretan sam što trenutno živim u Bosni i Hercegovini. Ovdje sam oko dvije godine. Zaposlen sam u Centru za obnovu i humanitarnu pomoć Islamske Republike Iran odakle se pomoć plasira po čitavom svijetu gdje je ona potrebna. Direktor sam Centra za BiH u Sarajevu. Oženjen sam i imam troje djece. Moja djeca zovu se Said, Sadžide, Semane.

Kazali ste da ste sretni što jedan dio svog života živite u BiH. Kako vidite ovu napaćenu zemlju?
Bosna i Hercegovina je jedna lijepa zemlja. Cvijetna zemlja. Nadam se da će narod BiH znati da iskoristi sve ove resurse koje im ona pruža. Imate izuzetno kvalitetan zrak, vodu. Nadam se da ćete znati iskoristiti sva ova bogatstva i sebi priuštiti lijep život. Narod BiH je izuzetno gostoprimljiv. Bošnjaci su dobri vjernici. Bošnjaci su narod koji ima svoju tradiciju.

Vratimo se sada aktivnostima Centra od njegovoga dolaska na naše prostore do danas. Kad biste napravili rezime urađenog šta biste posebno podvukli?
Ovaj Centar je osnovan poslije rata. On pruža pomoć onima kojima je potrebna kako bi se popravilo njihovo teško materijalno stanje. Trenutno se ta pomoć, posredstvom Islamske zajednice, plasira za obnovu vjerskih objekata koji su uništeni u prethodnom ratu, te popravci u agresiji na BiH uništenih kuća povratnika koji su odlučili da se vrate na svoja imanja.
Između ostalog, u planu  smo da obezbijedimo još jednu količinu prostirki za džamije da, na neki način, uljepšamo unutrašnjost džamija. Od formiranja ovog Centra do sada njegovim posredstvom obnovljeno je oko 200 kuća. Bilo je pomoći i za obnovu puteva. Učestvovali smo u obnovi velikog broja džamija, obezbjeđivali veću količinu lijekova koje smo uvozili i predavali bolnicama na području BiH. Isto tako, dijelili smo pakete prehrambenih proizvoda posebno u ramazanu na područjima koja smatramo materijalno ugroženijim. Obezbijedili smo prostirku za više od 50 džamija na području BiH. Učestvovali smo u izgradnji islamskih i kulturnih centara, vodenice, štala na području Srebrenice. Davali smo kredite za ugroženije povratnike. Najviše u poratnom periodu i to za šehidske porodice i porodice istaknutih boraca. Učestvovali smo u izgradnji vodovoda u jednom selu kod Zvornika, te pomagali obnovu i izgradnju poslovnih objekata Islamske zajednice. Imali smo i poklone u ćilimima za mektebske prostorije. Učestvovali smo i u obnovi sportskih objekata i igrališta za djecu. U saradnji sa Fondom za povratak, koji je ovdje aktivan ispred Konferencije islamskih zemalja, učestvovali smo u opremanju kuhinja za kuće povratnika. Trenutno su u toku projekti obnove jedne džamije na području Banjalučkog muftijstva u naselju Dubočac, jedne džamije na području Goraždanskog muftijstva u džema’atu Vragolovi, jedne džamije na području Mostarskog muftijstva u selu Vitina kod Ljubuškog. Učestvovali smo u pomoći izgradnje kuća za ugrožene kategorije. Posredstvom ovog centra organizirana su i dva privredna sajma u BiH koji su u postratnom periodu bili prvi sajmovi koje je organizirala jedna strana država.

Pomagat ćemo i pokretanje raznih edukativnih kurseva

U kojim će pravcima ići naredna pomoć Centra?
Za naredni period planiramo, ako Bog da, pomoći izgradnju i obnovu džamija i drugih vjerskih objekata. Pomagat ćemo i pokretanje raznih edukativnih kurseva kao što su informatika... Imamo namjeru obezbjeđivati prostirku za džamije kao i opremanje mihraba. U posljednje vrijeme angažovani smo u uspostavljanju privredne kao i drugih saradnji između pojedinih  kantona u Federaciji i pojedinih pokrajina u Iranu. Cilj nam je da ojačamo privrednu i  svaku drugu saradnju između naroda BiH i Irana. Cilj nam je, također, da se unaprijedi svaki vid privredne saradnje, te da se podigne na što veći nivo kako bi se ojačala pozicija bošnjačkog naroda.

Kakvi su odnosi sa Islamskom zajednicom?
Saradnja sa Islamskom zajednicom je na veoma visokom nivou. Izuzetno smo zadovoljni ovom saradnjom. Sve ove aktivnosti oko pomoći za izgradnju i obnovu džamija, vjerskih objekata, poslovnih kuća IZ idu posredstvom IZ i na preporuku muftija.

Ničim niste uslovljavali tu pomoć, što je naišlo na poseban odjek kod naroda?
Većinu pomoći koju smo ovdje plasirali učinili smo u dogovoru sa odgovornim ljudima na terenu. Nadzirali smo te radove, utrošak sredstava. Činili smo sve da ti radovi na terenu budu urađeni onako kako je planirano i da se ti radovi, gdje god je to moguće, što prije završe i da se, u međuvremenu, vidi da li ima potrebe za dodatnim radovima. Imamo poštovanje i povjerenje u muslimane ovog područja. Mi smo ovdje da vršimo pomoć u granicama naših mogućnosti, a ne da nekome postavljamo uslove. Kur’an je jedan, Allahov poslanik, Muhammed, a. s.,  je jedan za sve nas i nema nikakve razlike izmuđu muslimana Irana i BiH. Mi pružamo pomoć muslimanima i nismo od onih ljudi koji tu pomoć uslovljavaju.

Bilo bi zanimljivo kazati u koje je sve krajeve BiH išla ta pomoć?
Glavnina pomoći koja je plasirana preko Centra plasirana je u povratnička mjesta gdje se narod vraća na svoje, a sada se to zove Republika Srpska i na područja gdje su se dešavala ratna stradanja. Smatrali smo da je tim područjima pomoć i bila najpotrebnija. Međutim, kad god smo vidjeli da je pomoć potrebna, slali smo je i  na druga područja. Od povratničkih krajeva izdvojio bih područja Zvornika, Banje Luke, Goražda, Sebrenice, Bratunca, Čajniča, Žepe... Eto, pomoć je išla na područje gotovo cijele BiH, naravno najviše u povratnička mjesta. Prostirke  za džamije davali smo bez obzira da li su se one nalazile na području RS ili Federacije.

Nedavno sam bio u Herama kod Prozora i tamošnji ljudi čekaju da im Centar za tamošnju obnovljenu džamiju pošalje prostirku. Jeste li znali da i oni računaju na – Vas?
Učinit ćemo sve da im pomognemo.

Kultura bošnjačkog naroda ima svoje duboko korijenje

Nedavno je formirano Udruženje prijatelja BiH i Irana. Je li se maklo dalje od početka?
Ovakvo udruženje u Iranu je aktivno duže vrijeme. Cilj nam je da se i kroz ovo udruženje afirmira privredna i kulturna saradnja između dvije države i da se afirmiraju razmjene delegacija koje će posjećivati Iran, odnosno BiH i tako se upozna    vati sa životom i kulturom prijateljskih naroda. Nadam se da će ta udruženje biti inicijatori naučnih skupova, tribina, okruglih stolova, gdje bi se narod upoznavao sa kulturnim i svekolikim dobrotama ovih zemalja. Kultura bošnjačkog naroda ima svoje duboko korijenje, a tako je i sa iranskom kulturom.

Stalno preferirate uspostavljanje tješnjih kulturnih, privrednih i drugih odnosa između dvije države i dva naroda. Šta bi, primjera radi, posebno bilo aktuelno kad je u pitanju privredna saradnja? Šta bismo mi mogli uvoziti iz Irana, a Iran iz BiH?
Iz Irana se može uvoziti industrijska roba, automobili, traktori, kamioni, autobusi, elektronska oprema, TV aparati, telefoni, nafta. Iz BiH u Iran proizvodi od drveta, čelik... Ovdje se može proizvoditi jako kvalitetno voće i povrće. Sve što je potrebno Iran proizvodi. Otuda se pruža mogućnost uvoza. Imamo novo putničko vozilo Samant koje je u klasi kvaliteta vozila koji se proizvode u zapadnoj Evropi, a cijena mu je oko 7000 eura. Već se izvozi u Bugarsku i Tursku.
Bilo bi dobro da u Preporodu predstavite po jednu islamsku zemlju kako bi se vaši čitaoci upoznali sa ličnom kartom tih zemalja, njihovim prirodnim resursima, privredom...

Možete li nam reći i približne podatke koliko je do sada, posredstvom Centra i Ambasade, iranski narod uložio sredstava u obnovu BiH?
Ne znam vam kazati taj podatak. Međutim, mogu vam reći da u iranskom narodu i dalje postoji raspoloženje da se nastavi sa ovom pomoći.
Skromnost je odlika iranskog čovjeka.
Moramo voditi računa o tome da smo svi obični muslimani i kad se neko osjeća boljim od ostalih to je šejtanski posao. Ako bilo ko u sebi ima i trunku osjećaja da je insan i u bilo kojoj vjeri sve će ljude smatrati sebi ravnim. Svako onaj ko u sebi nosi veću količinu imana, obrazovanja, on je kao  voćka koja je dobro rodila,  a grane joj povile ka zemlji. Grana bez ploda uzdiže se visoko.

Razgovarao: Bajero Perva

Komentari (0)

RSS feed Comments