Preporod.com

S pet izdanja na bosanskom jeziku i još toliko u inostranstvu, upravo objavljeni prijevod na arapski jezik predstavlja dosad deseto izdanje «Romana o Srebrenici» što ga čini jednim od najprevođenijih poslijeratnih romana sa bosanskog jezika

Prvih dana ove godine u glavnom gradu Egipta objavljena je knjiga Isnama Taljića «Roman o Srebrenici» u prijevodu na arapski jezik pod naslovom «QISSATU SRERENICA: RIVAJETUN, ANI-L-HARBI ‚ALE-L-BUSNA» (Priča o Srebrenici – Roman o ratu protiv Bosne). Izdavač Taljićeve knjige na arapskom je vodeća arapska izdavačka kuća «Daru-s-Selam». Knjiga je, u tvrdom uvezu i s reljefnim koricama, štampana na 480 strana formata B5 i opremljena posebno urađenim mapama, što je trend u izdavaštvu, a što će, nesumnjivo, upotpuniti čitalački doživljaj. Uz to, autor predgovora je dr. Mahatir Muhammed, bivši premijer Malezije, a objavljeni su dva pogovora: američke književnica dr. Mary Potter Angel, profesorice na Univerzitetu u Seattlu (SAD), i dr. Sabhe Muhammed Bunduk, profesorice na Univerzitetu «El-Azhar» u Kairu. Isti izdavač već je objavio prijevod ove knjige na engleski jezik, tako da će roman u oba izdanja, kao poseban događaj, biti predstavljen na predstojećem poznatom sajmu knjige u glavnom gradu Egipta.

Prepoznata vrijednost

«Nesumnjivo, riječ je o izuzetnom kulturnom događaju. Tako bi se trebao tretirati i kod nas. Još od prevođenja romana «Dereviš i smrt» Meše Selimovića nekoj knjizi s prostora jugoistočne Evrope nije pridata ovakva pažnja» ističe mr. Mustafa Prljača, urednik u «El-Kalemu», istaknuti prevodilac s arapskog na bosanski jezik i poznavalac tokova u egipatskoj i općenito arapskoj književnosti i izdavaštvu. «Knjigu je na engleski preveo Muhamed Pašanbegović, Bošnjak iz Toronta, koji je jedno vrijeme predavao engleski jezik u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. U toku pripreme za objavljivanje na engleskom, i prije nego što se knjiga sastala s čitaocima, redakcija na engleskom «Daru-l-Selama» ukazala je na kvalitet romana i predložila vlasniku ove velike izdavačke kuće da se prevede i na arapski jezik. Takvo opredjeljenje potvrđeno je i prijemom kod čitalaca romana na engleskom, pa je, evo, realiziran i prijevod na arapski. Naši eksperti za arapski kažu da se također radi o odličnom prijevodu,» kaže nam Isnam Taljić.
Kao i u mnogim slučajevima i «Roman o Srebrenici», izgleda, treba prvo da doživi internacionalni uspjeh da bi u domaćim krugovima od strane književnih kritičara bio relevantno ocijenjen, ali i da nađe svoje mjesto u školskim lektirama. I domaći čitaoci odavno su prepoznali umjetničke vrijednosti «Romana o Srebrenici», tako da je dosad objavljeno pet izdanja ove knjige na bosanskom jeziku! O značaju romana pisali su i govorili profesori doktori Ibrahim Džananović, Dževad Jahić, Ferid Muhić, Enver Kazaz, Mustafa Cerić, Džemaludin Latić, Rešid Hafizović, Smail Čekić. Svjetski uspjeh «Romana o Srebrenici» ogleda se u njegovom prevođenju, te je do sada objavljeno pet prijevoda na strane jezike: malajski, (Kuala Lumpur), slovenački (Ljubljana), engleski (Kairo), turski (Istanbul), te prijevod na arapskom jeziku (Kairo). O Taljiću su pisali dr. Mahatir, Ervin Hladnik Milharčić, «Washington Post», «Delo», «Večer», «Financial»,  «Al-Ahram», «New  Straits Times», «The Star»..., te mnogobrojne ugledne turske novine i časopisi.
S upravo objavljenim prijevodom na arapski jezik, riječ je o ukupno desetom izdanju «Romana o Srebrenici» što ovo djelo svsrtava u najprevođenije iz Bosne i Hercegovine.

Iznad bijesa i mržnje

Pitali smo književnika Taljića da nam ponudi svoje objašnjenje uspjeha «Romana o Srebrenici.» «Ja sam iz Vlasenice i Srebrenica je dio moga zavičaja. Među dosad ukopanim Bošnjacima u Potočarima najviše je Vlaseničana. Odmah poslije rata bio sam suočen sa strahotom bošnjačkog samozaborava. Da, mislim da je to izraženije od zaborava koji nam drugi nameću, jer je i rat pokazao da se s Bošnjacima ništa ne može silom. Dotad sam bio objavio devet knjiga. Recenzirali su ih Alija Isaković, prof. dr. Enes Duraković, Nijaz Alispahić, Tristo Trifković, Irfan Horozović, Željko Ivanković. Dakle, kao preživjelom književniku iz toga kraja Bosne, bila mi je obaveza i pred Bogom i pred ljudima da napišem roman o Srebrenici. Istovremeno, bio sam suočen i sa zasićenošću količinom tragedije u Bosni, tako da sam nastojao napisati takav roman koji neće odbijati, da se «mogne» čitati, ali i da napišem i ono što je bilo. Upravo tako o romanu prosuđuju i žene iz Srebrenice, ali i ostali koji su čitali – kaže Isnam Taljić.
Dr. Mahatir u predgovoru precizno dijagnosticira genocid u Srebrenici, a za roman kaže da ga «treba čitati opet i iznova, jer je to priča o ljudskoj patnji u vremenu u kome se raspolagalo svim sredstvima da bi se zaustavila ta stradanja, ali da ništa nije učinjeno», te čestita autoru na «plemenitosti što je uspio napisati ovakav roman a da se uzdigne iznad bijesa i mržnje».
Dr. Potter Angel, američka književnica, doktor kreativnog pisanja i teologije, navodeći u pogovoru da je «Roman o Srebrenici» najbolji roman koji je pročitala posljednjih godina kaže: «Čudo je da je iko uopće mogao napisati knjigu kao što je ova. Kako neko može izreći neizrecivo?! Kako može satkati prelijepu i značajnu cjelinu iz tuge, užasa, svireposti i apsurdnosti?! Ispričana umom i srcem, to je priča o istini, pravdi i vjeri koju svijet treba čitati».
Prevoditeljica dr. Sabha Muhammed Burak arapskim čitaocima opširno je pojasnila uzroke i povode tragedije bosanskih muslimana, sa čijim su, kaže, stradanjem oni duboko saosjećali, ali navodi da oni o tome i dalje znaju veoma malo, kao i što još uvijek nema odgovora na suštinsko pitanje jesu li otklonjene zapreke da se to ne ponovi na istom prostoru jugoistoka «civilizirane» Evrope.

Pisac na bošnjačkoj vjetrometini

Uz opaske da se «Roman o Srebrenici» prevodi i na švedski i albanski te da se u Turskoj očekuje objavljivanje i Taljićevog romana «Tajna knjiga Endelusa», te i drugo izdanje «Romana o Srebrenici», a u Sloveniji i romana «Vjetrometina», ostaje zapitanost o neadekvatnoj valorizaciji u našoj sredini književnog opusa Isnama Taljića kao autora 18 ujednačenih knjiga proze, romana i pripovijedaka. Vidno obradovanog Taljića viješću da se njegova knjiga pojavila i na arapskom jeziku upitali smo ga šta su po njegovom mišljenju razlozi pa se ti uspjesi koje niza po svijetu, ali i u BiH, skoro neopaženo prolaze na domaćoj medijskoj sceni, kao i zbog čega njegove knjige nisu zastupljene u školskim lektirama? «To je tako kako je i nije samo sa mnom. Možda je to, poslije onakvog rata, pitanje poremećenih vrijednosti u ovakvoj Bosni. Možda sam, kao muhadžir u vlastitoj domovini, izloženiji vjetrometini. Možda kao narod bolujemo od dječijih bolesti izrastanja u naciju, pa se sami Bošnjaci između sebe prešućuju (ukoliko se već ne mogu i negirati), tako da i tim komisijama odgovara trpanje u lektiru pisaca koji ne «ugrožavaju» ničije trenutno prigrabljene pozicije. Možda lokalnim puritancima smeta moje bošnjačko i islamsko usmjerenje... Ali, kao što nam treba biti jasno da Bošnjaci nemaju vremena za rasipanje, ja u Bosnu ubrajam i drugu polovinu od ukupnog broja preživjelih Bošnjaka, one koji sada žive širom svijeta i koji traže moje knjige i pozivaju me, naravno i čitaoce u Cazinu, Zenici, Sarajevu, Travniku, Tuzli, Gornjem Vakufu, Jablanici..., gdje se na predstavljanjima mojih knjiga okupi više stotina čitalaca, a niko ne napusti skup. A možda je bitnija ova promocija u svijetu. Moje knjige su u velikim bibliotekama širom svijeta, recenziraju ih izuzetni eksperti. Engleski i arapski su najveći svjetski jezici, predstavljaju uvjerljivo najveću čitalačku publiku. I turski je veliki jezik i veoma rasprostranjen. Čitanost je nepojmljivo visoka za naša mjerila, brzo se objavljuju nova izdanja. Meni je veoma značajno i prevođenje mojih knjiga na slovenski, jer nas već Slovenci, ti naši «drugi» susjedi u Evropi, gotovo uopće ne poznaju. Ili značaj toga što je «Roman o Srebrenici» uvršten u školsku lektiru u dalekoj okeanskoj Maleziji. Ja sam zahvalan Allahu, dž.š., pa onima koji su mi još pomogli – kaže nam ovim radosnim povodom Isnam Taljić.

M. Kovač
 
 

Komentari (0)

RSS feed Comments