RamazanMjesec strpljivosti
 Piše: Mr. Mirnes Kovač Krunsko odličje mjeseca ramazana, pored Objave Kur'ana koja je u njemu počela, je post, sawm ili sijam. Allah, Hvaljen neka je On, u ajetu sure Bekare, 1 u kojemu propisuje post, izriče da je svrha njegovog propisivanja bogobojaznost, izgradnja svijesti o Bogu, akaidskim terminom kazano at-taqwa. Ramazan je deveti mjesec u godini prema arapskome lunarnom kalendaru. Nazvan je tako zbog toga što su Arapi, kada su mijenjali nazive mjeseci iz starog jezika, mjesecima davali nazive prema godišnjem dobu u kojem su se nalazili. Otuda ovaj mjesec, stari naziv mu je bio Natio, koincidira sa danima žestoke vrućine.2 Ramazan i Savm Komentator Kur'ana, Kurtubi, navodi etimološku pozadinu ovog termina kojim je imenovan mjesec posta pa kaže da riječ ramadan dolazi od korijena REMEDA SAIMU JERMUDU - što znači kada postačeva utroba izgara od žestine žeđi IZA HARRE DŽEVFUHU MIN ŠIDDETI-L-'ATŠI. Drugo mišljenje je da je ramazan nazvan ovim imenom jer on spaljuje grijehe dobrim djelima LI ENNEHU JERMUDU-Z-UNUBE EJ JAHRIQUHA BI-L-E'AMALI-S-SALIHATI.3 Odlika posta, pored njegove osnovne fikhske definicije: ustezanje od jela, pića i seksualnih prohtjeva, kao posebne vrste ibadeta Uzvišenom Stvoritelju, jest strpljivost. U hadisu kojeg bilježe imami hadiske znanosti, Nesai, Ahmed i Bejheki, Božiji poslanik, Muhammed, neka je Allahov blagoslov i spas na njeg, je mjesec ramazan nazvao “mjesecom strpljivosti” “Post “mjeseca strpljivosti” i još tri dana od svakog mjeseca je kao postiti cijelo vrijeme (cijeli život)”.4  Poslanik, a.s. je ramazan nazvao mjesecom strpljivosti Da je pod terminom “šehru's-sabri” Božiji poslanik, s.a.v.s, mislio na mjesec ramazan uvjerićemo se ako pogledamo drugi sahih hadis kojeg bilježe imami Muslim i imami Ahmed, a koji je značenjem u sukladnosti sa prethodnim s tim da se umjesto ključnog termina “šehru's-sabri” koristi termin “ramadan”. “Post tri dana od svakog mjeseca i ramazan za ramazanom je kao postiti cijelo vrijeme i njegovo iftarenje”5 Slijedeći hadis koji se nalazi u zbirkama imama Ebu Davuda i Ibn Madže nam daje izravan odgovor za prethodnu konstataciju: “Posti «mjesec strpljivosti», ramazan. Posti mjesec strpljivost i uz to po tri dana od svakog mjeseca...”6 Post i razum Iz spomenutih hadisa vidi se da je jedna od osnovnih vrijednosti koju u sebi smiruje post strpljivost. Strpljivost shvaćena kao jačina volje je jedna od osnovnih kvaliteta posta. Nije bezrazložno Božiji poslanik, s.a.v.s, za termin “ramadan” uporijebio sinonim “strpljivost”. U nekim vrstama propisanog ibadeta, Allah, Hvaljen neka je i Uzvišen On, od nas traži da Ga se redovno ili povremeno sjećamo kako bi time održali našu vezu sa Njim koji sebe opisuje kao Es-Samed (Onaj koji Utočište pruža)7, i kako bi bili uvijek svijesni Istine. Namazom, naprimjer, se u različitim intervalima dana i noći prisjećamo Stvoritelja, te tako redovno obnavljamo svoju vjeru i svijest o Njemu, ali ipak u periodu kada nismo na namazu, možemo se posvetiti drugim poslovima ili obavezama, ovosvijetskim ili onosvijetskim. Pri tome čak, iako je čovjek koji redovno obavlja namaz pod jednom vrstom zaštite, može da zapadne i u grijeh. Slična situacija je i sa ostalim formama ibadeta. Ovakav slučaj, međutim, nije sa postom. Post je kao ibadet permanentna veza sa Gosopdarom svjetova. Otuda i njegova posebnost kao ibadeta za koji također slijedi “posebna” nagrada. Post je tajna između roba i njegovog Gospodara i ne može se pokazati osim Njemu, veli andaluzijski mufessir Kurtubi.8 Glvani regulirajući faktor posta je strpljivost. Strpljivost (sabur) obezbjeđuje postu da on bude upotpunjen onako kako se to od postača traži Kur'anom i sunnetom. Sabur, kako to ukazuje Imami Gazalija u svome IHJA'U, jeste potenciranje razuma. Potčinjavanje ljudskih strasti vladavini razuma. Jer je strast najogavnije što su ljudi uzeli da obožavaju na Zemlji, a razum je, kaže ovaj velikan, najjača stvorena stvar na Zemlji. Kada učitelji ezoterijskog nauka dijele sabur, oni u tim širokim i prefinjenim podjelama sabur raščlanuju na dvije osnovne vrste strpljivosti koje se trebaju naći kod istinskog vjernika: STRPLJIVOST u NEVOLJI STRPLJIVOST u BLAGOSTANJU Pri ovome ljudi od spoznaje drže da je ova druga kategorija strpljivosti izazovnija i čak ZAHTIJEVNIJA.Specifičnost posta je i u tome što ga je Allah, Uzvišen neka je On, očistio od jedne osobine koja se može javiti kod svih drugih vrsta ibadeta. To je negativna osobina nifaqa –dvoličnjaštva, licemjerstva, hipokrizije. Istinski post, kažimo “primljeni” ili “kabul” post kod Allaha dž.š., što ćemo svi doznati tek na danu kada budemo okupljeni pred svojim Gospodarom zarad polaganja računa, ne može potpasti pod iskušenje hipokrizije, jer onda to i nije post. Post je unutarnji džihad Post ne možemo dokazati nikomu drugom do li dragom Stvoritelju. Uzvišeni Allah ga je stavio kao polog na odgovornost i svijest svakom vjerniku, time uspostavljajući posebnu vrstu veze između Sebe kao stvoritelja i njega kao stvorenja, ne ostavljajući pri tome bilo kakvu mogućnost da se neko upetlja u tu vezu. Čvrstinu ove veze Uzvišeni je dao u “emanet” svakom pojedinačnom vjerniku, i njena čvrstina uveliko zavisi od svakog pojedinca koji u tu vezu ulazi. Od svakog zavisi kako će tu vezu održavati i pojačavati najboljim propisanim sredstvom – strpljivošću. Islamski ezoterici će ovu vrstu ibadeta nazvati jednom vrstom unutarnjeg džihada, jer se njime čovjek nastoji izboriti za ravnotežu (ekvilibrium) unutar samog sebe, postiči sklad duhovnog i tjelesnog, pokušati kroz odricanje od materijalnog zadobiti čvršću vezu sa izvorom i okrijepiti svoju duhovnu snagu. I u ovom kontekstu, da bi se ta ravnoteža ostvarila neophodan element je, dakako, strpljivost.9  Strpljivost se pokazuje u prvom momentu Sama riječ sabur u arapskom jeziku, ako malo promotrimo njenu etimologiju nam otkriva tajne kako da dostignemo i primjenimo ovu kvalitetu. Glagol SABERE u arapskom jeziku pored svog osnovnog značenja “biti strpljiv” znači i: biti izdržljiv, podnijeti, pretrpjeti, biti ustrajan, biti stalan, biti uporan. Sa prijedlozima “iz” i “od” (min, 'an) znači: odreći se, sustegnuti se, odustati od, okaniti se, suprostaviti se, čekati... 10 Imam Kurtubi će navesti da je osnovno značenje ove riječi u jeziku: sputavanje, zatvaranje nečeg.11 U svakom od samo nekoliko navedenih značenja koja se nalaze pod triliterom ( SAD . BA . RA .) možemo naći vezu sa postom. Da bi se postilo, mora se biti “izdržljivo”, mora se tokom posta “podnijeti” nedostatak hrane, pića kao i iskušenja koja se nameću tijekom posta. Mora se “pretrpjeti” iznenadna situacija ili iskušenje koje prijeti postu. Uz sve ovo, mora se biti i “ustrajno” tokom posta jer se posti cijeli mjesec. U postu veza sa Gosopdarom biva “stalna”, da bi se postigla punina značenja i da bi se post izpostio mora se na tom putu biti “uporan”. “Odreći se” mnogo čega mora tokom posta, “sustegnuti se” od tjelesnih prohtijeva, “odustati od” ružnih postupaka i govora, dakle, “okaniti ih se”. Potrebno je dok se posti “suprostaviti se” porivima nefsa, pri tome ih ne hraniti.... Vidi se, dakle, da značenje glagola SABERE odnosno imenice SABR, daje u potpunosti opis i svekoliku narav ibadeta u mjesecu kojeg je Božiji poslanik nazvao mjesecom strpljivosti, mjesecom SABRA. Potrebno je, zarad pravilnog razumijevanja samog termina “strpljivosti” pomenuti hadis Božijeg poslanika, neka je blagosov i spas Allahov na njega, koji će dostatno definisati strpljivost kao kvalitetu posta. Ovaj hadis opisuje suštinu strpljivosti. Strpljivost koja nije manifestirana u duhu ovog hadisa i nije strpljivost: “Strpljivost je kod prvog momenta” (naleta iskušenja)12 Ovaj hadis je isključiv. Kazuje da se svako drugo reagovanje ne može nazvati strpljivošću. Svako drugo reagovanje više nije strpljivost već kajanje i smirenje nakon reakcije koja nije bila poraćena strpljenjem. Imam Kurtubi navodi predaju da je Alija, r.a., kazao: “Strpljivost je imanu (vjerovanju) kao što je glava tijelu.”
Post i strpljivost su nerazdvojni.Upotrebu glagola koji označava islamski post (SAME-JESUMU-SAVMUN) u Kur'anu pored značenja posta je veoma interesantna. Za šutnju se u Kur'anu koristi termin SAVM. U suri Merjem, melek savjetuje Merjemu kada je rodila Isa'a, a.s., da se od očekivanih provokacija zaštiti SAVMOM, to jest - šutnjom. «Ja sam se zavjetovala Milostivom da ću šutjeti, i danas ni s kim neću govoriti»13 Otuda je i najlakši put za primjenu strpljivosti u kritičnim momentima upravo prešućivanjem, šutnjom.14 Posebna vrednota sabura se ogleda i u činjenici da je to svojstvo kojim je sebe Allah opisao, ES-SABUR jedno od lijepih Allahovih imena. Kako stoji u hadisu Vjerovjesnika, s.a.v.s.: “Nema niko, ili nema ništa višeg strpljenja nad uvredama koje čuje od Allaha Svevišnjeg, oni mu prizivaju da ima dijete a On preko toga prelazi i opskrbu im daje”. Učenjaci opis Allaha atributom strpljivosti tumače da je to njegov opis atributom blagosti, a Njegov opis blagošću tumače da je to odgoda kazne onima koji je zaslužuju.15 Zarad upotpunjenja posta, da on bude uistinu post cjelokupnog ljudskog bića i njegove duhovne i tjelesne komponente, u danima Milosti Allahove u potrebno je držati se ovih univerzalnih kur'anskih i sunnetskih naputaka.  “Strpljivost je imanu (vjerovanju) kao što je glava tijelu.” (Izreka h. Alije) Neka je Blagoslov i Spas Allahov na Muhammeda, njegovu časnu porodicu, i njegove ashabe.
- Kur'an , sura al-Baqara, 183. ajet.
- Adnan Silajdžić, 40 Hadisa s tumačenjem, Muftijstvo Zenica, 1996. str. 87.
- Ebu Abdullah Muhammed bin Ahmed El-Ensari El-Kurtubi, EL-DŽAMIU' LI AHKAMI'L-KUR'AN, Kairo, 1996., II, str. 277.
- Hadis je sahih. Bilježe ga: Nesai, Ahmed i Bejheki.
- Hadis je sahih. Bilježe ga: Muslim i Ahmed.
- Hadis je sahih. Bilježe ga: Ebu Davud i Ibn Madže.
- Kur'an, sura al-Ihlas, 2. ajet.
- Kurtubi, EL-DŽAMIU' LI AHKAMI'L-KUR'AN, II, str. 277.
- Seyyed Hossein Nasr, The Spitirual Significance of Jihad, Al-Serat – A Journal of Islamic Studies, IX, 1.
- Teufik Muftić, Arapsko-bosanski riječnik, El-Kalem,Sarajevo, 1996.g.
- Kurtubi, EL-DŽAMIU' LI AHKAMI'L-KUR'AN, I, str . 378.
- Ovaj hadis je sahih i ima nekoliko također vjerodostojnih verzija. Prenosi ga Ebu Hurejre a bilježe ga: Ebu Ja'la i El-Bezzar.
- Merjem, 26.
- Kurtubi, EL-DŽAMIU' LI AHKAMI'L-KUR'AN, II, str . 276.
- Kurtubi, EL-DŽAMIU' LI AHKAMI'L-KUR'AN, I, str . 380.
|