Preporod.com

Održan trodnevni skup u povodu 800 godišnjice od rođenja Dželaluddina Rumija Mevlane*

U Sarajevu je od 13. do 15. decembra 2007 .godine, u amfiteatru Fakulteta  islamskih nauka, održan međunarodni skup pod nazivom “Mjesto  i uloga derviških redova u Bosni I Hercegovini”, a u povodu 800.godišnjice od rođenja Dželaluddina Rumija Mevlane. Organizatori skupa bili su: Orijentalni institut, Filozofski fakultet, Fakultet islamskih nauka i Naučnoistraživački institut “Ibn Sina” u Sarajevu. Poslije pozdravnih govora predstavnika organizatora prof.dr. Behije Zlatar, prof.dr. Fadila Fazlića, ispred dekana FIN-a  prof.dr.Ismeta Bušatlića koji je zbog bolesti bio spriječen da prisustvjuje skupu, prof.dr. Srebrena Dizdara, te dr. Abdulreza Džemalzade, -mr. Amina Jesenković-Šiljak istakla je de je prilikom najave  godišnjice rođenja Rumija, prije 8 mjeseci, sarajevski mevlanahan hafiz Halid ef. Hadžimulić održao prigodan ders. Kako nije mogao osobno doći na  ovu godišnjicu, hafiz Hadžimulić je, opet prisutne obradovao hikjajom, ovog puta pričom o starici koja se  uljepšavanjem htjela udati. Njegove riječi prenijeo je prof.dr. Džemaludin Latić poručujući: jadno prolaze svi oni koji kradu tuđe, koji  se hoće predstaviti ružom, a nakaze su svake vrste.
Dojam su upotpunili Ahmet i Omer Erdogdular insertom klasične tesavvufske muzike, da bi potom prof.dr. Omer Nakičević zvanično otvorio izložbu fotografija arhivskih dokumenata vezanih za mevlevizam i mevlevije u Osmanskoj državi.

Refleksije Mevlaninog učenja

Otvarajući radni dio skupa prof.dr. Rešid Hafizović, istakavši da  se iz Mevlaninih misli svaka generacija može napajati, najavio je prvog izlagača prof.dr. Ibrahima Kalina i njegov referat “Sloboda i mišljenje: Mevlana i moderna filozofija”. Uvaženi profesor Kalin je govoreći o odnosu smisla i slobode naglasio i ovo: “Ako je čovjekova sloboda u pronalaženju smisla u životu, onda je i smisao preduvjet slobode. O ovome se u Mesneviji govori na sljedeći način:
Sinko! Sve veze valja trgati i slobodnim postati!
Koliko još dugo rob zlata i srebra kaniš ostati?
Da kreneš more u posudu izliti
Samo bi dnevne potrebe mogao podmiriti
Posuda pohlepnika nikad se neće napuniti
Al’ školjku će jedan biser napuniti, zasititi.
 (Mesnevi I, 19-21)
Upozoravajući da čitav svijet obilježava godišnjicu Dželaluddina Rumija-sultana ašika i filozofa ljubavi koji nudi teologiju tolerancije koja ne isključuje nikoga, prof.dr.  Nevad Kahteran je, promatrajući Rumija u kontekstu interkulturalnih studija, ukazao na našu nebrigu spram baštinika naše tradicije Abdulaha Bošnjaka, te se zapitao: “Jesmo li spremni promijeniti način svoga razmišljanja, prihvatiti istinu da se religija ljubavi ne pronalazi samo u islamu”.
Doc.dr. Namir Karahalilović je govorio o liku Ali ibn Ebi Taliba u Mesnaviji, dok je dr. Abdulreza Džemalzade, direktor Instituta Ibn Sina, u referatu “Mevlanin pogled na čovjeka kroz Mesneviju” elaborirao tezu Dželaludina Rumija prema kojemu je znanje o sebi temeljno znanje. U tom kontekstu, on smatra da naučnici zapostavljau tu činjenicu ne znajući ama baš ništa o vlastitom biću.
Prof.dr. Omer Nakičević je iznijeo neke zanimljivosti iz “Mevlaninog ružičnjaka”, a dr. Mubina Moker je analizirajući jezik stanja u svom referatu “Govor duše u Rumijevu svjetonazoru” ukazala ne nemoć riječi da objasni ono duhovno, te istakla da se sjedinjenje s univerzumom može razumjeti samo osjetilima duše i srca.
U drugoj sesiji pod nazivom “Refleksije Ibn Arebijevog učenja” referate su podnijeli: prof.dr. Rešid Hafizović: Abdulah Bošnjak kao duhovni potomak Ibn ‘Arebija i Dželaluddina Rumija, dr. Jasuhi Tonga: Činjenice ili uobrazilja- Sufijski autori X- XII stoljeća, mr.Kenan Čemo: Ibn ‘Arebijev metod odgoja ljudske duše, dr. Adnan Kadrić: Seizmološki pristup analizi tesavvufskog teksta, i Mumaer Hodćiž: Izvodi iz Ibn Arebijevog traktata Ruhul kudus.

Duhovni i umjetnički izričaji

Tesavvufski nauk- put susreta, put duhovnog ozdravljenja i umjetnički izričaj bila je tema slijedeće sesije. Prvi izlagač bio je Stephan Sulejman Schwartz s referatom : Posljednji Jevrejski Sufi u kojemu se osvrnuo na djelo Ariela Bensiona i njegovo mišljenje o melodiji koje prate meditaciju u Kabali.
Uslijedila su izlaganja mr. Tadžedin Bytygi u vezi devrana i raksa,  mr. Ahmeda Erdogdular o muzici u mevlevijskom obredu, te Faruka Šabanovića o sufijskom suvremenom umjetničkom izričaju.
Zanimljivo je bilo predavanje dr. Izeta Pajevića pod nazivom Psihoterapeutske dimenzije mevlevijske doktrine iz kojeg navodimo raspravu o sufijskom shvatanju duševnog i duhovnog. Dr. Pajević navodi:
“Sufijsko shvatanje i tumačenje pojmova duh, duša, um, srce djelom anticipira psihodinamsko shvatanje psihičkog života. On ukazuje da  ti termini nekada dolaze u istom značenju zavisno koja svojstva dominiraju čovjekovim duhom. Ukoliko  duhom ovladaju tjelesni prohtjevi, nagoni, on se označava pojmom  duša-sebična (kao centar strasti/seksualnosti i srdžbe/agresije što bi u mnogome  odgovarlo psihoanalitičkom idu koji funkcioniše po principu zadovoljstva,  na razini primarnog procesa). Ako duh ovlada nagonima i stavi ih pod racionalnu kontrolu, u okvire realiteta, naziva se umom, intelektom, razumom (duša samokritična,  najbliži psihodinamski termin jeste  ego, koji funkcioniše po principu realiteta, na razini sekundarnog procesa). Kada duhom dominira vjerovanje, religiozna i moralna osjećanja duša  je nadahnuta (duša nadahnuta)  i naziva se srcem (najbliži psihodinamski termin superego). ..”
Drugi dan ovog trodnevno naučnog skupa počeo je uvodnim izlaganjem prof.dr. Mustafe Kara o trijema mevlevijskim pjesnikinjama. Šeref, Lejla i Adile se u svojim pjesmama obraćaju Mevlani, a Lejla poručuje: “Neka tajna ljubavi tvoje dotakne srce robinje tvoje”.
Prof.dr. Fehim Nametak je govorio o mevlevizmu Fadila-paše Šerifovića za koga je “mevlevijska tekija bolja od dvorca sreće”. O ilahijama kao književnoj formi u bosankohercegovačkoj književnosti govorio je prof.dr. Džemaludin Latić akcentirajući da sevdalinke, tarihi i ilajihe i kaside predstavljaju “dušu Bošnjaka”.
Izdvajamo još rad mr. Samira Beglerovića o Fejzulahu efendiji Hadžibajriću kao mevlevijskom šejhu i mesnevihanu u kojemu se tretira njegov život i borba za povratak tekija u okrilje Islamske zajednice. Predajući izun sadašnjem mesnevihanu hafizu Halidu ef. Hadžimuliću, Fejzulah-efendija je izrazio svoju nadu da će katedru “Mesnevije” pomoći a kasnije, možda i preuzeti Fakultet islamskih nauka. Uz to, nameće se i pitanje ponovne izgradnje i obnove Isa-begove tekije svojevrsne “sjemenke” grada Sarajeva koja je u proteklom periodu porušena.

Referati i predavači

Na kraju navodeći ostale referate i predavače, recimo da će svi oni biti zastupljeni i prezentirani u prigodnom zborniku. Referate su podnijeli: mr. Alena Ćatović: Sufijska orijentacija u djelu Hasana Zijajije Mostarca, Leyla Amzi: Mevlevija Šejh Galip i reforme u osmanskom društvu, Kemal Gurulkan: Tursko poimanje džihada i futuhata i Sari Saltuk, Azra Kasumović: Esnaf i tarikat, Ayten Ardel: Veze između centralne osmanske vlasti i tarikata, mr. Mehmet Cemal Ozturk: Neke tekije u Bosni prema arhivskim dokumentima, dr. Hatice Oruc: Tekije u nastanku i razvitku gradova u Hercegovini, mr. Hatidža Čer-Drnda: Tekije u nastanku i razvitku gradova u Hercegovini, prof.dr. Ismet Bušatlić: Derviši i tekije u jajačkom kadiluku, mr. Elma Korić: Uloga zavija u razvoju kasabe Banja Luke, mr. Fazileta Hafizović: Slavonija-pitanje derviškog prozelitizma, dr. Talip Mert: Bošnjački šejhu’l-islam h.Refik Efendija Hadžiabdić, prof.dr. Ahmed Dželali: Mevlana i interkulturalni dijalog, mr. Saed Abedpour: Sururijev šerh na Mesnaviji, dr. Izet Pajević: Ahmed ef. Mašić,  hafiz Berin Bajrić: Sufijsko tumačenje Kur’ana, mr.Munir Drkić: Lingvistička interpretacija jednog kazivanja iz Mesnevije, mr.Sabaheta Gačanin: Termini i metafore u tesavvufu, mr.Dženita Haverić: Tesavvufski termini i motivi u Bulbulistanu Fevzije Mostarca, dr. Sedad Dizdarević: Utjecaj Rumija na Fadil-pašu Šerifovića, Nihad Čengić:Likovni fenomeni kaligrafija Hadži Sinanove tekije, mr.Nusret Čolo: Kaligrafi i kaligrafija u mevlevizmu, Senad Mičijević: Organizovanje derviških redova u drugoj polovini 20.stoljeća u BiH i okolini, dr.Mevludin Hasanović: Šehid hadži Mehmed ef. Hafizović, dr.Ašk Gaši:Melamije u BiH, mr.Sead Halilagić:Obilježavanje 17.decembra i Sejid Strik: Stanje primjene usula nakšibendijskog tarikata u BiH.

S.SELHANOVIĆ

Komentari (0)

RSS feed Comments