Palestina baner mali

Berlinski govor Reisu-l-uleme - Ne možemo izmaknuti odgovornosti za mir, pravdu i sigurnost

Berlinski govor Reisu-l-uleme - Ne možemo izmaknuti odgovornosti za mir, pravdu i sigurnost
19 Jun
2017

- poručio je reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović 22. maja, 2017. godine, u Berlinu na međunarodnoj konferenciji “Odgovornost religija za mir” koju je organizovalo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova. Reisu-l-ulema se obratio na uvodnoj sesiji konferencije zajedno sa njemačkim saveznim ministrom vanjskih poslova gosp. Sigmar Gabrielom, glavnim rabinom iz Jerusalema dr. David Rosenom i dr. Agnes Abuom iz Centralnog komiteta Svjetskog savjeta crkava. Preporod donosi govor reisu-l-uleme u cijelosti.

Dame i gospodo,

Zahvalan sam na pozivu da budem sudionik ovog susreta predstavnika vjerskih zajednica i crkava, susreta u zalaganju za mir. Smisao stare izreke da je mir najpreča od svih stvari, nama današnjim je bliži nego ijednoj generaciji u prošlosti.
Kao nijedna generacija prije, mi smo upleteni u planetarnu mrežu međuljudske povezanosti i ovisnosti. Niko od nas nije potpuno zaštićen od događaja i od reakcija na događaje koji se dešavaju neovisno o nama. Ali, ni za to što mi radimo, ili izbjegavamo da radimo, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da neće imati utjecaja u životu ljudi koje znamo i koje ne znamo. Odgovornost za mir, kao i za pravdu ili ekološku sigurnost života na Zemlji, utkana je u našu zajedničku ljudsku sudbinu, kojoj danas niko ne može potpuno izmaknuti.

Širenje nasilja

Ovaj naš svijet višestrukih i bliskih veza istovremeno je i svijet podjela i suprotstavljenosti. U svijetu u kojem živimo gore vatre rata i eksplodiraju podmetnute bombe, ruše se gradovi i dižu u zrak putničke stanice i saobraćajnice, ubijaju civili i protjeruju sa svojih ognjišta milioni ljudi. Mir je u današnjem svijetu nesiguran i ranjiv svugdje i u svakom trenutku. I svako je podložan njegovoj ranjivosti. I svako je dužan da ga štiti onoliko koliko može. Od nas, koji zagovaramo vrijednosti i ustanove religija mira, očekuje se da doista hoćemo to što možemo.
Širenje nasilja je pojava u procesima današnjeg svijeta koju se nije predviđalo, nije očekivalo. Kada je rušen zid koji je razdvajao ovaj veliki grad vladalo je vjerovanje da nastupa vrijeme sigurnog mira i svijeta bez ideoloških, političkih i drugih zidova i isključivosti.
Na savremeni uspon religije je također malo ko računao. Kada je krajem prošlog stoljeća krenuo religijski preporod mnogi su ga pozdravili kao zadovoljavanje potreba ljudi za izvjesnostima koje im je oduzela sekularna modernost ili kao jačanje moralne dimenzije koja je potrebna sekularnoj politici. Drugi su to osudili kao povratak neželjenog saučesnika u javnom životu ili primili sa zabrinutošću, kao znak uzdizanja iracionalnosti i netolerancije. Međutim, ni jedni ni drugi nisu krili iznenađenje, jer je prije toga vladalo suprotno očekivanje, posebno u zapadnim zemljama i naukama koje proučavaju religiju sa svjetovnog stajališta. Smatralo se da je sudbina religije u njezinom nepovratnom opadanju, u nezaustavljivom slabljenju individualne religioznosti i smanjivanju društvenog značaja religijskih institucija i tradicija.
Istovremeni porast religije i širenja nasilja u današnjem svijetu je neobičnost što se savremenoj svijesti nameće snažnije nego druge neobičnosti. Oporu moć i izražajnost ovoj neobičnosti daju akti nasilja koje njihovi počinioci povezuju sa religijom, govori zla i mržnje prema drugim vjerama i zastupnicima drukčijih uvjerenja, ratni poduhvati u koje se kreće s pozivanjem na Boga. To predstavljanje religije u nasilju i ekstremizmu, u uvođenju Boga u služenje ratnim ciljevima i svjetovnim interesima, tjera ljude da se pitaju koliko su religije mira uistinu religije mira ili ih navodi na jednostavno poistovjećivanje religije i nasilja. Ali, nisu rijetki ni oni koji idu dalje i koji zaključuju da su religijske podjele i razlike izvorišta glavnih napetosti ovog vremena.

Religijske polarizacije

Jesu li danas glavne napetosti u razlikama među religijama, u suprotnostima između religije i sekularnosti. Ili su one u podjelama unutar religija. Ili su glavna izvorišta napetosti i sukobljavanja negdje drugdje. Želim podijeliti sa vama težinu ovih pitanja prije nego li jasnoću odgovora.
Tri su područja u kojima se religijske polarizacije danas vidljivo manifestiraju. Prvo je najšire vanjsko područje gdje se religijske ideje, vrijednosti i ustanove sučeljavaju sa sekularnim institucijama politike, nauke, društvenog života. Sadržaj ovog odnosa nije isti u tradicionalnom svijetu islama i Kini, ili u Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Ali, odnos je svugdje izvorište određene napetosti i svugdje se mogu naći zastupnici uzajamnog približavanja govora religije i sekularnog jezika , kao što se mogu naći vjernici koji se boje sekularizacije i sekularisti koji se plaše prisustva religije u javnoj sferi. Drugo je područje pojedinačnih i zajedničkih susretanja velikih religija u svijetu koji je povezan kao nikada prije. Premda odnosi između kršćanstva, islama, hunduizma, budizma, jevrejstva nisu oslobođeni starih bolnih mjesta i novih izazova, oni su danas u znaku međureligijske tolerancije više nego li uzajamnog poricanja i sukobljenosti. Naravno, i ovdje se mogu naći zagrijani zastupnici razlika i podjela i zagrijani zastupnici približavanja i povezivanja u zajedničkim vrijednostima. Treće područje je područje unutarnjih polarizacija u velikim religijskim tradicijama. Danas se dijele i sukobljavaju zastupnici različitih vjerskih poimanja unutar istih religija. Grupe muslimana optužuju druge grupe za modernizam, liberalizam, sekularizam, a ovi im uzvraćaju optužujući ih za tradicionalizam, fundamentalizam, fanatizam. Slično je ili isto u kršćanstvu, kao i u jevrejstvu.
Islam je religija mira, kao i svaka druga vjera. Jasne su kur’anske poruke da Bog zabranjuje prinudu u vjeri, i da Bog ne voli pretjerivanje i one koji pretjeruju. Islam je religija koja u svom imenu sadrži poziv na mir. Ogromna većina pripadnika islama predano se odaziva tom pozivu. Međutim, postoje grupe i pojedinci koji koriste islam u širenju straha, izazivanju sukoba, činjenju brutalnog nasilja. Na to što oni čine naš je odgovor, odgovor nas u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, da se iz vjere i u ime vjere suprotstavljamo njezinim zloupotrebama, njezinim povezivanjima sa djelima mržnje, zla i nasilja. Jedan od temeljnih zahtjeva islama je da se pomažemo i natječemo u dobru. Ispunjavanje ovog zahtjeva je naše opredjeljenje.

Označeno

Zadnje vijesti

Jun 28, 2017

Prilog Federalne TV o Mreži mladih

Federalna televzija snimila je prilog o…
Jun 28, 2017

Fetve: Lažni podaci o mjestu prebivališta

Živim kao podstanar u stanu u Sarajevu.…
Jun 28, 2017

Svečano otvorena BBI filijala u Bijeljini

BBI banka, filijala Bijeljina otvorena…
Jun 28, 2017

Pokrenut proces osnivanja Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji

Delegacija IZ u BiH posjetila Bošnjake…
Jun 28, 2017

Muftija Fazlović: Budimo u vjeri iskreniji i u dobrim djelima istrajniji

Muftija Fazlović: Budimo u vjeri…
Jun 28, 2017

Ramazanski Bajram u Žepču

ŽEPČE, 27.JUNI- Na području MIZ Žepče…
Jun 28, 2017

MIZ Novi Travnik: Bajramski paketići za djecu u džematima Orašac i Lisac

U nedjelju, 25.06.2017. godine, prvog…
Jun 28, 2017

Posjete porodicama uoči bajrama

Predsjednik Udruženja Prosvjetitelj-tim…
Jun 28, 2017

Bajram u Srebreniku

Kao i ranijih godina ramazanski bajram…
Jun 28, 2017

Bajramski prijem u Jajcu

Predstavnici saveza bošnjačkih stranaka…
Jun 28, 2017

Obilježavanje Bajrama u džematu Sibovac-Omeragići

Tradicionalno obilježavanje Bajrama u…
Jun 28, 2017

Reisu-l-ulema se sastao sa političkim direktorom EEAS-a

Sarajevo, 27. juni 2017. (MINA) – Danas…

bbi magazin

bbi magazin