 Ajvaz dedina stijena
Današnja Ajvatovica, ove godine 498. po redu, obilježava se u širem kraju Srednje Bosne kao manifestacija “Dani Ajvatovice” ispunjena brojnim vjerskim, kulturnim, sportskim ali i turističkim sadržajima koji su ove godine trajali od 18. do 29. juna, a održani su u Pruscu, Bugojnu, Donjem Vakufu, Travniku, Vitezu, Gornjem Vakufu, Livnu i Jajcu.
Ono što mi je muftija mr. Nusret-ef. Abdibegović prošle godine, kada smo obilazili drevni grad Prusac, najavio bilo je da će 498. Ajvatovica u svom opsegu manifestiranja bošnjačkog identiteta i kulture proširiti svoj opseg i geografski i sadržajno. Po onome što smo vidjeli zadnja dva dana manifestacije najave ne samo da su se realizirale, već su premašile i planirano i očekivanja.
Međunarodna dimenzija Ajvatovice
Tokom deset dana održavanja manifestacija je (naš list je u prošlom broju donio opširna izvješća sa Dana Ajvatovice) ponudila “obilnu kišu” kulturnim, umjetničkim, sportskim i turističkim dešavanjima u regionu srednje Bosne: nastupi raznih kulturno-umjetničkih društava, horova ilahija i kasida, promocije novih knjiga i izdavačkih poduhvata, sportska takmičenja, predstavljanje projekata nacionalne i duhovne muzike, novih teatarskih ostvarenja, te posebice značajno za izdvojiti je ovogodišnje gostovanje Sarajevske filharmonije u Bugojnu i Opere “Hasanaginica” u Travniku. Uz to, Ajvatovica sve više dobija međunarodnu dimenziju, imajući u vidu brojnost učesnika u programu kao i posjetilaca koji iz raznih krajeva Evrope i svijeta dolaze posjetiti “visoko bosansko brdo” na kome se “tvrda bosanska stijena” rascijepila od “skrušene bosanske dove.”
Manifestacija “Dani Ajvatovice” praktični je pokazatelj i dokaz kako vjera (vjerska zajednica) može imati ne samo značajnu, već, vodeću ulogu u kulturnim dešavanjima jedne sekularne društvene zajednice. Dakako, ovdje treba istaći strpljivost, pregalaštvo i liderstvo muftije Abdibegovića sa timom svojih saradnika prije svih zamjenika Dževdet-ef. Šošića i glavnog, u dane Ajvatovice bolje reći, “izvršnog” imama Medžlisa IZ Donji Vakuf Esad-ef. Slipca. Ove godine je efendija Slipac bio naš domaćin. Zajedno sa vrijednim hadžijom Hamdom Ibreljićem pobrinuo se da nam boravak bude ugodan i da stignemo na sve značajne tačke manifestacije. Po riječima organizatora u izvođenju raznovrsnih programa u ovogodišnjim “Danima Ajvatovice” učestvovalo je preko 2,000 izvođača. Nije zanemariva stvar sve te ljude dočekati, smjestiti i brinuti se o njima tokom boravka u gradovima srednje Bosne.
Aktuelnost Ajvaz-dedine dove
Kao i svake i ove su godine dan pred Ajvatovicu u Donji Vakuf stizale povorke konjanika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Čuli smo da nisu došli konjanici iz Tuzle koji su ovogodišnju Ajvatovicu propustili zbog izostanka finansijske podrške relevantnih općinskih organa. Općinski foteljaši očito nisu prepoznali kulturnu vrijednost ove manifestacije pa su izostali podržati prijevoz konja i opreme do srednje Bosne. Kako onda takav nemar i porediti sa trudom koji svake godine ulažu poštovaoci Ajvatovice iz Turske pa u stotinama dolaze prelazeći hiljade kilometara. Ogromna finansijska sredstva treba izdvojiti da se u srednjoj Bosni i na Ajvatovici začuju bubnjevi i trube turskih Mehterana, prelijepi glasovi članova Dijanetovog hora, jednog od najeminentnijih horova u muslimanskom svijetu. Ipak, ovakve manifestacije prvenstveno zahtijevaju srce i dušu organizatora i domaćina i taj pristup se u ovim krajevima može svugdje primjetiti, a rezultati su svuda na vidjelu. Kao i prethodnih godina svečanu atmosferu su uljepšali turski Mehterani promarširjući ulicama Donjeg Vakufa. Prošle godine su Mehterani svoj ovogodišnji dolazak uvjetovali izlaskom na plato Ajvatovice, što su im organizatori i omogućili. Konjanici koje predvodi prvi, “Ajvaz-dedin” bajrak prošli su na putu za Prusac gdje su prenoćili da bi se naredno jutro nakon prozivke ispred Handanagine džamije uputili ka Stijeni na ajvatovičkom platou.
Dova za naše potomstvo
Nakon akšam namaza 28. juna, 2008. godine na Srtu u Pruscu, na platou ispred džamije Hasana Kafije Pruščaka pred nekoliko hiljada vjernika održan je program u kome su učestvovali: Dijanetov hor tesavufsko-sufijske muzike iz Ankare, potom učač Kur’ana hafiz Muhammed Dževad Kašefi zajedno sa horom ilahija i kasida ‘’Sadike kubra’’ iz Irana. O aktuelnosti Ajvaz-dedine dove u današnjem vremenu, u planetarnom smislu, te o tome kako je Ajvatovica prilika da Bošnjaci budu jedno, nadahnuto, kao u stihu, govorio je prof. dr. Ismet Bušatlić, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. «Ove godine pored svojih dova još jednu dovu stavite! Otresli smo se zuluma, neka sutra u vašoj dovi mjesta bude za naše potomstvo, one koje smo rodili i na kojima ova zemlja ostaje,» poručio je dr. Bušatlić. Nakon klanjanja jacije namaza održan je i tradicionalni zikr u kojem su učestvovali članovi sufijskih bratstava iz Bosne i Hercegovine.
Stiska u Srednjoj Bosni
Za vrijeme “Dana Ajvatovice” sva vreva života se vrati u čaršije srednje Bosne. Mnogo je gostiju iz inostranstva, posebice iz Turske, a i bošnjačka dijaspora je stigla. Pokret prema platou Ajvatovice, do kojeg od Prusca ima šest kilometara hoda, simbolično otpočinje prozivkom konjanika ispred Handanagine džamije. Povorka sa bajracima stiže pred Stijenu oko 11 sati a nakon prolaska gost iz irana hafiz Kašefi proučio je suru El-Feth, nakon koje je proučena dova. U duhu proučene sure “Pobjeda” je i kretanje sa zastavama prema livadi na kojoj se zajednički klanja podne namaz. Nakon zadijevanja bajraka na pročelje livade gdje se nalazi mihrab, otpočeo je pred-podnevski program učenjem Kur’ana ovogodišnjeg pobjednika u takmičenju iz hifza travničanina hafiza Ibrahima Bektaša. Dijanetov hor tesavufsko-sufijske muzike iz Ankare je potom izveo dosta obimniji program od onog izvedenog prethodne noći na Srtu, a tako je postupio i Hor ilahija i kasida ‘’Sadike kubra’’ iz Irana. Skupu se potom obratio muftija travnički mr. Nusret ef. Abdibegović.
Domovinska dova
«Mi danas dovimo za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, jer ima onih koji je vole i koji je ne vole. Danas dovimo za mir i slobodu svakog čovjeka, sve bosansko-hercegovačke narode i za mir u svijetu. I dovimo da vjera osvijetli srca ljudi, da duhovnost krasi narav svakog čovjeka, kao što behar krasi stablo voćke... da bolesni ozdrave, da se moćni ne posile i da se učeni ne iskvare... da uplakani, tužni i ožalošćeni, pronađu kosti svojih voljenih i da ih dostojanstveno pokopaju... dovimo da nedužni budu pušteni na slobodu, a da džellate, krvnike i ratne zločince stigne ruka pravde, jer pravda nosi i donosi mir a nepravda nemir, nepravda je poput fitilja, svakog trena se može podpaliti i upaliti. I dovimo za našu omladinu da ih Allah sačuva od ratova, droge, alkohola, kocke, nemorala i psovke...» kazao je muftija Abdibegović ističući na kraju kako je na Ajvatovici uočljivo prisustvo Božije milosti, bereketa i naše hrabrosti, što treba biti poticaj da se također osjeti naše jedinstvo, zajedništvo i spremnost za timski rad kad je u pitanju opći interes.
Šehidski rastanak
Nakon muftijinih riječi nastupila je Esma Mujkanović učeći suru El-Alek. Esma je ovogodišnji pobjednik 11. takmičenja učenika mektebske nastave na nivou Rijaseta u kategoriji Kiraeta za stariji uzrast. Uslijedila je potom zajednička sedžda-i- tilavet, nakon čega je nastupio Mehter, tursko-osmanski vojni orkestar. Vrhunac performanse ovog orkestra bilo je izvođenje pjesme «Šehidski rastanak» koji je na noge digao okupljene na platou Ajvatovice i izazvao vidno oduševljenje. Preko 40 hiljada ljudi je izašlo ove godine na plato Ajvatovice procijene su organizatora. Tek se klanjanjem podne namaza vidjelo koliko je ljudi izašlo na plato jer su mnogi tokom programa potražili zaštitu od sunca u hladovini šume koja okružuje ajvatovičku livadu. Nastup tzv. “okrećućih derviša”, mevlevijsko-tesavufskog zbora iz Istanbula, praćen zvucima koji spajaju nebesa i Zemlju u prirodnoj ambijentali Ajvatovice nijednu dušu nemogu ostaviti netaknutom. Unatoč jakom podnevskom suncu ovi zvuci kao da otklanjaju njegovu žestinu prisutne osvježavajući zvukovima transendentnog.
Bratsko suosjećanje i samilost
“Ima među nama uspješnih ljudi koje treba podržati da budu još uspješniji; ima među nama griješnih ljudi kojima treba ukazati na greške i ohrabriti ih da se pokaju pred Bogom i pred ljudima i treba učiti dovu da ima Allah oprosti grijehe tako da više nikad ne ponove taj svoj počinjeni grijeh; ima među nam bolesnih ljudi koje treba da posjetimo i sa njima podijelimo suosjećanje; ima među nama ljudi koji su se iskreno pokajali i zato im preba pomoći da u svom pokajanju ustraju. To je ono što treba da učimo i naučimo na Ajvatovici – da učimo dovu da se ljudska srca otvore kao što se otvorilo Zemezem vrelo u Mekki i kao što se otvorila stijena ovdje na bosanskom brdu kroz koju je potekla voda, kao ljubav koja treba da potekne kroz ljudska srca. Nije bez razloga rečeno da je: “Darežljivi neznlica draži Allahu od pobožnog škrtice!” Darežljivost podrazumijeva široku ruku, ali i široku riječ kojapotiče kod ljudi blagost i mir u duši. Zato, draga braćo i sestre, ako ništa drugu budite daražljivi jedni drugima u lijepoj riječi i habrite jedni druge na dobrom i plemenitom putu!” poručio je u svom govoru reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić. Reisu-l-ulema je potom predvodio podne namaz, a poslije farza je proučio “Ajvatovićku dovu.” Zajedničkim učenjem sure El-Fatiha završena je 498. po redu Ajvatovica.
M. K.
 |
RSS feed Comments
RAZUMIJEVANJE ISLAMA -
Frithjof Schuon je na našim prostorima već afirmiran autor, ponajviše
zahvaljujući prijevodu na naš jezik njegove knjige „Dimenzije islama“. Detaljnije >>>
