Printaj ovu stranu

Anegdote o Bošnjacima vezane za Kabu i hadž

Autor: Muharem Omerdić Novembar 30, -0001 0

Halal-mal za hadž

U knjizi Sarajevski nekrologij rahmetli Alija Nametak na ironičan način je opisao neke Sarajlije i neke druge iz svog vremena. Na jednom mjestu priča o hadžijama: „Ko ide sa halal-malom na hadž?“
Nametak piše kako je krenula jedna grupa bosanskih hadžija na hadž. Među Sarajlijama bio i jedan Smajkić iz Podveleža. U dugom putovanju na lađi počeše razgovarati kako su zaradili hadžski mal. Među njima begova, aga, trgovaca... I ovaj Smajkić, čoban. Begovi zarađivali uzimajući od kmetova, age od dućana, trgovci od kupovine i prodaje. Upitaše Smajkića kako je on zaradio mal za hadž? On reče da je bio čoban, čuvao ovce, strigao ih i vunu prodavao, kupio sir i slao ga na pijacu, i maslo je kupio, poneko janje i od toga štedio. Jedan iskren hadžija mu reče: „Allahu a’lemu, tvoj je hadž kod Allaha kabul, a nas ostalih – da Bog da?!“

Odgađanje odlaska na hadž

Jedna grupa ahbaba sarajevskih trgovaca na jednom sijelu dogovoriše se da zajedno odu na hadž. Odrediše godinu svoga polaska. Kada dođe to vrijeme, jedan udavao kćer, drugi još otplaćivao kupljeni dućan, a treći bio slab. Ostali rekoše da neće bez njih, odgodiše putovanje i dogovoriše se da krenu slijedeće godine. Dogodine neko od tih ahbaba ponovo je bio spriječen nečim, pa zbog njega ponovo odgodiše za narednu godinu. Počeše umirati, jedan po jedan, a preostali živi nastaviše odgađati. I tako bi, svi pomriješe i ni jedan od njih ne ode na hadž.

Bošnjak obnavljao Kabu

U doba sultana Sulejmana u Mekki je živio jedna alim iz Bosne. Pored velike učenosti bio je vrstan zidar i majstor. U jednoj od tih godina pala je velika kiša na Mekku pa je Kaba više dana bila poplavljena, sa nivoom vode i do dva metra. Dva su se zida obrušila pa se tražio način njihovog obnavljanja. Taj naš učeni Bošnjak otišao je emiru Mekke i molio dozvolu da on obnovi te zidove svojim rukama i novcem. Emir mu je rekao da će o tome obavijestiti sultana i tražiti njegovu dozvolu. Dozvola je nakon nekog vremena stigla od sultana i taj naš sretnik je ovjekovječio svoj vakuf u samoj Kabi.

Gledajući u Kabu na nogama proučio hatmu

Hafiz rahmetli Mahmud ef. Traljić, pričao mi je da je u Sarajevu bilo više hafiza koji nisu ozvaničili svoj hifz. Spomenuo mi je imena nekih od njih. Među njima je bilo trgovaca, alima, običnih džematlija. Za jednog od njih mi je kazao kada je otišao na hadž da je, po ulasku u Harem u Mekki, odabrao pogodno mjesto gdje neće nikome smetati, stojeći na nogama i ne skidajući pogled sa Kabe proučio je hatmu bez prekidanja.

Cijeli tekst

Povezani članci (po oznakama)