Bosna i Hercegovina je zemlja koja živi i izvan svojih granica: u porodicama, džematima, firmama, uspomenama i zajednicama naših ljudi širom Evrope i svijeta. Naša dijaspora nije samo podsjetnik na odlazak i raseljavanje, nego jedan od najvećih resursa Bosne i Hercegovine. Dugo smo o dijaspori govorili s emocijom, ali premalo sa strategijom. Mnogo smo je spominjali u svečanim govorima, ali je nismo dovoljno ozbiljno povezivali sa razvojem domovine. A istina je jednostavna: Bosna i Hercegovina ne može sebi dozvoliti luksuz da dijasporu posmatra samo kao sentimentalni nastavak domovine. Ona je danas mnogo više od toga: ogromna mreža znanja, iskustva, kapitala, ugleda i veza koje mogu biti snažan oslonac za našu državu, društvo i ekonomiju. Procjene da bh. dijaspora godišnje u Bosnu i Hercegovinu unese približno 10 milijardi KM kroz doznake, potrošnju, investicije i druge oblike podrške ne govore samo o novcu. One govore o trajnoj vezi sa domovinom. Upravo zato dijaspora ne smije biti posmatrana samo kao izvor pomoći, nego kao strateški partner razvoja.
Dijaspora kao most prema svijetu
Naši ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Skandinaviji, Americi i drugim zemljama rade u ozbiljnim kompanijama, vode vlastite firme, učestvuju u investicionim projektima i imaju pristup poslovnim mrežama do kojih Bosna i Hercegovina sama često ne dolazi dovoljno organizirano. U tom smislu, dijaspora je i naš ekonomski ambasador, i naš reputacijski kapital, i naš razvojni partner.
Kada se govori o dijaspori, često se naglasak zadržava na čežnji, pripadnosti i identitetu. Sve su to važne dimenzije. Ali jednako je važno razumjeti da savremena dijaspora posjeduje i ono što Bosni i Hercegovini danas najviše nedostaje: pristup znanju, tržištima, međunarodnim standardima i poslovnoj disciplini. Upravo zato ona može postati jedan od najvažnijih kanala kroz koji se svijet ozbiljnije otvara prema Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini postoji jedna velika nepravda prema dijaspori: mnogo je volimo spominjati, ali je nismo naučili dovoljno ozbiljno organizovati. Država često kasni, institucije su spore, a društvo ostaje između simbolike i improvizacije. Upravo zato se danas sve više govori o potrebi da se naši ljudi u dijaspori povezuju ne samo kulturno i vjerski, nego i ekonomski, poslovno i strateški. Da se međusobno umreže, povežu s relevantnim akterima u Bosni i Hercegovini i da se njihova energija usmjeri prema konkretnim projektima, idejama i saradnjama koje mogu imati koristi i za njih i za domovinu. U tom smislu važnu ulogu može imati i Vijeće stranih investitora u Bosni i Hercegovini (FIC). Ali ne samo kao organizacija koja se bavi investicionom klimom i poslovnim ambijentom, nego i kao platforma povjerenja i susreta između Bosne i Hercegovine i njenih ljudi u svijetu. Može biti mjesto gdje se poslovni interes spaja sa osjećajem odgovornosti prema državi i društvu.
Vizija FIC-a: dijaspora kao partner razvoja
Vizija rada sa dijasporom ne polazi od uskog pitanja kako privući još investicija. Ona polazi od šire ideje: kako osnažiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i društvo kroz bolje povezivanje ljudi koji je nose u srcu, ali i kroz konkretne razvojne mogućnosti koje BiH nudi.
Izvršni direktor FIC-a dr. Nedim Makarević upravo u tome vidi jedan od ključnih zadataka vremena koje dolazi:
„Naša dijaspora je ogroman resurs koji Bosna i Hercegovina nikada nije uspjela poredati kako treba. Godinama gledamo milijarde koje ulaze u zemlju, ali nismo uspjeli izgraditi sistem koji će taj kapital, to znanje i te kontakte pretvoriti u dugoročan razvoj. Ako znamo da dijaspora približno unosi oko 10 milijardi KM, onda je jasno da govorimo o snazi koju nijedna ozbiljna zemlja ne bi prepustila slučaju. Mi u FIC-u želimo da dijaspora postane partner razvoja, ali i partner u jačanju ukupnog društvenog i državnog kapaciteta Bosne i Hercegovine.“
Ova poruka podsjeća da Bosna i Hercegovina više ne smije gubiti vrijeme kada je riječ o vlastitoj dijaspori. Jer dok druge zemlje grade institucije i programe da svoje ljude iz svijeta pretvore u razvojni motor, Bosna i Hercegovina još uvijek prečesto ostaje na nivou pojedinačnih inicijativa.
BiH ima geostratešku poziciju, prirodne resurse, energetsku perspektivu, rastući IT sektor, industrijsku tradiciju, kvalitetne ljude i tržište koje i dalje ima razvojni potencijal. Zato dijaspora ne treba Bosnu i Hercegovinu gledati samo kao mjesto kojem treba pomoći, nego i kao prostor u kojem se mogu graditi ozbiljni projekti
Ljudi žele doprinositi
„Ja sam u Norveškoj radio upravo na tome da se oforme udruženja i mreže poslovnih ljudi iz Bosne i Hercegovine, da se naši ljudi međusobno povežu, ali i da se povežu sa institucijama i projektima u domovini. Taj model je pokazao da ljudi žele učestvovati, ali im treba platforma i osjećaj da ih neko zove ozbiljno, a ne protokolarno. To je model koji se može prenijeti praktično u svaku državu gdje imamo jaku dijasporu.“
To iskustvo pokazuje da dijaspora nije pasivna. Ljudi žele doprinositi. Žele biti dio priče. Ali da bi se to desilo, mora postojati ozbiljan okvir. Zato ideja nije samo da se organizuju povremeni susreti, nego da se u državama sa snažnom bh. dijasporom razvijaju mreže poslovnih ljudi porijeklom iz BiH, povezane sa FIC-om, institucijama i domaćim privrednim sektorom. Takve mreže ne bi služile samo okupljanju, nego: prepoznavanju investicionih prilika, povezivanju domaćih firmi sa stranim tržištima, otvaranju prostora za izvoz, promociji Bosne i Hercegovine kao ozbiljne poslovne destinacije, razmjeni znanja i iskustva i jačanju ugleda BiH kroz ljude koji su već izgradili kredibilitet u svijetu.
Bosna i Hercegovina ima šta ponuditi
Važno je naglasiti i nešto što se često zaboravlja: rad sa dijasporom ne treba biti zasnovan samo na traženju pomoći. Bosna i Hercegovina nije zemlja koju treba predstavljati samo kao prostor problema. Ona jeste zemlja izazova, ali i zemlja mogućnosti.
Ima geostratešku poziciju, prirodne resurse, energetsku perspektivu, rastući IT sektor, industrijsku tradiciju, kvalitetne ljude i tržište koje i dalje ima razvojni potencijal. Zato dijaspora ne treba Bosnu i Hercegovinu gledati samo kao mjesto kojem treba pomoći, nego i kao prostor u kojem se mogu graditi ozbiljni projekti, otvarati nova partnerstva i ulagati u nešto što ima i ekonomsku i identitetsku vrijednost.
Zato je posebno važna najava da će 21. novembra u Švicarskoj, uz obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine, biti organizovan i poslovni susret. Taj spoj državotvornog i ekonomskog nije slučajan. On je poruka da se ljubav prema domovini i poslovna energija više ne trebaju razdvajati. Naša dijaspora u Švicarskoj godinama pokazuje organizovanost, privrednu snagu i vezanost za Bosnu i Hercegovinu. Kada se tome doda ozbiljan poslovni sadržaj, nastaje prilika da se emocija pretvori u strategiju, a strategija u konkretne rezultate.
Vrijeme je za ozbiljniji odnos prema vlastitoj snazi
Bosna i Hercegovina predugo je živjela paradoks: s jedne strane ima dijasporu koja voli svoju zemlju i pomaže joj milijardama, a s druge strane nije uspjela izgraditi dovoljno ozbiljan mehanizam da tu snagu pretvori u dugoročni razvoj države i društva.
Zato je krajnje vrijeme da se pristup promijeni. Da dijasporu prestanemo posmatrati samo kao podsjetnik na odlazak, a počnemo kao snagu povratka, ne nužno fizičkog, nego povratka kroz znanje, povjerenje, kontakte, kapital i zajednički rad za dobro Bosne i Hercegovine.
Za zemlju koja traži investicije, razvoj, društvenu stabilnost i novu nadu, dijaspora nije sporedna tema. Ona je jedna od glavnih razvojnih priča našeg vremena. U tom smislu, vizija FIC-a i sličnih ideja ne smije biti samo poslovni koncept, već poruka podrške Bosni i Hercegovini kao državi, društvu i zajednici. To je poziv da se domovina gradi i iznutra i izvana. Da se ljudi povezuju, a ne rasipaju.
