Izvještaj Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere muslimana u Bosni i Hercegovini, na godišnjem nivou sumira pravne i društvene aspekte ostvarivanja prava na vjerske slobode i registrira slučajeve onemogućavanja primjene vjerskih prava, diskriminacije i nasilja po osnovu religijske pripadnosti. Izvještaj za prošlu, 2024. godinu, prezentiran 27. februara, pokazao je nastavak diskriminirajućeg odnosa prema muslimanima i Bošnjacima u BiH. Islamska zajednica, kao tradicionalna zajednica muslimana, diskriminirana je od strane same države usljed nemogućnosti da – poput Katoličke i Pravoslavne crkve – potpiše ugovor s državom na način kako je to Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u augustu 2007. godine učinilo ratificirajući Osnovni ugovor između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, a u maju 2008. godine Osnovni ugovor između Bosne i Hercegovine i Srpske pravoslavne crkve. Također, Islamska zajednica trpi veliku štetu u oblasti vakufa jer, bez zakona o restituciji, različiti pojedinci i pravni subjekti pristupaju vakufu shodno vlastitim interesima.
Komisija za slobodu vjere je tokom 2024. godine zaprimila i razmatrala tri prijave koje se odnose na kršenje prava na slobodu vjere te šesnaest slučajeva registriranih kroz praćenje medija. Prijavljeni slučajevi spadaju u neki oblik diskriminacije, pa ih je Komisija tretirala kao kršenja prava na slobodu vjere. Radi se o sljedećim slučajevima: onemogućavanje izdavanja ličnih dokumenata zbog nošenja mahrame u Policijskoj stanici Rudo; onemogućavanje zasnivanja radnog odnosa u Općinskom sudu u Tuzli zbog nošenja mahrame i odluka UNIS "GINEX" d.d. Goražde o zabrani nošenja brade na radnom mjestu. Treba naglasiti da je prošle godine donesena i presuda kojom je zabranjeno nošenje mahrame u Oružanim snagama BiH, što je izgubljena pravna bitka Emele Mujanović, ali suštinski izgubljena bitka za slobodu svih Bošnjaka u njihovoj matičnoj državi.
Pravoslavno slavlje u duhu ispoljavanja mržnje
Pored ostalih tretiranih slučajeva, izdvajamo neke koji su replika onih koji se već trideset godina viđaju na području manjeg entiteta, ali i dijela Federacije gdje većinu stanovništva čine Hrvati.
Nepoznata osoba je u ranim jutarnjim satima 18. maja kamenom razbila prozor na objektu Medrese "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić" u Banjoj Luci. Direktor Medrese Muris-ef. Spahić izjavio je da su o ovom slučaju obaviješteni nadležni policijski organi u Banjoj Luci.
"Ustajte, balije!", uzvikivao je jedan od učesnika kolone automobila koja je u januaru 2024. godine prošla kroz povratničko naselje Drum u Vlasenici, gdje žive Bošnjaci. Nadzorna kamera na kući jednog bošnjačkog povratnika snimila je kolonu automobila. Iz prvog automobila koji je naišao čuje se povik "Ustajte, balije!" Ovo je zabilježeno u 16:42 sati i odmah je prijavljeno policiji, a policija je identificirala osobu koja inače živi u Njemačkoj. Vozila u koloni bila su okićena srpskom zastavom i badnjakom. Bošnjački povratnici na teritoriji bh. entiteta RS često doživljavaju različite oblike provokacija i vrijeđanja, a najčešće za vrijeme vjerskih praznika ili obilježavanja godišnjica stradanja.
Nakon što je javnost dan ranije svjedočila videosnimku iz Vlasenice, novi pokušaj zastrašivanja zabilježen je i u Potočarima. I ovu su provokaciju snimile nadzorne kamere, a desila se, kao i ona u Vlasenici, uoči pravoslavnog Božića. Naime, iz kombija koji je bio u koloni vozila pod pratnjom MUP-a RS-a pucano je iz vatrenog oružja u trenucima dok su vozila prolazila pored kuća bošnjačkih povratnika u Potočarima kod Srebrenice.
Ustaško-fašistički napadi
U januaru, uz već postojeći mural u Ulici Mate Bobana u Čapljini, na kojem je oslikan lik generala Praljka te ispisane njegove posljednje riječi: "Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu!", urađen je i mural s grbom "Hrvatske Republike Herceg-Bosne", posvećen presuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku.
U januaru je na izlogu restorana Bošnjaka u Neumu napisano "Gazi, balije", a pored natpisa uvredljivog sadržaja koji se odnosi na Sarajevo. Također, na parkingu ispred restorana zidovi su ispisani ustaškim pozdravima i ustaškim simbolima. Vlast u Čapljini je i u 2024. godini nastavila ponižavati bošnjačke povratnike u ovoj lokalnoj zajednici. Uprkos tome što je sporni grb Čapljine proglašen neustavnim još 1999. godine, prema apelaciji tadašnjeg predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Edhema Bičakčića, vlast u Čapljini nastavlja obilježavati bošnjačke kuće tablama s brojevima na kojima se nalaze: šahovnica, sveti Franjo i križ.
Diskriminacija i prijetnje nisu tema za pregovore, već hitan alarm za djelovanje
U srcu Evrope, u 21. vijeku, Bošnjaci u Bosni i Hercegovini i dalje su suočeni sa sistematskim napadima, diskriminacijom i prijetnjama, dok međunarodna zajednica i politički akteri u zemlji uporno zagovaraju dijalog – ali kakav dijalog je moguć kada dvije strane dosljedno čine isto: negiraju prava Bošnjaka i podrivaju njihovu sigurnost?
Vrijeme je da se prestane s politikom ignorisanja i relativizacije napada – sistemska diskriminacija i prijetnje nisu tema za pregovore, već hitan alarm za djelovanje.
