Dvije stotine žena iz BiH, koje su bile dio Konvoja savjesti, posjetile su u povratku sa protesta u Hatayu 8. marta jetimsko naselje RAF-IHH Grad humanog odrastanja izgrađeno u Reyhanliju na jugu Turske. Sa njima su bile i žene Sirije koje su na protestni skup u Hatay vodile i svoju djecu kako bi skrenule pažnju svjetske javnosti na ovu najranjiviju populaciju koja je preko 7 godina izložena ratnim strahotama.

Mehmed Gulsatar koji se nalazi na čelu uprave Grada humanog odrastanja uputio je tople riječi dobrodošlice gostima prije obilaska ovog najvećeg naselja za djecu žrtve rata u svijetu. „Ono što se desilo u Bosni ‘92-’95. je prouzročilo golemu bol za sve nas, ali je iskustvo stečeno iz ratnih posljedica u BiH pomoglo nastanku ovog naselja“, kazao je direktor Gulsatar ovom prilikom.

RAF-IHH Grad humanog odrastanja

RAF-IHH Grad humanog odrastanja je smješten na oko 100 hiljada kvadratnih metara u Reyhanliju i predstavlja najveći centar za djecu žrtve rata bez oba roditelja, ili jednog od njih. Uspostavljen je sa ciljem da ovoj djeci pruži adekvatan smještaj uz potpunu brigu o njima, njihovom školovanju i odrastanju uz tretman rehabilitacije od ratnih trauma kojima su bili izloženi.

„Naš cilj je graditi kod djece čestitost, toleranciju prema drugom i drugačijem, osjećaj odgovornosti, poštovanje i samopoštovanje. Osposobiti ih za život čineći ih korisnim članovima zajednice“, kazao je direktor Gulsatar.

Temelji za izgradnji ovog jetimskog naselja, koji predstavlja zajednički projekat turske vlade i dvije humanitarne organizacije: Humanitarne organizacije Sheikh Thani bin Abdullah (RAF) iz Katara i Humanitarne organizacije IHH iz Turske, postavljeni su 2. jula 2015., a naselje je otvorilo vrata prvim njenim korisnicima 18. maja 2017. godine. Pored Turske i Katara sredstva za pojedine sadržaje u ovom gradu su dali Pakistan, Malezija, kao i pojedinci donatori čija imena su ispisana na zidu pored ulaza u ovaj grad za djecu bez jednog ili oba roditelja. Urbani dio naselja se sastoji od 55 prostranih kuća za smještaj djece – 35 za dječake i 25 za djevojčice, tri škole: jedna u kojoj su smještene osnovna i srednja za djevojčice (1.178 m2) i osnovna i srednja škola za dječake (dvije škole od po 956 m2), centar za liječenje od trauma, bolnica (764 m2), kuhinja i praonica rublja (718 m2), market (102 m2) frizerski salon, zgrada za prijem gostiju – članova porodica siročadi i zgrada za prijem gostiju (135 m2 + 1.057 m2), sportska igrališta (3.704 m2), džamija (640 m2), kulturni centar, rekreativni centar (1.057 m2), parkovi (3.436 m2), administrativni centar (244 m2) i parking.

Plantaža maslina kao radionica za djecu

Pored naselja se nalazi plantaža maslina od kojih se pravi djevičanski čisto maslinovo ulje - ono najbolje kvalitete u čijoj proizvodnji učestvuju i djeca smještena u ovom naselje. „Tako stiču radne navike i vide rezultate svoga rada“, objašnjava direktor Mehmet Gulsatar uz napomenu da se sredstva dobivena za ovo maslinovo ulje koriste za potrebe djece.

U izložbenom prostoru smo mogli vidjeti likovne radove djece. U oči nam je pao crtež na kome je u sredini neobojenog bijelog lista nacrtano troje djece u zagrljaju, dok je na lijevom kraju uz sami rub lista daleko od njih nacrtana majka, a na desnom kraju otac.

U kopleksu Grada humanog odrastanja sreli smo pedagogicu Ajšu-Sumeju, djevojku iz Turske koja je završila studij pedagogije i psihologije u Sarajevu. Prije dolaska u ovo jetimsko naselje ona je radila u Zenici. Ova vedra, mlada djevojka puna ljubavi prema djeci radi u Centru za liječenje od trauma. Pojasnila nam je da je sadržaj unutar naselja koncipiran tako da djeci pogođenoj najtežim traumama gubitkom roditelja i dugogodišnjoj izloženošću ratnim strahotama u ranoj dobi pruži dostojan smještaj i tretman koji će im omogućiti odrastanje uz adekvatno obrazovanje i stjecanje vještina kojima će se spremni uključivati u životne tokove.

Za svaku kuću zadužen tim od 6 osoba

Kuće u naselju su dizajnirane na način da djeca imaju osjećaj privatnosti, da imaju svoj prostor u kome će imati osjećaj doma i tako graditi svoju ličnost uz potrebno samopoštovanje. Za svaki od ovih domova u kojima je u prosjeku smješteno po 15 djece zadužen je tim od šest osoba koji vodi cjelokupnu brigu o njima nastojeći zamijeniti roditeljsku ulogu. Pomažu im da se nose sa svojim emocijama, uče kako da ostvaruju svoje snove, nose sa životnim izazovima i osamostaljuju.

Želja osnivača je da, između ostalog, zaštititi ovu djecu i od raznih misionarskih organizacija koja ovu ranjivu kategoriju uzimaju i regrutiraju u svoje „vojske“. Mnogobrojni djelatnici zaposleni za rad sa djecom u ovom naselju nastoje kod njih razviti spoznaje i vještine koje će im pomoći da se uključuju u normalne društvene tokove na način kako to rade i njihovi vršnjaci koji nisu žrtve rata.

Igraone za malu djecu i sportski tereni za onu veću, kao i parkovi, staze za trčanje i šetnice čine rekreativni dio ovog grada.

Najmlađe dijete naselja staro 8 mjeseci

Najmlađe dijete smješteno u ovom naselju je beba od 8 mjeseci. Kapacitet za smještaj djece u ovom Gradu humanog odrastanja je 990 djece. Pored djece koja borave u ovom naselju još 5.000 djece iz izbjegličkih kampova, koja koriste njegove usluge.

Prema medijskim izvještajima Turska je pružila utočište za više od 800.000 djece iz Sirije koja su u uzrastu za školsko obrazovanje, od kojih je njih 60% upisano u škole početkom ove školske godine.

Grad humanog odrastanja za djecu žrtve rata iz Sirije svojim izgledom i opremljenošću impresionira sve koji ga posjete. Ostaje nam da se nadamo da će i ljudski resursi koji rade sa djecom žrtvama rata biti kvalificirani za rad sa njima, za njihovo obrazovanje, osposobljavanje i usmjeravanje na način da se nakon izlaska iz ovog naselja mogu lahko da uklapaju u svakodnevne životne tokove u sredinama u kojima će sutra raditi i zasnivati svoja porodična gnijezda.