Samit Organizacije islamske saradnje (OIC) o nauci i tehnologiji, koji se održao od 10. do 11. septembra u glavnom gradu Kazahstana Astani, predstavlja prvi samit koji je OIC posvetio razvoju znanosti i tehnologiju u islamskom svijetu. Samit je održan u sjenci brutalnog nasilja i ubilačkih napada vojske i budističkih militanata koje provode nad muslimanskom manjinom Rohinja u Burmi usljed kojih je od 25. augusta sklonište u Bangladešu zatražilo 313.000 ljudi.
“Sve međunarodne organizacije, a posebno mi iz muslimanskih zemalja, moramo zajednički raditi i iskoristiti sve resurse da zaustavimo nasilje nad muslimanima Mijanmara“, poručio je turski predsjednik Redžep Tajjip Erdogan na otvaranju samitu u Astani. “Želimo sarađivati sa vladama Mijanmara i Bangladeša na rješavanju problema u toj regiji i sprječavanju dalje eskalacije humanitarne krize“, kazao je Erdogan ističući da je Turska već ponudila svaku vrstu pomoći vladi Bangladeša za zbrinjavanje muslimana koji su iz pokrajine Arakan izbjegli u tu zemlju.
Erdogan je ranije najavio da će pitanje stradanja mijanmarskih muslimana staviti i na dnevni red rasprava na predstojećoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Predsjednik Uzbekistana govorio je u ime azijske skupine, predsjednik Republike Mauritanija se obratio u ime arapske skupine, a predsjednik Republike Gvineje u svojstvu predstavnika afričke skupine.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je u svom obraćanju učesnicima samita predložio, između ostalog, otvaranje međunarodnih centara za obrazovanje, istraživanje, inovacije i razvoj u nekoliko zemalja članica Organizacije islamske saradnje, od kojih bi jedan bio u Evropi.
Zemlje članice OIC-a izdvajaju tek 0,46 posto BDP-a za istraživanje i nauku, dok razvijene zemlje za naučna i tehnološka istraživanja izdvajaju dva do tri posto BDP-a. „Tek 1,5 posto tehnoloških patenata u svijetu dolazi iz muslimanskih zemalja. Prema Globalnom indeksu inovacija iz 2017. godine, niti jedna muslimanska zemlja se ne nalazi među 30 najboljih svjetskih zemalja po kapacitetu i uspjehu u inovacijama“, naglasio je Izetbegović, te naveo da je islamski svijet posljednjih decenija opterećen dugotrajnim oružanim sukobima i sektaškim podjelama, potaknutim ideološkim razlikama i nemilosrdnom geopolitičkom borbom usljed čega je u velikoj mjeri izgubio iz vida i zanemario obrazovanje i razvoj.
Izetbegović je napomenuo da muslimani čine četvrtinu svjetske populacije čiju trećinu čine osobe mlađe od 15 godina što predstavljaju ogroman potencijal za islamski svijet.
„Trebamo postaviti ciljeve koji donose vrijednost ne samo muslimanima nego i ostatku svijeta, jer tako postajemo relevantni u novom globalnom poretku“, istakao je Izetbegović te dodao da je duh islama inkluzivan i priznaje sve što je dobro i progresivno.
Akcentirao je i da nema islamske ili neislamske nauke, a da je sukob nauke i religije vještački i neprirodan fenomen.
Organizacija islamske saradnje (OIC) okuplja 57 država članica, što je nakon Ujedinjenih nacija (UN) čini drugom najbrojnijom međunarodnom organizacijom na svijetu. Bosna i Hercegovina u OIC-u ima status države posmatrača.
Predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbayev je na samitu pozvao na osnivanje fonda za znanost i tehnologiju, te ponuditi nagradu za znanstvenike u državama članicama, ističući kako će biti održana ceremonija za pokretanje ove nagrade.
Generalni sekretar OIC-a Yousef Ahmed al-Othaimeen je kazao da OIC trenutno radi na sveobuhvatnom programu stipendiranja, posebno u područjima medicine, inženjerstva, tehnologije i informatike za talentirane učenike država članica. Al-Othaimeen je napomenuo da zemlje članice OIC troše iz svojih BDP-a na istraživanje i razvoj više nego prije, te da su provedena značajna ulaganja u području visokog obrazovanja između država članica OIC-a a 17 univerziteta u državama članicama su među 400 najboljih svjetskih univerziteta.
Turski predsjednik Erdogan je u svom obraćanju naglasio da je položaj znanosti, istraživanja i obrazovanja u zemljama članicama OIC žalostan, jer su te države postale potrošači, a ne proizvođači znanosti, zbog čega su u lošijem položaju, posebno u oblasti cyber kriminala. Erdogan je izrazio spremnost svoje zemlje da razmijeni know-how i tehnološku i naučnu osposobljenost sa zemljama članicama ističući da islamski svijet treba jedinstvo i solidarnost.
Predsjednik Republike Pakistan Mamnoon Hussain je ovom prilikom imenovan za predsjedatelja Stalnog vijeća za znanstvenu i tehnološku saradnju (COMSTECH).

Na diplomatskom planu OIC je pokrenula inicijative s ciljem konsolidacije veza između zemalja Centralne Azije i muslimanskog svijeta i aktivnije saradnje između različitih regiona, kooperacije s Ujedinjenim narodima, Arapskom ligom, Afričkom unijom i ASEAN-om. Rusija je dobila posmatrački status u Organizaciji, a SAD, Kina, Francuska, Australija, Brazil, Južna Afrika, Šri Lanka, Švicarska, Švedska, Italija i niz drugih zemalja imaju svoje specijalne izaslanike pri OIC-u. Važno je spomenuti da su Crna Gora i Srbija aplicirale za posmatrački status.  Bosna i Hercegovina ima status posmatrača od 1994. godine.

Organizacija islamske saradnje (eng. Organisation of Islamic Cooperation - OIC), nekada poznata pod imenom Organizacija islamske konferencije, najveća je međuvladina organizacija nakon Ujedinjenih naroda. Osnovana je 1969. godine, nakon gnusnog pokušaja jednog izraelskog ekstremiste da zapali džamiju Aksa u Jerusalemu, s ciljem zaštite i promocije interesa muslimanskog Ummeta. Organizacija se smatra jedinim zvaničnim predstavnikom svih muslimana u svijetu i predstavlja izraz zajedničke volje za jačanjem solidarnosti i saradnje među muslimanskim zemljama i narodima. Osnivanjem organizacije muslimanski lideri su prepoznali potrebu da zajednički djeluju, udruže svoje snage i govore jednim glasom kako bi sačuvali zajedničke interese i osigurali napredak svojih naroda i svih muslimana svijeta. OIC okuplja 57 zemalja članica i 5 posmatrača, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Tokom svog postojanja, organizacija je prošla kroz nekoliko faza djelovanja da bi konačno izrasla u modernu organizaciju, respektabilnog partnera i međunarodnog aktera koji je danas aktivno uključen u sva važnija dešavanja i procese u svijetu. OIC simbolizuje realizaciju težnji muslimanskog svijeta i konkretizaciju njegovih nastojanja za jedinstvom i napretkom zasnovanim na osjećaju solidarnosti i pripadnosti islamu.

Tijela i organi OIC-a

Organi Organizacije islamske saradnje su Islamski samit, Vijeće ministara vanjskih poslova, stalne komisije, Izvršni odbor Organizacije na ministarskom nivou, Generalni sekretarijat, pomoćne, pridružene i specijalizirane institucije, Nezavisna stalna komisija za ljudska prava i Vijeće stalnih predstavnika zemalja članica.

Najvažniji organi OIC-a su Islamski samit i Vijeće ministara vanjskih poslova koji usvajaju rezolucije i donose odluke o svim važnim pitanjima za organizaciju. Islamskom samitu, kao vrhovnom autoritetu OIC-a, prisustvuju kraljevi i predsjednici zemalja i vlada članica svake tri godine. Posljednji je održan u Istanbulu 2016. godine. Za razliku od samita, Vijeće ministara vanjskih poslova sastaje se svake godine u jednoj od zemalja članica. Posljednji sastanak je održan u Taškentu, Uzbekistan, 2016. godine, a ove godine biće održan u Abidžanu, glavnom gradu Obale Slonovače.

Izvršni odbor Organizacije na ministarskom nivou sastoji se od predstavnika predsjedavajućih aktualnog, prethodnog i budućeg Islamskog samita i Vijeća ministara vanjskih poslova, zemlje domaćina Generalnog sekretarijata i Generalnog sekretara.

Cijeli tekst u štampanom izdanju “Preporoda”