Gazi Husrev-begove biblioteka, osnovana 1537. godine, najstarija je živuća biblioteka u Bosni i Hercegovini s preko 100.000 bibliotečkih jedinica. Njen osnovni fond čini 10.000 kodeksa, zbog čega se smatra, kako tvrdi bibliotekar specijaliziran za biblioteke arabičkih rukopisa David G. Hirsch, jednom od najznačajnijih biblioteka ovog tipa u Evropi. Najveći broj tih rukopisa prepisan je u Bosni i Hercegovini, ali, također, tu su rukopisi nastali u najčuvenijim centrima islamske učenosti poput Meke, Medine, Kaira, Bagdada i Istanbula te drugim dijelovima islamskog svijeta. Turbulentno razdoblje na polju kulture fin de siècleaučinilo je da se brojne značajne biblioteke ugase, a njihov fond pridruživan je Gazi Husrev-begovoj biblioteci, tako su svoje mjesto na njenim policama našli rukopisi iz biblioteke Karađoz-begove medrese, Derviš-paše Bajezidagića, Osmana Šehdije Bjelopoljaka, Abdullaha Kantamirije, Elči Ibrahim-pašine medrese, porodice Džinić, Dženetića, Hromić, Svrzo, hadži Mehmeda ef. Handžića itd.

Prelaskom u novu zgradu januara 2014. godine biblioteka je otvorila novo poglavlje svoje historije, a posebno mjesto u objektu našao je Odjel za restauraciju i konzervaciju. Oni bolje upućeni potvrdit će da je ovo najopremljeniji laboratorij za zaštitu rukopisa u Bosni i Hercegovini, a zasigurno jedan od najboljih u regionu. Nažalost, rad i djelatnost ovog Odjela pri biblioteci nije poznat široj javnost, premda je njegova uloga u produžavanju života bibliotečkog blaga neprocjenjiva. Uzme li se u obzir kompleksnost jednog rukopisa – koji se sastoji od tušem ispisanih listova ručno ukoričenih u kožni uvez, nerijetko ukrašen iluminacijama – shvati se da je restauracija i konzervacija svakog pojedinačnog rukopisa uistinu složen projekat.

Tokom procesa restauracije pokušavaju se otkloniti sve nečistoće koje su zahvatile rukopis, sanirati oštećenja, a nakon se toga pristupa procesu konzervacije. Kratki opis uprostio je niz složenih analiza i postupaka, koji traju po nekoliko mjeseci. Kada se na tren izmakne i pokuša objektivno ocijeniti, onda se mora priznati da je Odjel za restauraciju i konzervaciju od suštinskog značaja za Gazi Husrev-begovu biblioteku, jer bez valjane skrbi o bibliotečkoj građi gubi se svaki dalji smisao njenog djelovanja.

 Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa će se održati 16. i 17.09.2019. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

Upravo u prostorijama Odjela za restauraciju i konzervaciju i njegovih članova krenula je ideja o organizovanju Prve međunarodne konferencije o zaštiti pisanog naslijeđa. Organizatori ovog naučno-stručnog skupa su Gazi Husrev-begova biblioteka i Univerzitet u Sarajevu, uz visoko pokroviteljstvo Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

Pogleda li se program konferencije, mora se priznati da bi prijavljenim temama i serioznosti izlagača ovom događaju pozavidjeli svjetski priznati instituti koji se bave zaštitom pisanog naslijeđa. Skup treba promatrati upravo kroz njegov naziv – konferencija, što je u biti savjetovanje, stjecište, mjesto susreta, na kojem će istraživači, konzervatori, restauratori i bibliotekari dijeljenjem vlastitog iskustva širiti znanje dalje. Teme ovogodišnjeg skupa upravo to najavljuju, odnosno svoj rad predstavit će konzervatori i restauratori s različitom istraživačkom pozadinom, te će tako u prostoru Gazi Husrev-begove biblioteke gostovati istraživači i naučnici s Višeg instituta za konzervaciju i restauraciju iz Rima (Istituto Superiore per la Conservazione e il Restauro), Noor Međunarodnog centra za mikrofilmovanje iz Nju Delhija (Noor International Microfilm Center), Međunarodnog islamskog univerziteta Malezije (International Islamic University Malaysia), Narodne biblioteke Srbije, Hrvatskog restauratorskog zavoda, te drugi.

Bosna i Hercegovina ponajbolji je svjedok krhkosti rukopisnog naslijeđa, stoga je ovo događaj za kojim se duže osjećala potreba, a pored Gazi Husrev-begove biblioteke i njenog rukopisnog fonda ne postoji bolji domaćin. Događaj će gotovo bez dileme dati novi elan nedavno osnovanom studiju restauracije i konzervacije na Akademiji likovnih umjetnost Univerziteta u Sarajevu i još jednom osvjedočiti da domaća struka ide u korak s vremenom. Sve ukazuje da će se u Sarajevu održati prvorazredno naučno i stručno okupljanje.