Svoj fakultetski uspjeh Zeničanka pripisuje ljubavi prema nauci, a ne nekom posebnom rasporedu ili posvećenosti da se samo dobije najbolja ocjena.
“Zaista volim ovo što studiram“, počinje svoj osvrt na fakultetske obaveze Amra te ističe: “Pored obaveznog fakultetskog sadržaja nastojim konstantno proširivati svoje znanje iz ove oblasti. Srednju ekonomsku školu sam lično birala, a nakon toga i ovaj fakultet, jer sam oduvijek se željela baviti time. Kao djevojčica sam znala govoriti, kada smo se igrali, da ću biti direktorica, dok su drugi govorili da će biti doktori, nastavnici itd.“, kazala je Amra uz osmijeh i otkrila da će, s obzirom na dosadašnji uspjeh, nastaviti usavršavanje i posvetiti se akademskoj karijeri. Ona smatra da je potrebno pratiti trendove, novu literaturu, jer se svaka nauka mijenja, a ekonomija je zanimljiva upravo zbog svoje dinamičnosti. “Potrebno je samo više uključenosti: čitati ono što se objavljuje u ovoj oblasti, tu su edukacije, kursevi i seminari kojih zaista danas ne nedostaje.“
Važnost neformalnog obrazovanja
Upravo je neformalno obrazovanje ono što je Amra iskoristila u svom slobodnom vremenu. U periodu od augusta do oktobra 2019. godine mediji su izvijestili kako je Amra realizirala prvi samostalni projekat koji je podržao Institut za razvoj mladih KULT, uredivši dvorište osnovne škole. Ovaj projekat je omogućio djeci ljepše i sigurnije mjesto za slobodno vrijeme. Iz škole su saopštili kako već vide razvoj ove inicijative i da je ovo zapravo temelj za kreiranje prve otvorene učionice koja će se koristiti tokom proljeća za odvijanje redovne nastave.
“Kroz neformalno obrazovanje saznala sam različite stvari u odnosu na fakultet, moram priznati mnogo praktičnije, u smislu da sam neke teoretske stvari stvarno mogla primijeniti u praksi. Rekla bih da je za praktičan dio neformalno obrazovanje možda čak i bolje od formalnog, iako se moja logika zasniva da bi formalno obrazovanje trebalo biti temelj svega, a da ga je neophodno proširivati obukama”, kazala je Amra o ovom projektu, istakavši da joj je ova obuka promijenila život.
“Više sam naučila nego iz brojnih predmeta na fakultetu. Fakultet uopšte ne doživljavam kao početak i kraj obrazovanja. Vi na fakultetu dobijete u literaturi nekoliko knjiga koje nisu ni dva posto tog predmeta“, objasnila je Amra.
Trend je širiti pesimizam
Amra ističe da se prijavila s ovim projektom na konkurs bez posebnih očekivanja. Uvijek nastoji iskoristiti različite prilike koje se nude na polju neformalnog obrazovanja, kao i učešća u projektima. “Generalno se u Bosni može dosta naučiti kroz neformalno obrazovanje te se prijaviti na brojne projekte. Ipak, mladi su vrlo nezainteresirani i jednostavno u trendu je kazati kako toga nema. Zapravo, u trendu kod mladih je priča kako je život i stanje u Bosni loše itd. To je posljedica nezainteresiranosti i mladi odbijaju pomisao da mogu nešto raditi. Često i kolege kažu, nakon što se prijavim na neki projekat, da neću proći, da je potrebna štela itd. Odustajemo, a nismo ni pokušali. Za stipendiju Fondacije Hastor sam se prijavila i mnogi su mi kazali da neću dobiti. A, dobila sam. Nažalost i nakon toga ljudi ne promijene svoje mišljenje. Zato kažem da je to taj neki trend ustaljenog mišljenja i pesimizma. Kao: svi pričaju da je loše pa i ja moram“, istakla je Amra.
S obzirom na njen optimizam zanimalo nas je kako vidi opću situaciju u BiH.
“Da, znamo da mnogo toga nije uređeno, ali zaista ne mislim da je ovdje toliko loše. Spomenuti projekat nije bio posebno značajan u finansijskom smislu, ali je djelovao proaktivno. Može izgledati teško nešto takvo pokrenuti, ali ljudi se vremenom uključe i spremni su podržati takve stvari koje nisu isprazna priča. Smiješno je koliko i kako se mi žalimo na stvari oko sebe, a ne želimo ih mijenjati. Skoro sam pozvala policiju zbog nepropisno parkiranog auta i problem je odmah bio riješen. Tim dijelom ulice je prošlo na desetine građana i niko nije reagirao, kao što ljudi ne reagiraju na bacanje smeća i druge stvari“, kazala je Amra.
Neki nisu ni pokušali pronaći posao
Njen komentar o odlasku mladih iz Bosne jeste da mnogi odlaze jer su ogorčeni mentalitetom u svojoj zemlji, koji ih sputava i ograničava. Prema njenom mišljenju nisu posrijedi uvijek ekonomski razlozi, a njene kolege već pričaju o odlasku.
“Dosta mojih kolega planira napustiti domovinu. Smatraju da će negdje biti slobodniji te da će se moći lakše iskazati svoje potencijale. Ne mislim da je problem prvenstveno posao. Lično sam imala do sada nekoliko ponuda, a fakultet nisam još ni završila. Moguće je da je to zbog ocjena, ali mislim da nije nemoguće zaposliti se ako neko ima ambicije. Međutim, imam osjećaj da mnogi nisu ni pokušali i apsurdno mi je da neko želi otići iz Bosne, a nije se dovoljno potrudio da nađe odgovarajuće radno mjesto“, prokomentirala je Amra, koja se iskušala u realnom sektoru i kroz konkurs firme Hifa-Oil. Naime, s kolegama je radila na projektu izrade najboljeg marketing plana i osvojila prvo mjesto. Bila joj je čast da kao član pobjedničkog tima predstavlja na ovaj način i Univerzitet u Zenici.
