Na tribini su govorile mr. hfz. Lejla Boškailo-Obradović, mr. Lejla Moćević-Mezit prof. Ramiza Bandić-Kafadar i dipl. pravnica Faiza Alić. U drugom dijelu programa učenice Medrese upriličile su modnu reviju, kojom su željele naglasiti ljepotu hidžaba. U programu je prikazana i kratka video-projekcija učenica Medrese o njihovom ličnom doživljaju hidžaba.
Odluku VSTV-a o zabrani nošenja hidžaba u pravosudnim ustanovama na tribini prokomentirala je diplomirana pravnica Faiza Alić ukazujući na njene štetne posljedice i moguće refleksije njene primjene na druge javne i društvene ustanove, jer kako je naglasila, otvara se mogućnost da pokrivena žena na taj način izgubi pravo, da kao stručnjak u svojoj oblast, zastupa radnu organizaciju u kojoj je zaposlena, jer u slučaju sudskog spora u tome bi mogla biti spriječena spornom odlukom VSTV-a. Alić je podsjetila da se i u dosadašnjoj praksi nerijetko dešavalo da pokrivene žene i djevojke ne budu primljene na konkursima upravo zbog te činjenice, a da im se o odbijanju konkursnog zahtjeva redovno ponude nemušta i izmišljena obrazloženja.
Profesorica Karađoz-begove Medrese i koordinatorica mostarskog Mostarskog muftijstva za ženski aktivizam Ramiza Bandić Kafadar evocirala je sjećanja na vrijeme socijalističkog uređenja društva kada je nošenje mahrame, šamije ili hidžaba bilo nezamislivo. Bandić se posebno zadržala na periodu demokratizacije bosansko-hercegovačkog društva kada je kao diplomirani teolog dobila zaposlenje na mjestu nastavnika i profesora vjeronauke u Ljubuškom. Reakcije na njenu mahramu u dominantno katoličkoj sredini, kakva je Ljubuški, dodatno su je motivirale da uoči agresije na BiH donese konačnu odluku o nošenju šamije.
„Nije problem komad platna na glavi. Problem je stil i način življenja. Problem je što ispod marame nije više neuka, neobrazovana i nepismena žena. Problem je što sad pod mahramom obrazovana, dostojanstvena i ponosna žena Oni nemaju problem s mahramom. Oni imaju problem sa nepristranosti. Žena s mahramom uvažava sve principe islam. Svaka religija se temelji na principu pravde. Osim što će profesionalno raditi na principima pravde žena pod mahramom moralno, ali i po svom stilu življenja, želi da promovira pravdu. Oni imaju problem s tim što će se pojaviti ljudi koji se neće moći podmititi i koji neće dijeliti pravdu po babi i stričevima“, poručila je Kafadar.
Lejla Močević Mezit na tribini povodom obilježavanja svjetskog dana hidžaba sa prisutnima je podijelila lična iskustva o nošenju hidžaba u zapadno evropskim zemljama gdje su ranijih godina takve žene smatrane dekadentnim i potpuno nepismenim. Lejla je magistrirala na odsjeku Anglistike i dugi niz godina radila je kao prevodilac engleskog jezika. No činjenica da ima hidžab skoro redovno dovodila je u neugodne situacije. Ona se na svom poslu cijelu deceniju borila protiv takvih i sličnih tabua koji vladaju u Evropi. „Kad sam došla u Norvešku žene pod hidžabom mogli ste vidjeti samo kao čistačice, sa džogerom u ruci. Hvala Bogu, sad se ta slika dobro mijenja. Sve više njih radi u javnom i društvenom sektoru.“, prisjetila je Močević Mezit.
Hafiz mr. Lejla Obradović Boškailo govorila je islamskim motivima i razlozima koji utječu na odluku da žene muslimanke nose hadžab. Prije svega riječ je o izvršavanju Božije zapovijedi, odnosu prema toj naredbi i izražavanja ljubavi prema sunetu Muhameda a.s. Kao rijetko kad okupljeni na tribini imali su priliku čuti višedimenzionalan pristup tumačenju jednog vjerskog propisa. Boškailo je svoje izlaganje počela tumačenjem pripovijesti o Ademu i Havu i odijevanju. Činjenicu da se propis o pokrivanju žene nalazi u suri „Nur“ Boškailo je dovela u vezu sa spaljivanjem lažnih iluzija da će hidžab prouzrokovati određene nelagodnosti. „Kada sagore te lažne iluzije, pomoću tog plamena se aktivira ta srčana svjetiljka i onda bilo koja vjernica može da stavi maramu“, kazala je Obradović Boškailo. Na kraju obraćanja objasnila je i etimološka značenja arapske riječi „Vadribne“ kojom se naređuje pokrivanje žene.