Demokratije se ne ruše tenkovima na ulicama, nego polahko slabe iznutra – kroz eroziju institucija, rast nasilja i polarizacije, te gubitak povjerenja građana. U svijetu u kojem danas ima više autokratija nego demokratija, postavlja se pitanje: da li je liberalna demokratija izgubila svoju privlačnost? Od revolucionarnih ideja jednakosti i slobode u 18. stoljeću do savremenih izazova populizma, političkog nasilja i moći interesa, priča o demokratiji je istovremeno priča o njenom usponu, ali i o procesima koji danas već u mnogim dijelovima svijeta pokazuju kako se demokratski poredak polahko kruni i raspada. U posebnom izdanju časopisa Spiegel Geschichte (br. 1, 2026), s naslovnicom više autora bavi se upravo tim pitanjem

Musliman sam. Demokratski sam socijalist. I najgore od svega, odbijam se izvinjavati za bilo što od ovoga. New York više neće biti grad u kojem možete trgovati islamofobijom i pobijediti na izborima! – poručio je novi gradonačelnik New Yorka u svom pobjedničkom govoru

U doba sveopće informativne ekspanzije susrećemo se s blokadom sadržaja iz Palestine i propalestinskog sadržaja. Šta je iza toga i čemu to vodi? #Palestina #cenzura #shadowbanning #zasjenjivanje #digitalniaparthejd #društvenemreže #demokratija #zločiniizraela #digitalnaprava #tehnološkekompanije #algoritam #medijskaokupacija #politikadruštvenihmreža

Demokratija dolazi iz unutrašnjosti naroda, a ne nameće se odozgo, od vlasti.  Sloboda medija je osnovni preduslov za očuvanje demokratije. 

„Porastom desnog populizma u zapadnom svijetu imamo veoma ozbiljan problem“, izjavio je u New Yorku Kenneth Roth, izvršni direktor humanitarne organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) početkom 2017. godine.