Efendija Golać: Izjednačiti status imama na nivou Rijaseta

Autor: E. Subasić Avgust 15, 2018 0

Miralem-ef. Golać (1978) iz Gračanice završio je Behram-begovu medresu u Tuzli, IPF u Zenici i FIN u Sarajevu. Radio kao vjeroučitelj u osnovnoj školi šest godina. U periodu 2001-2015. bio je imam u džematu Golaći MIZ Gračanica, a od 2015. imam džemata Lipa u Gračanici

Koji su posebni izazovi imama u gradskom džematu?

Na početku bih htio kazati da je u vremenu velikih moralnih dilema i iskušenja poziv imama, uzimajući u obzir ulogu koju on sa sobom nosi, nešto što je samo po sebi veliki izazov. Kao neko ko je došao iz prethodnog džemata, koji ne pripada gradskim nego našim seoskim džematima, u jedan gradski džemat mogu napraviti svojevrsnu komparaciju. U prvom džematu sam u toku svoje petnaestogodišnje službe imao priliku da po nekoliko puta posjetim gotovo svaku kuću u džematu i na taj način doprem do svakoga člana tog džemata. Razlog je jednostavan, strukture džemata na selima su još uvijek takve da je većina džematlija u bliskim rodbinskim ili prijateljskim vezama, što džemat čini kompaktnijim, jer su džematlije upućene jedni na druge. Tako prilikom bilo kakvog značajnog događaja za nekoga od džematlija on organizujući mevlud, akiku ili nikah na jednom mjestu okupi veliki broj džematlija. U gradskim džematima je to mnogo složenije i, rekao bih, komplikovanije. Stanovništvo živi u stambenim blokovima, gdje u jednom bloku imamo broj stanovnika kao u jednom manjem seoskom džematu. Ali, nerijetko, situacija je takva da tu stanuju ljudi različitih konfesija. Nadalje, oni koji su muslimani nisu uvijek i članovi IZ u BiH. To predstavlja poseban izazov. U takvoj situaciji imam bi sa džematskim odborom morao uložiti mnogo više truda i želje da dopre do svakog od svojih džematlija, ali da svojim odnosom prema njima bude podsticaj i onima koji nisu članovi Zajednice da to postanu.

Šta biste voljeli da vidite u budućnosti kao prioritet rada i odnosa IZ prema ili sa imamima?

Imam je, kako to često možemo čuti, najvažnija figura u radu Islamske zajednice. To je, svakako, činjenica. Za početak, njihov ustavni status bi trebao biti riješen. Također, IZ bi trebala više da se angažuje u rješavanju problema penzijskog i zdravstvenog osiguranja imama, posebice imama u manjem entitetu gdje je stanje mnogo gore nego u Federaciji. Veoma bitno bi bilo i da se izjednači status imama na nivou Rijaseta, jer činjenično stanje je tako da su velike razlike u položaju imama na nivou različitih medžlisa ili muftijstava. To podrazumijeva i stvaranje barem približnih uvjeta za izvođenje mektebske nastave u svim džematima.

Koje teme u umedijima IZ nedostaju?

Razgovarajući sa džematlijama koji redovno čitaju i prate medije IZ, posebice Preporod, primijetio sam poprilično zadovoljstvo sadržajima i temama koji im se nude. Ono što se iz tih razgovora može zaključiti jeste da bi oni voljeli da određene teme budu malo više zastupljene. Primjera radi, akcenat bi trebao biti na temama koje tretiraju ahlak, etiku, iz razloga što vrijeme u kojem živimo je vrijeme velikih moralnih i etičkih kriza. Poroci o kojima islam jasno kazuje su veoma rašireni u mjestima gdje muslimani čine apsolutnu većinu. To je poseban problem sa našom omladinom. Znamo da je Rijaset pokrenuo projekat Mreže mladih kroz koji se između ostaloga i o tome mnogo govori. I drugi odjeli koji egzistiraju u Rijasetu mnogo brige o tome vode. Možda bi uredništvo Preporoda moglo razmisliti da među stalne rublike u listu stavi npr. „Mreža mladih“ „Odjel za brak“ „Odjel za socijalna pitanja“ i u tim rublikama objavi ono što ti odjeli u svojim medžlisima rade.

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro