Kozarac: Svjedok agresije na Bosnu i Hercegovinu

Autor: H. Nesimović Septembar 05, 2018 0
Džamija u Hadžićima, Kozarac - Dijaz i Remiza Hadžić sa unukom Dejnom - Adil ef. Solo penzionisani imam Džamija u Hadžićima, Kozarac - Dijaz i Remiza Hadžić sa unukom Dejnom - Adil ef. Solo penzionisani imam

Ona ima svoj historijski put dug tri decenije, pun rana, koje će na svojevrstan način svjedočiti period agresije na Bosnu i Hercegovinu. S obzirom da se radi o malom, ali vrijednom, džematu, koji je prije agresije brojao 130, a danas svega 60-ak domaćinstava, proces obnove džamije trajao je duže, pogotovo što je projekat koštao oko pola miliona KM. Program otvorenja džamije bio je dobro posjećen, ne samo od džematlija domaćina među koje se svrstavaju i oni što stigoše svojim kućama iz dijaspore, već i od musafira koji su došli iz više mjesta sa područja Bosne i Hercegovine, kao što su Gračanica, Tešanj, Gradačac, Prijedor, Sanski Most itd. Svi skupa željeli su izraziti podršku vrijednom imamu hafizu Muharem ef. Šeperoviću, džematlijama i džematu, kojeg još čine Kevljani i Srednji Jakupovići.

Sjećanje na vrijeme progona

Poslije ašereta kojeg je proučio Said ef. Toromanović, s čime je otpočeo programski dio ceremonije, auditoriju se obratio imam domaćin hafiz Muharem ef. Šeperović. Osim riječi dobrodošlice, retrospektivno je predstavio džemat, posebno naglasivši imame koji su u njemu službovali i svojim radom doprinijeli njegovom razvoju i prosperitetu, u duhovnom i materijalnom pogledu. Dalje je o putu izgradnje prve džamije i njenog obnavljanja govorio u ime predsjednika džematskog odbora Zijada Hadžića njegov sin Senad. On je naglasio da je izgradnja džamije u Hadžićima otpočela 1988. da su je dušmani, skoro dovršenu, devastirali početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992., da su od nje ostali samo zidovi i da je njena obnova pokrenuta 2000. godine.

Glavni imam Medžlisa u Kozarac Amir ef. Mahić je u svom obraćanju pohvalio ustrajnost džematlija džemata Hadžići što su se vratili na svoja ognjišta, izgradili svoje kuće, džamiju i zahvalio se glavnom imamu Medžlisa Gračanica Smaji ef. Džafiću i džematlijama što su došli da se vide sa Kozarčanima kojima su jedno vrijeme tokom njihovog izgnanstva bili domaćini.

Bihaćki muftija Hasan ef. Makić, koji je iskusio strahote i patnje prijedorskih logora, naglasio je kako su Bošnjaci Prijedora i Kozarca, bez obzira na proživljeno, ostali dosljedni islamu i kako će džamija u Hadžićima, uz Božiju pomoć, doprinijeti duhovnom napretku džematlija iz Hadžića, Kevljana i Srednjih Jakupovića.

Izaslanik reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović je u nadahnutoj besjedi podsjetio da je prva polovica mjeseca jula za Bošnjake u istočnom dijelu Bosne bila genocidna, a za Prijedorčane i Kozarčane druga, da se to mora pamtiti, prenositi na buduća pokoljenja gdje god se rađala i živjela, te dalje govorio o džamiji kao dinskoj kući koja mora odgojno djelovati, biti u srcu svakog muslimana i mjesto gdje musliman mora ostaviti pečat svoga vjerovanja. Potom je predsjednik džematskog odbora Zijad Hadžić uručio umjetničke slike džamije u Hadžićima bihaćkom i tuzlanskom muftiji, te zahvalnice Nurović Melihi i Melkić Enesu, kao znak poštovanja i zahvalnosti. Učenjem ašereta (Ajdin ef. Hrnjić) i dove (bihaćki muftija Hasan ef. Makić) završen je prvi dio svečanosti prožet savjetima, poučnim primjerima i ilahijama u izvođenju članova hora imama MIZ-e Kozarac.

Cijeneći da je džematlija Dijaz Hadžić sa suprugom Remizom do svečanosti bio jedan od vodećih vakifa za džamiju i da je na dan otvorenja džamije ponudio dodatni ulog za džamiju u iznosu od 10.000,00 KM građevinski i džematski odbor su se složili da ovaj džematlija otvori džamiju. Tim činom Dijaz Hadžić će ostati upamćen i dijelom historijata lijepe džamije u Hadžićima.

O uspjehu džematlija

Među više prisutnih imama na svečanosti svojom pojavom se uočavao prijašnji imam džemata Hadžići Adil ef. Solo. Iako u 82. godini života i sa jedanaest i po mjeseci preživjelih u logoru, nije ga karakterisala iznemoglost već lahkoća pokreta i spremnost na razgovor. O džematu i džematlijama, koje je predvodio sedam godina i Bog zna koliko bi još da agresor ne učini progon i ubistva, Adil ef. je kazao: „Ponosan sam na džematlije s kojima sam radio 7 godina i na uspjeh kojeg su ostvarili zajedništvom, vjerom u Allaha, dž.š., iskrenim nijjetom. Nisu se pokolebali kad se trebalo vratiti svojim topracima, početi iznova živjeti i krenuti u akciju izgradnje džamije. Malobrojnost ih nije omela da postignu cilj i pokažu da se slogom dosežu veliki rezultati“.

00Sličica Želim Print

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro