Prevencija - najbolji lijek protiv osteoporoze

Autor: dr. Doris Dodig Avgust 12, 2015 0

Osteoporoza je bolest koju karakterizira smanjenje koštane mase, poremećaj njezine strukture te posljedično nedostatna mineralizacija kosti što konačno rezultira smanjenjem njezine čvrstoće i elastičnosti te povećanom mogućnošću i učestalošću prijeloma. Kukovi, kralješci i donji dio podlaktice najčešća su mjesta prijeloma. Kod oboljelih od osteoporoze karakteristični su, osim prijeloma kosti pri padu, kompresivni prijelomi kralješaka. Dolazi do 'mrvljenja' oslabljenih kosti kralješnice uslijed nemogućnosti da podnesu težinu tijela

 

Takvi prijelomi uzrokuju dugotrajnu i jaku bol u donjem dijelu leđa, gubitak visine i pogrbljenost te kao i ostali, posljedičnu deformaciju i invaliditet. 

Postmenopauzalna osteoporoza u žena daleko je najčešći oblik te bolesti. Nastaje zbog smanjenja lučenja ženskih spolnih hormona, estrogena, iz jajnika, koji s godinama prirodno gube svoje dotadašnje funkcije. Estrogeni svojim djelovanjem potiču izgradnju kosti, a kako se njihovo lučenje nakon menopauze smanjuje, omjer pregradnje kosti pomiče se na stranu razgradnje, što rezultira osteoporozom. 

Senilni oblik osteoporoze označuje smanjenje koštane mase u starijoj populaciji. Primjećuje se podjednako u oba spola nakon 70. godine života. Najčešći uzrok su nedovoljan unos ili nemogućnost iskorištavanja kalcija iz hrane, manjak vitamina D zbog nedostatnog boravka na suncu te smanjena aktivnost stanica koje izgrađuju kost. Ostali oblici osteoporoze nazivaju se sekundarnim jer neko drugo patološko stanje (dugotrajna bolest, primjena lijekova, način života) izravno mijenja ravnotežu remodeliranja kosti prema razgradnji i tako dovodi do smanjenja koštane mase. Budući da su simptomi osteoporoze neprimjetni sve do pojave prvog prijeloma, a dijagnosticiranje bolesti je jednostavno, brzo i precizno, treba obratiti pažnju i upoznati se s rizicima razvoja osteoporoze kako bi se na vrijeme pristupilo prevenciji odnosno liječenju. 

Faktori rizika za osteoporozu: ženski spol, starija životna dob (iznad 65), loše životne navike (prehrana siromašna kalcijem, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola i kave, nedostatan boravak na suncu), kronične bolesti (šećerna bolest, anoreksija, hiperparatireoidizam, Cushingov sindrom, multipli mijelom, hipertireoza, upalna bolest crijeva, kronična bolest bubrega, reumatoidni artritis, stanje nakon transplantacije organa), primjena nekih lijekova (oralni glukokortikoidi, hormoni štitnjače, antiepileptici, heparin, sedativi, anksiolitici, hipnotici, diuretici).

Prevencija

Tjelesna aktivnost i dovoljan unos kalcija prehranom prirodno potiču izgradnju koštane tvari čineći tako osnovu prevencije nastanka osteoporoze. Unos kalcija i vježbanje najučinkovije djeluju na povećanje koštane mase upravo prije nastanka bolesti. Jednom kad je razgradnja kosti dostigla izgradnju i kad se bolest počela razvijati u punom mahu preventivne mjere u kombinaciji s lijekovima mogu samo usporiti daljnje smanjivanje koštane mase. 

Vježbanjem, kosti izlažemo većem mehaničkom opterećenju i jačim silama nego što je to u stanju mirovanja. Kao i svaki drugi organ, kost se nastoji kompenzacijskim mehanizmima oduprijeti novonastalim uvjetima. Povećavajući koštanu masu, kost raspodjeljuje opterećenje na veću količinu kosti te tako anulira nepoželjan utjecaj sile. Osim jačanja kosti, tjelesna aktivnost jača muskulaturu i poboljšava koordinaciju te povoljno djeluje na smanjenje mogućnosti gubljenja ravnoteže i padova. To je posebice važno kod starijih ljudi koji su zbog nekih drugih pridruženih zdravstvenih stanja (oslabljen vid, vrtoglavice, demencija) njima skloniji. Važno je naglasiti da tjelesna aktivnost mora biti kontinuirana i prilagođena psihofizičkim mogućnostima pojedine osobe. 

Dostatan unos kalcija hranom usporava procese pregradnje kosti i tako neposredno djeluje na povećavanje koštane mase. Preporuča se dnevni unos 1000 - 1500 mg kalcija dnevno. Pripravak kalcija manje je vredniji od kalcija dobivenog iz hrane, ali je nužan osobama koje iz nekog razloga ne mogu iskoristiti kalcij iz hrane kao što su oboljeli od bolesti crijeva, jetre, žučnog mjehura, bubrega. 

Mlijeko i mliječni proizvodi, zeleno povrće, sjemenke, orašasto voće i u manjoj mjeri riba, bogat su izvor kalcija u hrani. Uz dovoljan unos kalcija potrebno je dnevno unositi 400-800 i.j. (internacionalnih jedinica) vitamina D, što odgovara količini od 2-3 kapi uljne otopine vitamina. Vitamin D poboljšava apsorpciju kalcija iz hrane i potiče njegovu ugradnju u mrežu koštane tvari. Dodatan unos vitamina D posebice je važan kod starije populacije koja vrlo često nije dovoljno izložena sunčevoj svijetlosti, nužno potrebnoj za stvaranje tog vitamina u koži. 

Izbjegavanje loših životnih navika u smislu prestanka pušenja, izbjegavanja alkohola i kave te kontrole tjelesne težine također predstavlja značajan korak u prevenciji osteoporoze, ali i bolesti krvnožilnog i živčanog sustava te metaboličkih bolesti koje su također značajan uzrok invaliditeta i smrtnosti u populaciji.

plivazdravlje.hr

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija