Redakcija

Redakcija

Osim raznih trgovačkih roba, dobara i kulturnih dostignuća, Putem svile su se širile i različite zarazne bolesti.

Susreti civilizacija za neke narode istovremeno su predstavljali i prvi susret sa uzročnicima zaraznih oboljenja na koja do tada nisu razvili imunitet. U historiji je zbog svojih razmjera ostala upamćena epidemija kuge koja se pojavila u Kini 1330. godine. Ubrzo nakon toga kuga je, stigavši trgovačkim brodovima na otok Krim a potom i na područja srednje Evrope, poprimila razmjere pandemije. Danas se na Putu svile turisti i arheolozi susreću sa brojnim materijalnim ostacima koji svjedoče o sjajnoj i burnoj prošlosti. Iako je Put svile po pitanju trgovine još davno izgubio na značaju, do danas je zadržao neprocjenjiv historijski i kulturni značaj koji sa svakim novim arheološkim pronalaskom raste.

U praksi bosanskohercegovačkih naroda jeste ulazak u tuđu kuću, bez prethodne najave, kucanja ili traženja izuna za koji pitamo tek po ulasku u dnevni boravak riječima: ‘’Ima li bujruma?!’’ 

Dio islamskog bontona jeste prethodna najava i traženje dozvole za ulazak u tuđu kuću, ali i kancelariju, sobu ili drugi zatvoreni prostor. Izun se traži najavom dolaska telefonskim pozivom upućenim u razumnom vremenskom roku koji domaćinu daje dovoljno vremena da se pripremi za posjetu musafira. Kada smo već pred vratima kuće, sobe ili kancelarije, potrebno je pokucati ili pozvoniti, do tri puta i u razmacima, potom sačekati na odobrenje za ulazak. Ukoliko ne uslijedi odobrenje ili poziv za ulazak, nećemo više kucati i vratit ćemo se bez negodovanja i zamjerki. Insistiranje je dozvoljeno jedino ukoliko se radi o upozorenju na neposrednu opasnost ili sličnu važnu obavijest.

Po ulasku smo dužni pozdraviti prisutne. Najljepši pozdrav jeste selam, a potom slijede rukovanje i slične geste kojima izražavamo radost zbog susreta. Rukuju se muškarci sa muškarcima i žene sa ženama, ili žene i muškarci koji su blizak rod, koji su mahremi.

Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže:’’O vjernici, u tuđe kuće ne ulazite dok dopuštenje ne dobijete i dok ukućane ne pozdravite. To vam je bolje, poučite se! A ako u njima nikoga ne nađete, ne ulazite u njih dok vam se ne dopusti; a ako vam se rekne: ‘’Vratite se!’’- vi se vratite, bolje vam je, a Allah zna ono što radite.’’(Nur, 27-28)

Predmet razgovora na druženjima trebaju biti ugodne i korisne teme, to svakako nisu ogovaranje i rasprave. Prilikom razgovora je poželjno da ne propitujemo o stvarima koje se ne tiču nas ili o onome o čemu naš sagovornik ne želi da govori. Potrebno je izbjegavati ružan govor, spominjanje drugih ljudi koji tu nisu prisutni, širenje glasina, ne pričati o haramima osim ukoliko ne govorimo o metodama sprječavanja činjenja harama. Prilikom druženja i razgovora lijepo je sugovornika gledati u lice, ne prekidati ga u govoru, ne zanemarivati  i druge prisutne u tom društvu, ne došaptavati se i ne izvrdavati ruglu nekog od prisutnih. Još jedna značajka u komunikaciji jeste imati mjeru. Trebamo imati mjeru u govoru, u tonu kojim se obraćamo drugima, dužini našeg govora i dužini boravka u tuđoj kući. Prilikom boravka u tuđoj kući ili kancelariji, moramo uzeti u obzir zauzetost našeg domaćina, specifično zdravstveno stanje ili trenutno stanje poput stanja porodilje, žalosti za umrlim i sl, a tako i raspoloženje koje varira u toku druženja. Nastojmo jedni drugima donositi lijepe vijesti i priče, ostanimo u lijepom sjećanju kako bismo žudili za ponovnim susretom, a ne da izbjegavamo međusobne susrete.

U toplim ljetnim danima potrebno je unositi tečnost da organizam ne bi dehidrirao, ali je jednako važno odabrati tečnost koja neće izazvati dodatnu žeđ.

Kahva i čaj sadrže značajne količine kofeina i teina koji su poznati kao dijuretici tj. navode na izmokravanje, a zaslađeni sokovi izazivaju dodatnu žeđ. Idealno rješenje jeste aromatizirana voda sa nula kalorija, bez umjetnih boja i zaslađivača. Aromatiziranu vodu možete brzo, lahko i jeftino napraviti sami u svom domu. Potrebni su vam  čista voda i začini ili dodaci koje volite. Neki od dodataka koje možete koristiti jesu: kriška limuna, narandže ili džumbira, listići mente ili bosiljka, cvjetovi lavande ili karanfilčića, krastavac, narendani džumbir, komadići jabuke, kruške ili breskve.... a možete dodati i više sastojaka zajedno.

*Sve začine je potrebno prethodno saprati tekućom vodom. Limun, narandžu ili grejfrut je također potrebno oprati prije upotrebe.

Sastojci: paprike, krompir, jedna mrkva, ulje, biber i so.

Priprema: (količinu određujete prema veličini tepsije koju ćete koristiti), operite paprike i očistite ih od peteljki i košpica, narendajte ili nasjeckajte krompir i mrkvu, posolite, pobiberite po želji, malo pouljite i, nakon što dobro izmiješate krompir, mrkvu i začine, dobijenom smjesom punite paprike. Punjene paprike poredajte u pouljenu tepsiju. Ostatak fila dodajte između paprika, dolijte findžan vode i stavite da se peče na 220°C dok paprike ne porumene. Kada je jelo pečeno zalijte ga umućenom pavlakom ili vrhnjem za kuhanje i vratite u rernu na pet minuta da se saft sjedini sa jelom. 

*Punjene paprike možete poslužiti kao glavno jelo ili kao dodatak uz pileće meso.

Berlin - Novim Zakonom o socijalnim medijima njemački zakonodavac propisuje Facebooku, Twitteru and Co. jasnije nego do sada nužno brisanje određenih postova. Do sada je to bilo samo u rukama američkih mrežnih operatora i u praksi je prije bilo pitanje dobre volje.  

Novim zakonom je navedeno više desetaka krivičnih djela, među kojima je krivično djelo protiv javnog reda, vrijeđanje vjerskih zajednica, javno podsticanje na krivična djela i njihovo odobrenje, seksualno zlostavljanje, fomiranje terorističkih udruženja i drugo. Zakonodavac zakon često označava kao Zakon protiv govora mržnje. 

Međutim oni neće biti izbrisani automatski, već samo nakon što se neko žali da je javno na Facebooku uvrijeđen ili oklevetan. 

Ono što vrijedi za pojedinca trebalo bi važiti i za vlasti i sudove. Facebook i Co. moraju za pitanja od strane ovih institucija imenovati konkretnu osobu. To do sada nije bio slučaj.

Nakon žalbe preduzeća moraju u sasvim očitim slučajevima postove izbrisati u roku od 24 sata. Ukoliko situacija nije sasvim jasna onda preduzeće ima sedmicu da slučaj prebaci na jednu vrstu javne ustanove.  Ova novouspostavljena ustanova se treba sastojati od predstavnika preduzeća i nezavisnih eksperata gdje se onda o slučaju treba raspraviti brzo, ali bez deadline-a. Tako preduzeća odgovornost za „Izbrisati ili ne?“ mogu delegirati drugima. Ukoliko nešto ne bude uredno izbrisano preduzeću prijeti kazna od pet miliona eura, a ukoliko se slučaj ponovo onda i do 50 miliona eura. Proteklih sedmica se u Njemačkoj o ovom zakonu žestoko raspravljalo postavljajući pitanje: Šta je sa ustavom garantiranom slobodom mišljenja? i : Kako to da država poštivanje tog prava delegira velikim preduzećima iako je to zadatak policije i sudova? Zbog toga su iz kataloga krivičnih djela izbačeni elementi krivičnog djela kao što su „klevetanje saveznog predsjednika, države, njenih simbola i ustavnih organa“. Druga bitna promjena se odnosi na „reguliranu samoregulaciju“ kao i element krivičnog djela označen kao „vrijeđajuće fotografije“. Brisanje sadržaja će najvjerojatnije preuzeti roboti. 

Novi Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. oktobra i važi samo sa velike socijalne mreže, izvještava DW.

Prosječna starost stanovnika u Njemačkoj je prvi put nakon dvije decenije u padu, prenosi DW podatke iz nove statističke studije.

Pad je rezultat, kako se navodi, ponajviše dolaska velikog  broja mladih izbjeglica iz kriznih regiona.

„Nakon 24 godine stalnog rasta prosječna starost njemačke populacije je pala u 2015. I to prvi put nakon ujedinjenja“, navodi se u studiji uz pojašnjenje da su tome isključivo doprinijeli građani porijeklom iz Afganistana, Eritreje, Iraka, Irana, Nigerije, Pakistana, Somalije i Sirije. Ako se gledaju samo njemački državljani starost populacije i dalje se povećava. Blizu milion izbjeglica je u 2015. godini stiglo iz Sirije, Iraka i Afganistana, od čega su gotovo 30 posto mladi i djeca.

Atina - Sunce, more i izbjeglice, rečenica je kojom mediji opisuju stanje na mnogim grčkim otocima, prije svega onima koji se nalaze u blizini Turske: Hios, Lesbos, Leros, Samos i Kos. Još uvijek je navala na smještajne kapacitete na ovim otocima uglavnom povezana s upitima organizacija koje se brinu oko izbjeglica. Međutim hotelijeri sve češće odbijaju ove upite i žele se osloboditi imidža utočišta izbjeglica, kako bi profitirali od rekordne sezone. „Ovo nema nikakve veze s rasizmom ili mržnjom prema strancima, naprotiv. Naša zajednica čini sve kako bi pomogla ovim ljudima koji su prošli kroz tragedije. Ovo je stvar turizma“, kazao je George Misetzis, predsjednik Udruge hotelijera otoka Hiosa.

U isto vrijeme grčka vlada je je zajedno s Uredom UN za izbjeglice (UNHCR) predstavila ambiciozni plan preseljenja izbjeglica iz provizornih izbjegličkih smještaja u stanove i hotele. Plan je donesen nakon što je vlada u Atini pretrpjela žestoke međunarodne kritike zbog nehumanog smještaja izbjeglica tokom protekle oštre zime. Promijenjen je i zakon koji sad izbjeglicama dozvoljava preseljenje na kopno. No na egejskim otocima još uvijek boravi 12.000 izbjeglica. I nove pridošlice dolaze usprkos dogovoru između EU i Turske. Za sve njih su potrebi smještaji, između ostalog i u hotelima. Dugoročni cilj, kako poručuju iz UNHCR-a, je dio izbjeglica iz prenapučenih prihvatnih centara preseliti u dugoročnije smještajne kapacitete što bi jednom dijelu izbjeglica omogućilo integraciju na otoku.Iako je broj izbjeglica drastično opao, pogotovo u usporedi s rekordnom 2015. kada je i do 10.000 osoba dnevno dolazilo na otoke, lokalne uprave po otocima su još uvijek pod jakim dojmom navale od prije dvije godine. Djelomična reakcija je i porast desno-radikalnih snaga koje zemlju žele „osloboditi” od imigranata. Na susjednom otoku Lesbosu otpor domaćeg stanovništva je otišao toliko daleko da je UNHCR bio prisiljen isprazniti oko 300 hotelskih soba i izbjeglice preseliti na kopno. Jedino je otok Kreta pristao na novi plan UNHCR-a o raspodjeli izbjeglica po hotelima. 

 Mekka - Jedan od najskupljih svjetskih nogometaš Paul Labile Pogba podijelio je putem društvenih mreža fotografiju sa umre uoči Bajrama.

Ovaj poznati francuski nogometaš gvinejskog porijekla je uz svoju fotografiju snimljenu ispred Ka’be u Mekki napisao:“Najljepše što sam vidio u životu“.

Pogba je postao najskuplji nogometaš u povijesti prošlog ljeta nakon što je Manchester United platio Juventusu 89 miliona funti (114 miliona dolara), koji je u Evropskoj ligi pobijedio Ajax u finalu u Stockholmu.

Nakon kraja sezone podijelio je kratki videozapis o sebi s peharom, poručivši da je “na putu” da ibadeti. 

Agencije izvještavaju da je Pogba obavio umru prije hadža koji namjerava obaviti ove godine.

Šejh Dubaija i premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhammed bin Rašid Ali Mektum se odazvao pozivu na pomoć stanovnika gradića u pokrajini Cornwall na jugozapadu Engleske za kupovinu zgrade metodističke crkve.

Stanovnici su poruku šejhu Ali Mektumu poslali e-mailom uz napomenu da bi zgradu crkve koristili nakon obnove kao Dom kulture, prenosi list Cornwell Live.

Richard Mickey, jedan od stanovnika sela i predsjednik Udruženja stanovnika Cornwall, je javno objavio ovu vijest sa zahvalom šejhu Ali Mektumu.

Do ideje da se obrate šejhu je došao stanovnik Las Valerie, kako je kazao, iz očaja nakon što nisu uspjeli ni kod koga drugog prikupiti potrebna sredstva. 

S povodom: Mirsad Bećirović, direktor Centra za humanitarni rad Hajrat pri Mešihatu IZ u Srbiji

 

Hajrat nije vezan samo za vakufske kuhinje. Između ostalog, ljudima koji nisu u mogućnosti sami to uraditi podižu nove ili restauriraju postojeće kuće. Trenutno u Sandžaku Hajrat gradi 8 kuća, a pomaže gradnju jedne kuće u Vitomirici na Kosovu.

S direktorom Hajrata Mirsadom ef. Bećirovićem razgovarali smo po zajedničkom obilasku gradova na području Sandžaka, gdje ovaj centar za humanitarni rad pri Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji  pomaže onima kojima je to najpotrebnije, od hrane i odjeće sve do podizanja nove ili restauracije postojeće kuće. Kako o ovoj humanitarnoj organizaciji u Sandžaku nemamo puno informacija, to smo direktora Bećirovića, najprije, zamolili da nam kaže koju riječ o Hajratu, kada i kojim povodom je osnovan?

Mirsad Bećirović: Humanitarni rad ovdje je i ranije postojao,  ali sa manjim obimom poslova koji su se mahom odnosili na aktivnosti u Novom Pazaru. Međutim, od 2009. godine, kada se formirao Centar za humanitarni rad Hajrat, njegova svrha dobija na širini, te se usmjerava na pomoć ugroženom stanovništvu kako u Sandžaku tako i u Vojvodini, Beogradu, Preševu, pa i Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Uglavnom,  sada imamo širu lepezu našeg rada. No, najbitnija aktivnost tiče se rada vakufskih kuhinja koje postoje već sedam i po godina. I to u svim sandžačkim gradovima, a u njima se svakog dana  hrani oko 2.500 ljudi.

Zasigurno se s obzirom na ekonomsku situaciju i povećanjem vaših aktivnosti povećava i broj korisnika?

Mirsad Bećirović: Naravno. Najprije je u Novom Pazaru taj broj iznosio pedesetak korisnika, da bi se počeo povećavati u zavisnosti od situacije. Što je ta sitacija bila teža ljudi su sve više dolazili u naše kuhinje. Tako da ta brojka zasada iznosi 2.500 ljudi. U našim kuhinjama se, treba reći,  hrane i Bošnjaci, i pravoslavci i Romi i drugi. Glad i neimaština ne pita ko je ko.

 

Zaposlenici u Islamskoj zajednici 1 % od svojih plaća izdvajaju za rad Hajrata

 

A, ko sve pomaže u vašem radu?

Mirsad Bećirović: Što se tiče finansiranja svi uposlenici u Islamskoj zajednici su dužni ili obavezni da 1 % od svojih plata izdvajaju za rad Hajrata. Tu su još prihodi od  sadekatu-l-fitra i zekata koji se izdvajaju u toku ramazana. U svim džamijama se svakog trećeg u mjesecu postavlja sergija za potrebe vakufske kuhinje. Međutim, to nije dovoljno, pa nam pomoć iz dijaspore dobro dođe. Jer, ovdje u Sandžaku su se ljudi dosta iscrpili. Nažalost, fabrike umjesto da se otvaraju, one se zatvaraju. Ljudi ostaju bez posla. I, dosta omladine ide iz Sandžaka. Recimo samo da je u posljednja dva do tri mjeseca otišlo preko 10.000 ljudi iz Sandžaka.

Nailazite li na podršku države Srbije?

Mirsad Bećirović: Te podrške nismo imali do sada, a da li ćemo je imati to ćemo vidjeti. Ujedno, teško je očekivati nešto od nekoga ko nije imao ni prijateljske, a ni ljudske namjere da pomogne. Dolaskom muftije Zukorlića u državni Parlament nadamo se da će se stanje poboljšati u tom smislu.

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija