Redakcija

Redakcija

Izraz "muslimansko roblje" se može odnositi na robove koji su u vlasništvu muslimana, ali i muslimane koji su robovi drugim ljudima, muslimanima ili nemuslimanima

Pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića 20. septembra održana je pedeseta redovna sjednica Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Na sjednici su razmatrani Izvještaj o ramazanskim aktivnostima za 2018. godinu, Izvještaj o akciji kurbana 2018. godine, te Izvještaj o realizaciji budžeta Rijaseta i njegovih ustanova za period 1.1-30.06.2018. Konstantovano je kako su ovogodišnji ramazan ,ali i obredi izdvajanja zekata, sadakatu-l-fitra i prinošenja kurbana protekli bez značajnijih poteškoća uz veliko učešće vjernika. Iz izvještaja je evidentan porast prikupljenih sredstva zekata i sadakatu-l-fitra, te veći broj uplaćenih kurbana koji su otkupljeni od povratnika što je još jedan dokaz povjerenja koje džematlije i članovi Zajednice imaju u njene organe i spremnosti naših ljudi da se žrtvuju za zajedničko dobro.

Pravilnik o organizaciji i radu medžlisa

Također je analiziran tehnički i preliminarni izvještaj o ovogodišnjoj organizaciji hadža, dok će se o konačnom izvještaju očitovati Rijaset, Vijeće muftija i Sabor IZ u BiH. U preliminarnom izvještaju su konstantovani određeni problemi u prijevozu hadžija koji su uzrokovani neizvršavanjem obaveza kompanije s kojom je Ured za hadž i umru imao potpisan ugovor. I pored toga, hadžije su obavile sve hadžske obrede i sigurno se vratili u domovinu. Rijaset je prihvatio Plan i program aktivnosti u kampanji protiv kockanja i donio odluku da se 2019. godina u Islamskoj zajednici proglasi Godinom borbe protiv poroka kockanja, te je radna grupa zadužena za izradu operativnog plana kampanje koja će se provoditi od naredne godine a u koju će biti uključene sve institucije Islamske zajednice, mediji, nevladine organizacije i svi drugi koji se žele uključiti kako bi se u društvu pokušala suzbiti ova pošast. Razmatran je i usvojen nacrt Pravilnik o organizaciji i radu medžlisa koji je upućen u javnu raspravu. Prihvaćene su i informacije Uprave za vjerske poslove o početku mektebske nastave u 2018/2019. godini i Uprave za obrazovanje o upisu učenika u prvi razred medresa i gimnazija IZ-e u 2018/2019.

Stipendije iz Fonda Bejtu-l-mal

Rijaset je dao suglasnost na prijedlog o formiranju Mreže mladih u dijaspori uz instrukciju da će Rijaset usvojiti smjernice za njeno funkcionisanje na osnovu elaborata koji će izraditi Uprava za vanjske poslove i dijasporu i Uprava za vjerske poslove. Dana je i suglasnost Uredu za društvenu brigu da raspiše konkurs za dodjelu stipendija iz Fonda Bejtu-l-mal za učenike i studente u skladu sa propisanom procedurom, među kojima je i 20 stipendija za učenike/ce i studente/ce sa posebnim potrebama. Članovi Rijaseta su također dali suglasnost za potpisivanje sporazuma sa BBI bankom o organizaciji Halal sajma uz poziv vjernicima da svojim prisustvom pomognu promociju halal-proizvodnje i konzumaciju zdrave hrane. Na sjednici je Rijaset donio i više drugih odluka iz svoje nadležnosti, te rješavao radno-pravni status uposlenika u Zajednici, među kojima su i potvrđivanje izbora prof. Zuhdije Hasanovića u zvanje redovnog profesora.

00Sličica Želim Print

Hatib mr. hafiz Mensur ef. Malkić

Hvala Allahu Gospodaru svjetova! Neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, Muhammeda, s.a.v.s., njegovu čāsnu porodicu i plemenite ashabe!

            Draga braćo!

            Posljednjih dana, kao i svaki put kad trebamo ispuniti svoju građansku dužnost glasača, nanovo se pitamo da li je izlazak na izbore i glasanje ujedno i naša dužnost kao vjernika, odnosno, da li smo kao vjernici dužni učestvovati u izbornom procesu ili možemo ostati suzdržani? Možemo li ne iskoristiti svoje pravo glasa u situaciji kad do nas dopiru informacije o istraživanjima koja prognoziraju da bi izlaznost na izbore ove godine mogla biti čak ispod 50 %.

            Na osnovu odgovora Fetva-emina, želim nas podsjetiti       da je naređivanje, promicanje i promoviranje dobra, a sprječavanje i odvraćanje od zla jedan od temeljnih principa islama i jedno od temeljnih načela islamskog društvenog djelovanja.

            Draga braćo!

            Svjedoci smo da su inertnost i apatija prema stvarima od općeg interesa bolesti koje nagrizaju naše društvo.

            Allahov Poslanik, s.a.v.s., upozorava muslimane da trebaju voditi brigu o zajednici i društvu kazavši da nije pravi musliman onaj ko ne brine o općim pitanjima muslimana.

            Vjernik je dužan da u okviru svojih mogućnosti, shodno mjestu i položaju koji ima u društvu i zajednici, primijeni riječi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u praksi, u svom životu, u svom ponašanju i postupanju.

            Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam poručuje:

« وَالَّذِى نَفْسِى بِيَدِهِ لَتَأْمُرُنَّ بِالْمَعْرُوفِ وَلَتَنْهَوُنَّ عَنِ الْمُنْكَرِأَوْ لَيُوشِكَنَّ اللهُ أَنْ يَبْعَثَ عَلَيْكُمْ عِقَابًا مِنْهُ ثُمَّ تَدْعُونَهُ فَلاَ يُسْتَجَابُ لَكُمْ ».

Tako mi Onoga u Čijoj ruci je moja duša, tako mi Allaha! Ili ćete naređivati na dobro a odvraćati od zla, ili će vam Allah poslati kaznu, pa ćete Ga moliti, a On vam se neće odazivati. (Tirmizi)

            U primjeni ovog načela koriste se različita sredstva i metode djelovanja, a jedno od tih sredstava jeste i izlazak na izbore, tj. poticanje i osnaživanje pozitivnih društvenih procesa putem glasanja za odabrane kandidate i političke subjekte. Općenito kazano, glasanje na izborima tretira se kao dobro djelo ukoliko se radi s namjerom da se glas dadne političkom subjektu ili kandidatima koji poštuju i promiču univerzalne vrijednosti koje naučava naša vjera ili onima koji su najbliže tim vrijednostima. Dužnost muslimana-vjernika je da između dva dobra odabere ono koje je bolje prema kriterijima koje smo spomenuli, a ako je, pak, vjernik prinuđen birati između dva zla, odabrat će ono koje je manje, ukoliko je to moguće, ili će makar pokušati tako postupiti.

            Allah, dž.š., u Kurʼanu kaže:

وَاصْبِرْ نَفْسَكَ مَعَ الَّذِينَ يَدْعُونَ رَبَّهُمْ بِالْغَدَاةِ وَالْعَشِيِّ يُرِيدُونَ وَجْهَهُ وَلَا تَعْدُ عَيْنَاكَ عَنْهُمْ تُرِيدُ زِينَةَ الْحَيَاةِ الدُّنْيَا وَلَا تُطِعْ مَنْ أَغْفَلْنَا قَلْبَهُ عَنْ ذِكْرِنَا وَاتَّبَعَ هَوَاهُ وَكَانَ أَمْرُهُ فُرُطًا.

„Budi strpljiv uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i navečer

u želji za licem Njegovim, i ne skidaj očiju svojih s njih iz želje za sjajem u životu na ovome svijetu, i ne slušaj onoga čije smo srce da Nas spominje nehajnim učinili, koji strast svoju slijedi i čiji su postupci daleko od razboritosti.“ (El-Kehf, 28.)

            Jedna od poruka ovog ajeta je da onom ko se ne boji svoga Gospodara i koga je ovaj svijet zabavio i odvratio od vjere i robovanja Gospodaru, vjernik ne može poklanjati svoje vrijeme, prijateljstvo i povjerenje.

            Kada je riječ o izborima, neki islamski učenjaci izlazak na izbore tretiraju kao svjedočenje jer svojim glasanjem glasač svjedoči

da je kandidat kojeg je on izabrao dostojan i dobar, ili je, po njegovom mišljenju, dostojniji, stručniji i bolji od drugih kandidata da obavlja funkciju za koju se kandidovao. Kod glasanja se primjenjuju osnovni propisi i pravila kao i kod svjedočenja, a to su, da se treba odazvati kada budemo pozvani na svjedočenje i da treba biti iskren pri svjedočenju.

            Uzvišeni Allah kaže:

وَلاَ تَكْتُمُواْ الشَّهَادَةَ وَمَن يَكْتُمْهَا فَإِنَّهُ آثِمٌ قَلْبُهُ وَاللّهُ بِمَا تَعْمَلُونَ عَلِيمٌ.

„I ne uskratite svjedočenje; ko ga uskrati, srce njegovo će biti grješno, a Allah dobro zna ono što radite.“ (El-Bekare, 283.)

            U drugom ajetu Allah, dž.š., nam poručuje:

وَإِنْ تَلْوُوا أَوْ تُعْرِضُوا فَإِنَّ اللَّهَ كَانَ بِمَا تَعْمَلُونَ خَبِيرًا.

„A ako budete krivo svjedočili ili svjedočenje izbjegavali – pa, Allah zaista zna ono što radite.“ (En-Nisa', 135.)

            Dakle, vjernik kao pojedinac treba dati vlastiti doprinos zajednici i društvu, doprinijeti buđenju društva iz moralne krize i oslobađanju društva od beznađa i pesimizma kao preduvjeta boljeg stanja i napretka.

            Zato smo i kao vjernici i kao građani dužni izvršiti svoju obavezu i glasati po svojoj savjesti, opredjeljujući se za kandidate koji se najdosljednije i najvjerodostojnije bore i zalažu za opće dobro i moralne vrijednosti u društvu.

            Apelujemo na građane Bosne i Hercegovine, muslimane, pravoslavce, katolike i ostale da razumiju kako su naši odnosi dublji, cjelovitiji i važniji od dnevnopolitičkih odnosa i političke borbe stranačkih elita, te ih pozivamo da čuvaju domovinu i brinu o interesima njenih građana bez obzira na njihovu pripadnost.

            Ne zaboravimo da smo svi mi manjina na nekom dijelu Bosne i Hercegovin i ne možemo sebi, kao narodi, priuštiti luksuz da se godinama iscrpljujemo.

            Političke elite bi trebale imati konstruktruktivan pristup našim životnim realnostima i izazovima, i političku snagu racionalno koristiti primjereno vremenu i prilikama kako od strane brojnijih naroda tako i od strane onih malobrojnijih.

            Nema političkog interesa bilo koje stranke koji je iznad interesa države i budućnosti svih njenih građana i naroda.

            Zbog budućnosti ove zemlje i svakog njenog građanina ne možemo odustati od građanskih principa jer bi to bio korak ka novim podjelama, diskriminacijama i segregaciji.

            Zato je od presudnog značaja da se svi očitujemo o budućnosti naše zemlje, da iskažemo svoj stav i da jasno poručimo kakvu budućnost želimo sebi, svojoj djeci i budućim generacijama.

            Molimo Allaha, dž.š., da nas pomogne u našim nastojanjima i stremljenju ka dobru!

            Dragi Allahu, oprosti nam grijehe, smiluj nam se, pomozi nas da budemo dobri vjernici i korisni članovi društva i zajednice. Dragi Allahu, učvrsti nas na pravom putu, podari nam dobro, sreću i spas i na ovom i na budućem svijetu! Amin, ja Rabbe-l-alemin!

Posljednjeg dana SHF 2018 (Sarajevo Halal Fair) dodijeljene su nagrade Global Islamic Finance Awards (GIFA), jedne od najprestižnijih nagrada u oblasti liderstva i islamskim finansijama. Reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću dodijeljena je nagrada za životno djelo i doprinos razvoju islamskih finansija za 2018. Osnivač GIFA nagrade za liderstvo i islamske finansije je Edbiz Corporacija, a nagrada se dodjeljuje od 2011. godine.

00Sličica Želim Print

Sarajevo, 25. septembar 2018. (MINA) - Posljednjih dana u nekim medijima eksponirano je članstvo brata reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, Šemsudina Kavazovića, u jednoj političkoj opciji i njegovi javni istupi. Preporod je od većeg broja čitaoca dobio upit o povezivanju reis-l-uleme sa političkim stavovima njegovog brata. Ovim povodom zatražili smo komentar reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića koji je za Preporod izjavio:

-Svako ima pravo iznijeti osobni stav i lični dojam o ljudima i događajima, pa tako i moj brat. To ni na koji način ne oslikava moj lični stav a posebno ne stav Islamske zajednice u BiH. U stranačkoj kampanji predsjednik, stranka i vlastito mišljenje se mora braniti. Nerijetko ili gotovo u pravilu se pretjeruje. Zato to treba tako i razumjeti.

Ja poštujem politički stav moga brata kao i političke opcije kojoj pripada, ali zadnju riječ će ipak imati naš narod. Da o ovome nisam pitan, ne bih smatrao da se trebam očitovati. 

Moj je savjet muslimanima da slobodno i bez pritiska bilo koga donose odluke o našoj zajedničkoj budućnosti. Također sam siguran da naši građani neće nasjesti na ostrašćene kampanje, ma od koga dolazila i da se neće povoditi za populizmom bilo koje vrste. Mi kada biramo trebamo da biramo one koji su dostojni našeg povjerenja. One kojima možemo povjeriti nas život, imetak i čast. Na svakome je da prepozna ko su ti, između ostalog, i na osnovu načina na koji vode kampanju i šta nam u njoj nude, kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

00Sličica Želim Print

Meso, pored medresa i povratnika, dobiva 76 pravnih subjekata: od narodnih kuhinja, studentskih domova do obdaništa, centara za liječenje, među kojima i Studentski dom u Sarajevu, EMMAUS, JU Dom za stara lica Zenica, Udruženje logoraša Novi Grad, Udruženje gluhih i nagluhih FBiH, Obdanište Zulejha…

Otkup kurbana od povratnika Bošnjaka bio je i ove godine prioritet Rijaseta Islamske zajednice u BiH u akciji Kurbani 2018. Ove, pete godine po redu otkako je uspostavljen ovaj projekat na inicijativu reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića s ciljem pružanja podrške povratnicima u entitet RS i FBiH, postignuti su do sada najbolji rezultati, kazao je u izjavi za Preporod šef Odjela za ekonomske poslove Bilal Memišević, uz napomenu da se za potpuno zaključivanje rezultata ovogodišnje akcije čeka izvještaj medresa.
„Svi pokazatelji govore da ovaj projekat ima svoju ekspanziju. Medrese bilježe veliki porast, od 10-30 % u odnosu na prošlu godinu“, kazao je Memišević, te iznio očekivanja da će, nakon što sve medrese dostave izvještaje u narednim danima, u završnim rezultatima ovogodišnje akcije Kurbani 2018. brojke pokazati da se broj kurbana gotovo pa udvostručio od 2014. Većina ovih kurbana nabavljena je i žrtvovana na prostoru entiteta RS: u povratničkim džematima Tuzlanskog muftiluka, Srednjeg Podrinja, Goraždanskog muftiluka, Gornjeg Podrinja, u Krajini, Prnjavoru, Bosanskoj Dubici, Kostajnici, Kobašu, Gradišci, zatim u povratničkim džematima u FBiH: u Glamoču, Kiseljaku, Žepču. Ove godine po prvi put je ovaj projekat implementiran na Romanijskom platou sa džematom Dejčići iz Trnova, kao i na Palama, te da se nastavlja implementacija sa džematom Kaljina, MIZ Sarajevo, džematom Podgora i Podvitez.

00Cijeli tekst

U novom izdanju Preporoda od 15. septembra čitajte:                                                

INTERVJU

  • Nema kvalitetnih iskoraka u bošnjačkoj politici“, ističe prof. Šaćir Filandra

POGLEDI

  • Šta je muslimanski svijet?

GODIŠNJICE

  • Sjećanje na naše velikane Ahmeda Smajlovića i Nijaza Šukrića

HIFZ

  • Zenica: Novi hafiz Malik Memić

ZAJEDNICA

  • Islamska zajednica kao primjer saradnje EU i vjerskih zajednica
  • Sporazum o saradnji Islamske zajednice i Jevrejske zajednice u BiH
  • Pozitivni efekti Kurbanske akcije će se osjećati cijelu godinu

UVODNIK

  • „Allah je s nama“

PITANJA I ODGOVORI

  • Da li je dozvoljeno držati mačku kao kućnog ljubimca?

KOLUMNE

  • Fikret Karčić – UN: Počinjen genocid u Myanmaru
  • Meho Šljivo: Zaklanjanje za islam i zaklinjanje islamom

DUHOVNOST

  • Vrijednost muharrema i petka

Potražite još mnogo informativno-edukativnih sadržaja u novom printanom izdanju Preporoda, kojeg možete nabaviti na trafikama u vašem gradu. Pozovite nas na broj tel. +387 33 236 493 i postanite član porodice pretplatnika Preporoda. Pratite nas na Facebook Twiter stranici. Obnovite na vrijeme pretplatu za 2018. godinu slanjem prijave na e-mail adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Čitajmo Preporod, budimo preporod.

00Sličica Želim Print

Prof. dr. Šaćir Filandra je dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Predaje nastavne discipline: politička filozofija, sociologija jezika, politike identiteta i socijalna filozofija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Funkciju predsjednika Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ obnašao je od 2001. godine do 2009. godine.

 Vaš komentar o političkoj (ne)moći Bošnjaka u manjem entitetu. Jesu li okolnosti zaista takve da je teško bilo šta promijeniti?

FILANDRA: U znatnoj mjeri je posljednjih godina oslabila pozicija Sarajeva u odnosu na Banju Luku i to slabljenje bosanske/bošnjačke pozicije moralo se negativno reflektirati na položaj Bošnjaka u manjem entitetu. Trend ekskluzivno srpske vlasti u tom entitetu se nastavlja i produbljuje u mjeri u kojoj taj entitet definira, bar verbalno, svoju poziciju izvan Bosne i Hercegovine. Naravno, takav cilj u ovom trenutku jeste iluzija, ali ono malo Bošnjaka dovodi svakodnevno u sve težu poziciju. Na svima nama, a ne samo na političarima, je zadatak da se sažmu iskustva i dometi dosadašnje politike u tom entitetu i da se iznađu njeni novi modaliteti, budući da sadašnji trendovi nisu dobri.

Naš status žrtve je potrošen

Zanima li se EU, ali i šira međunarodna javnost, za sigurnosnu situaciju u BiH ili se više fokusiraju na ekonomsku budućnost BiH?

FILANDRA: Nama je još teško shvatiti i prihvatiti da je naša sudbina samo u našim rukama i da krivicu za vlastito loše stanje, u bilo kojem segmentu življenja, ne možemo tražiti samo u nekome sa strane. Takva svijest značila bi autorefleksiju i suočenje sa vlastitim neurađenim zadacima na što naše elite još nisu spremne, budući bi one same došle u pitanje. Naš status žrtve u ratu je potrošen, Bosna i Bošnjaci nisu više u pozitivnom fokusu međunarodne politike. Čak je prisutan i suprotan trend kojim se bosanski muslimani nastoje predstaviti jedinim remetilačkim faktorom na ovom području. Istovremeno, nema iskoraka u bošnjačkoj politici. Ona je duboko konzervativna i sve svodi na zadržavanje postojećeg stanja. To nije dobro. Strance ne interesira kako ćemo mi živjeti, ako se mi razvijamo i oni će nam pomoći i u tome će sa svojim kapitalom sudjelovati. I to je legitimno. Njihov jedini interes je sigurnosne naravi i mislim da su Bosanci u toj sferi zadnjih godina postigli značajne rezultate.  

00Cijeli tekst

Najveći sigurnosni problem je nedostatak sistema

-kaže direktor Hadžović ističući da kada bismo imali zajednički cilj mogli bismo odgovoriti svim sigurnosnim izazovima

Odgovornost se često pripisuje političarima kojima su važniji lični od općih interesa. To uzrokuje zloupotrebu položaja i povećanje koruptivnih djela. Građani ističu nepovjerenje prema pravosuđu...?
-To nepovjerenje je zato što nema rezultata. Jednostavno, građani sa pravom traže pozitivne pomake u radu pravosudnih institucija. Imamo dosta deklarativnih izjava da smo za državu i napredak, ali malo imamo konkretnih poteza koji idu ka jačanju države. Evo od 2011. godine imamo budžet BiH na istom nivou. Znači, dok smo finansijski ulagali sredstva u jačanje državnih institucija imali smo pozitivne pomake. Evidentan je napredak koji je napravljen u reformama kao što tu su granična policija, carine, vojska, obavještajna služba, djelimično policija i pravosuđe. No, svi su oni u međuvremenu opterećeni nedostatkom resursa i suočeni sa odlaskom kadrova. Naprimjer Oružane snage BiH su 2009. godine imale budžet oko 370 miliona, a sada 9 godina kasnije on iznosi 290 miliona KM uprkos tome što se broj prijetnji i potreba umnogome povećao, a samim tim bi i odgovori trebali biti adekvatni. U međuvremenu, kantonalni i entitetski budžeti se značajno povećavaju, a državni stagnira. Nema puno pomaka. Ostaje deklarativna podrška i pojedincima su puna usta i NATO-a i EU i integracija, ali u praksi se za ovakve stavove ne bore političkim sredstvima. Recimo, jednom inspektoru je pragmatičnije raditi u Banjoj Luci za veću platu, negoli biti u Graničnoj policiji ili SIPI gdje su mu veći lični izdaci. Konkretni iskoraci su načinjeni u izgradnji obavještajno- sigurnosnog sistema, ali rad agencija mora biti značajnije podržan kako bi mogle odgovorniti sve većim prijetnjama i izazovima po sigurnost državne. Na drugoj strani imamo policiju koja je još nedovršen sistem. Svjedoci smo da se pojedine policijske strukture koriste jedna protiv druge i to u istoj državi. Prilikom ovakvih i sličnih incidenata samo se konstatuje da sistem nije odgovarajući i time se sve okonča. Ali, niko nije spreman niti voljan pokrenuti priču i organizovati sastanak političkih stranaka da vide kako uspostaviti strukturu koja će spriječiti nemile događaje u budućnosti. Slično je i sa pričom o integrisanju u NATO, odnosno aktivaciji MAP-a Jedni kažu mi smo za NATO, drugi su oprječni u tom stavu i sve se završi na takvim i sličnim medijskim istupima. Ukratko, nismo još završili te procese u policiji, nismo dovršili procese reforme u pravosuđu, civilnoj zaštiti i dr. To su objektivni problemi sa kojima se suočavamo. Sigurnost nije statičan i jednokratan proces koji se može završiti već je to proces koji zahtijeva kontinurano unaprjeđenje kapaciteta i prilagođavanje novim prijetnjama i sigurnosnim izazovima.
Mogu li ovi imigranti u bitnome narušiti bezbjedonosnu situaciju u BiH?
-Problem je u nedostatku sistema. Treba jednostavno država da odgovori na sve to. Ali ako država ne može narediti nekome onda imamo problem. Tu su i ustavne nadležnosti, gdje imamo 14 ustava, 14 lokalnih vođa koji određuju sve, tako da je teško da država preuzme odgovornost. A, to je državna obaveza prema međunarodnom pravu. Država treba preduzeti sve mehanizme kako bi tim ljudima omogućila da konzumiraju svoja prava. Kao potencijalnim korisnicima azila moramo im to obezbijediti. Koncentracija prelazaka je iz Srbije na granici sa RS-om. Tu su problemi. Tu brzo prelaze uz pomoć krijumčarenja ljudi do zapadnog dijela Bosne i Hercegovine. Jednostavno, država tu treba nešto preduzeti, ali vidite kakvi su animoziteti između lokalne samouprave koja najviše trpi i države koja nema kvalitetan odgovor. Još je gore ako se to pretvori u politički problem.
Pitanje terorizma i odlazaka na strana ratišta nisu više u fokusu interesiranja. Možemo li reći da je ono stavljeno pod kontrolu?
-To pitanje je medijski više eksponirano od strane Zapadne Evrope koja se susrela sa mnogim značajnijim terorističkim aktima u svojim zemljama nego u BiH. Mi smo imali dva do tri teroristička akta koja su bila ozbiljna i nažalost ostavila tragične posljedice u ljudskim životima. Nasreću u posljednje vrijeme takvih dešavanja nema i nadam se da će i u buduće institucije nastaviti sa svojim predanim radom kako bi spriječile eventualne slične događaje, mada moramo biti svjesni da apsolutne sigurnosti u današnje vrijeme više nema. Što se tiče povratka sa stranih ratišta najviše se u obzir uzima činjenica da su ove osobe stekle vojne vještine. Ja bih samo podsjetio da smo mi u BiH izašli sa preko 500.000 obučenih vojnika nakon rata pa oni nisu predstavljali problem po sigurnost. Prošli su kroz ono šta su prošli i ovi borci na ratištu u Siriji i Iraku. Sada su prvi put Evropljani na svojoj teritoriji osjetili toliki obim terorističkih akata. Problem više leži u ideologiji i radikalizaciji tih većinom mladih osoba nego što je to vezano za njihovo iskustvo i vještine koje su stekli na ratištu. Inače broj tih osoba koje su se vratile u BiH je relativno mali i relativno su dobro pod nadzorom policijsko- sigurnosnih struktura. U jednoj maloj sredini i državi poput BiH mnogo je lakše doći do obavještajnih saznanja nego u jednom Londonu koji ima oko 10 miliona stanovnika. Dakle, u BiH je u tom pogledu relativno dobra situacija, ali još jednom ponavljam apsolutna sigurnost se ne može garantirati nikome.

00Cijeli tekst

Godine 1997. osvrnuo sam se u jednom tekstu (Takvim za 1997. godinu, El-Kalem, Sarajevo, 1996., str. 33.-42.) na sklonost jednog dijela uleme (nadam se da je ona u manjini) i tzv. običnih vjernika da vlastitu imenicu Allah zamjenjuju općom/zajedničkom imenicom bog. Ta svojevrsna običajnost nije istaknuta samo u verbalnim iskazima, već je ona učestala i u tekstovima, u pisanim materijalima, čak u dijelu literature koja ima ambicije da bude referentna teološka ili islamološka literatura. „Razlika“ u vezi s tim između verbalnih iskaza i (pisanih) tekstova sadržana je u tome što autori ove odveć smjele i veoma pogrešne supstitucije u svojim tekstovima imenicu Allah zamjenjuju imenicom Bog s velikim početnim B, uvjereni da su time riješili „problem“, a zapravo su se tako – što ću pokazati daljom analizom – zaputili ka blasfemiji. Dotle se u verbalnom iskazu „ne vidi“ ni to veliko početno B, pa je supstitucija tamo još dramatičnija s lingvističkog, vjerničkog, teološkog i logičkog aspekta: tamo je šteta totalna. S obzirom na učestalost te supstitucije, čini se da je riječ o svojevrsnom trendu na koji je nužno upozoriti iznova i s nekim novim akcentima.

00Cijeli tekst

Oni koji imenicu Allah „prevode“ u imenicu Bog vjeruju da pisanjem velikoga slova B izražavaju određeni član koji se etimologijom utvrđuje u imenici Allah, ali naporedno postojanje al-’ilāh  i Allah pokazuje da nisu u pravu, jer al-’ilāh i Allah nisu isto na jezičkom ni na teološkom planu, niti tu suštinsku razliku može “pokriti” veliko slovo B. U tom smislu, literatura na arapskome jeziku (vid., npr., Lisān al-‘Arab i Ibn Kesirov Tefsir) vrlo razložno i argumentirano upozorava da je nedopušteno imenicu Allah zamjenjivati imenicom al-’ilāh  (s određenim članom), jer se ovom drugom imenicom nazivaju idoli. Premda je imenica Allah etimološki nastala transformiranjem određenog člana, ona je vremenom postala nešto mnogo više i određenije od imenice s određenim članom, kako u ravni jezika, tako i u ravni religije. Analogno tome, pisanje velikoga slova B (kao neuspjelo izražavanje određenoga člana) kojim bi se htjela zamijeniti imenica Allah nedopušteno je po istoj logici: pripadnik svake religije označavat će svoga boga velikim B, te se u tom slučaju imenica Bog, upotrijebljena kao oznaka za Allaha, ne diferencira od božanstava u drugim religijama, a upravo Njegovo diferenciranje je suštinsko u islamu. Uostalom, sam Allah upozorava da je ovo Njegovo ime najuzvišenije, jer sadrži sva Njegova svojstva: “On je Allah – Tvorac, Onaj koji iz ničega stvara, Koji svemu daje oblik, On ima najljepša imena”.[1] Razumije se da riječ Bog ne samo što Allaha ne izdvaja u Njegovoj jedinstvenosti u odnosu na nekog drugog boga, nego ne sadrži ni ova druga Njegova “opisna” imena, niti ističe jedinstvenu uzvišenost na kojoj upravo On insistira upotrebom ovoga jedinstvenog imena.

 

[1]   Kur’an, 59:23.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija