Na dobro prorahljenoj i usitnjenoj gredici napravimo grabljicama jarčiće dubine 5 cm i zalijemo zemlju u jarčiću, te polažemo sjeme na vlažnu zemlju, a zagrnemo suhom zemljom. Možemo napraviti lagani pokrov od 2 cm usitnjene slame ili sijena, koji će čuvati vlagu, a biljčice ipak mogu nicati kroz takav “pokrivač”
Prije presađivanja sadnica (“flanci”) na gredicu, tlo obvezno prorahlimo, pognojimo kompostom ili glisnjakom, poravnamo i pokrijemo. Najbolji pokrivač za presadnice je svježe pokošena trava, kojom se u debljini od desetak centimatara prekriva cijela gredica. U nedostatku zelene trave može poslužiti natrulo sijeno, slama, usitnjena kukuruzovina i sl., ali sloj ne bi smio biti deblji od 5 cm.
Kako presađujemo sadnice?
Klinom za sađenje razmaknemo pokrivač, napravimo rupu, položimo sadnicu i pritisnemo zemlju uz korijen. Udubljnje oko biljke ne poravnavamo, nego prilikom zalijevanja presadnice u njega ulijevamo vodu. Ponovo primaknemo travu biljci, ali pazimo da je potpuno ne zatrpamo. Nakon 2-3 dana trava požuti i slegne se, a naše presadnice ostaju u zelenim redovima na lijepoj žutosmeđoj podlozi. Takva gredica u prvi čas nakon presađivanja djeluje neuredno i mnogi zbog toga izbjegavaju pokrivanje. Međutim, zahvaljujući upravo pokrivaču od trave naše biljke su zaštićene od jakog sunca. Samo jednim zalijevanjem u tjedan dana zakorjenjuju se gotovo sve presadnice, čak i u vrijeme suše. Tijekom cijele vegetacije ima mnogo manje posla oko zalijevanja, plijevljenja, a i okopavanje je nepotrebno, jer je tlo ispod pokrivača rahlo.
Posebno osjetljive biljke kao što su krastavci, dinje, lubenice, buče i tikvice sadimo u tresetne lončiće (Jiffy lončići) ili u čašice od jogurta. U tresetnom lončiću korijen biljke proraste i sam lončić pa se zajedno s lončićem sadi u zemlju. Na taj način korijen ni malo ne oštećujemo.
Ako sadimo u čašice od jogurta, tada se koriste dvije čašice. Jedna se razreže po sredini od vrha do dna da se može otvoriti i stavi se u drugu cijelu čašicu. Kad biljke narastu za presađivanje ostavimo ih nekoliko dana bez zalijevanja. Zemlja se u čaši prosušila i sada izvadimo razrezanu čašicu, otvorimo ju i cijelu biljku jednostavno i lako bez oštećenja izvadimo iz čašice i posadimo na stalno mjesto. Ovo je najbolji način za uzgoj presadnica rajčica i paprike.
Naše bake na selu znale su saditi krastavce u polovice ljuski od jaja. Prilikom presađivanja ljuska se pažljivo zdrobi i ostaje u zemlji zajedno s presađenom biljkom, koja dalje razvije korijen kroz ispucalu ljusku od jajeta.
Znamo li plijeviti mlade i nježne biljčice?
Vjerojatno ste se i sami uvjerili da mlado korjenasto povrće (mrkvu ili peršin npr.) moramo plijeviti vrlo oprezno da ne bismo “pokrenuli” korijen. Time bismo uništili cijelu biljku jer
korjenasto povrće teško podnosi presađivanje. Zato je bolje odrezati nadzemni dio korova a njegov korijen ostaviti u tlu. Ukoliko smo pregusto sijali, moramo ipak oprezno prorijediti “višak”. Zato je bolje pažljivije i rjeđe sijati, jer prorjeđivanje loše djeluje na korijen biljaka.
Njega biljaka tijekom ljeta
Zeljarice, papriku, krastavce, rajčicu i drugo povrće koje sada već daje plodove u našem vrtu treba redovito obilaziti i njegoveti. Biljke koje smo presadili tijekom svibnja i lipnja sada su već porasle, pokrivač se ugradio u tlo, a korovi pomalo probijaju (naročito slak, pirika i osjak, ako ih po nesreći imamo u vrtu) i potrebno je prorahliti zemlju, uništiti korove, “ogrnuti” biljke (prigrnuti zemlju što više uz stabljiku, kako bismo sačuvali vlagu i stabilnost). Ako je tlo suho, prije ogrtanja obavezno obilno zaliti, a nakon ogrtanja dobro pokriti slojem slame ili sijena debelim 5 do 10 cm. Ako tako “zbrinemo” našu papriku, rajčicu, patlidžane, mahune, sve zeljarice, ne moramo se bojati suše. Dovoljno je obilno zalijevanje savkih 14 dana i samo beremo plodove.