Ukoliko je odgovor DA, moguće je da patite od manjka sna, ističu istraživači s Univerziteta Berkeley.
Naučnici su otkrili da manjak sna, uobičajen kod anksioznih poremećaja, igra ključna ulogu u aktivaciji dijelova mozga koji su povezani s pretjeranom zabrinutošću.
Ustanovljeno je da manjak sna aktivira dijelove mozga povezane s obradom emocija. Nenaspavanost podjednako dovodi do abnormalne neurološke aktivnosti poput onih u anksioznim poremećajima.
Naučnici takođe vjeruju da su osobe sklone zabrinutosti – one osobe koje su prirodno podložnije stresu i stoga imaju veće šanse da obole od anksioznog poremećaja – veoma osjetljive na manjak sna i neredovite cikluse odmora.
„Ovi rezultati su nam pomogli da shvatimo da su ljudi koji su prirodno anksiozniji istovremeno i ljudi koji će trpjeti najveću štetu od manjka sna“, izjavio je dr. Matthew Walker, autor studije objavljene u naučnom časopisu „Journal of Neurosicence“.
Rezultati istraživanja sugerišu da osobe koje pate od generalizovanog anksioznog poremećaja, paničnih napada i PTSP-a mogu imati velike koristi od terapije snom.
Na Univerzitetu Berkeley, psiholozi poput dr. Allison Harvey, su već ostvarili ohrabrujuće rezultate u istraživanjima koja su koristila terapiju snom kod pacijenata koji pate od depresije, bipolarnog poremećaja i drugim mentalnih smetnji.
„Ukoliko je poremećaj sna ključni faktor kod anksioznih poremećaja, kao što ova studija pokazuje, to znači da se radi o potencijalno riješivom uzroku“, istakla je dr. Walker.
„Vraćanjem dobre kvalitete sna kod osoba oboljelih od anksioznosti, moguće je otkloniti njihovu pretjeranu zabrinutost i zastrašujuće misli koje ih sputavaju. Ovo istraživanje ukazuje koliko je san važan za naše mentalno zdravlje.“, istakla je dr. Walker. „Ono naglašava blisku vezu između sna i psiholoških problema, iz ugla uzroka problema i tretmana.“
Izvor: http://psychcentral.com/