Se'id Havva - Sjećanje na šejha

Autor: dr. Safvet Halilović Decembar 13, 2015 0

Šejh Se'id Havva je jedan od istaknutih islamskih učenjaka u drugoj polovini 20. vijeka.

Riječ je o čovjeku enciklopedijske naobrazbe i širokih vidika, koji je uz izvanrednu upućenost u sve klasične islamske znanosti imao dobre uvide u duh vremena i probleme s kojima se susreću muslimani današnjice. Upravo ta povezanost klasičnog s potrebama savremenosti je jedna od glavnih karakteristika koje su osigurale ovom svestranom alimu respekt u srcima muslimana diljem svijeta. Poput šejha Jusufa el-Karadavija, šejh Se'id Havva prepoznatljiv je po svom srednjem ili umjerenom pravcu, koji se naziva el-vesatijje el-islamije, a što bi se moglo prevesti sa islamska središnjost. To je pravac u razumijevanju islama i islamskih propisa koji ne dopušta bilo kakav ekstremizam, ali istovremeno ne toleriše ni opuštenost koja često rezultira time da se narušavaju određeni propisi i odredbe islama.

Znatan broj Havvinih djela preveden je na glavne svjetske jezike. Nažalost, šejh Se'id Havva nije dovoljno prezentiran našoj javnosti jer je od njegovih djela, prema našim saznanjima, samo jedna knjiga prevedena na bosanski jezik. Riječ je o knjizi Terbijjetuna er-ruhijje (Naš duhovni odgoj).

U martu ove godine navršava se dvadeset godina od preseljenja na Ahiret tog istaknutog islamskog naučnika, vizionara, reformatora i publiciste, koji je u Vječni svijet preselio 9. marta 1989. godine. Ovaj rad ima za cilj da, uz evociranje sjećanja na tog velikana, ukaže na važnost i aktuelnost njegovih djela.

 

Ličnost šejha Se’ida Havve

Oni koji su poznavali šejha Se'ida Havvu ističu da je on bio veoma skroman i blag i da je živio gotovo asketskim životom. Smatrao je da musliman našeg vremena, ukoliko želi da sačuva vjeru, pored izvršavanja farzova mora imati i dnevni vird (obavezu) učenja Kur'ana, činjenja zikrullaha, donošenja salavata jer je izložen raznim negativnm uticajima.

Šejh je, rahimehullah, uvijek bio na usluzi drugim ljudima, čak i u poodmaklim godinama svog života, u periodu kada mu je zdravlje već bilo uveliko narušeno. Bio je čvrsto uvjeren i zagovarao je ideju da su Ummetu potrebni misionari (da'ije) koji, pored čiste namjere, moraju imati i kompletno obrazovanje. Uz dobro poznavanje islamskih znanosti oni, također, moraju biti dobro upućeni u savremena dostignuća i kretanja u svijetu. Najbolji doprinos ummetu mogu dati upravo oni koji spoje te komponente u svom radu.

Također, smatrao je da svaki ozbiljan angažman ili projekat moraju biti zasnovani na temeljitoj pripremi i planiranju, jer su, u suprotnom, osuđeni na neuspjeh ili na minimalne rezultate.[1]

 

Autor važnih serijala i kapitalnih trilogija

Šejh Se'id Havva nije dugo živio, umro u 54. godini. No, i pored te činjenice kao i toga da je njegov život bio ispunjen brojnim iskušenjima i nedaćama, on je, rahmetullahi 'alejhi, uspio napisati veliki broj djela, koja su zahvaljujući autorovoj sistematičnosti, preciznosti, utemeljenosti i lahkoći stila, doživjela brojna izdanja i naišla na odličan prijem čitalaca širom svijeta.

Šejh Se'id Havva poznat je kao autor veoma važnih serijala i trilogija. Njegova djela, koja su uistinu brojna, mogla bi se, ukratko, predstaviti u sljedećih nekoliko tačaka:

Prvo: Serijal El-Usul es-selase (Tri temelja): Allah dželle dželaluhu (Allah Uzvišeni), Er-Resul s.a.v.s. (Vjerovjesnik Muhammed, s.a.v.s.); El-Islam (Islam). Ova tri djela imaju preko hiljadu i pet stotina stranica i na vrlo sistematičan način predstavljaju temeljne doktrine islamskog učenja. Doživjela su brojna izdanja diljem islamskog svijeta. Istaknuti bosanski alim, rahmetli dr. Ahmed Smajlović, u časopisu Islamska misao 1980. godine, napisao je opširan prikaz i analizu ova tri djela pod naslovom: Islamska trilogija Se'ida Havve – veliko naučno ostvarenje islamske misli[2], naglašavajući da trilogija "predstavlja veliko naučno i metodološko ostvarenje savremene islamske misli. Rijetko je ko uspio od islamskih savremenika da na tako suptilan način priđe izučavanju tri naznačena pitanja kao što je to uspio profesor Se'id Havva..." Bilo bi jako uputno kada bi se ova izuzetno značajna djela prevela na bosanski jezik.

Drugo: Serijal El-Esas fi-l-menhedž (Osnove islamskog pravca), također, napisan je kao trilogija: El-Esasu fi-t-tefsir – njegov čuveni, Temeljni tefsir, štampan u jedanaest tomova, koji ima preko sedam hiljada stranica. Za taj tefsir neki istraživači tvrde da "ukoliko se za komentar Kur'ana od Sejjida Kutba može reći da je najznačajniji i najčitaniji tefsir u 14. hidžretskom stoljeću, onda se za komentar Se'ida Havve može reći da je, barem do sada, najznačajniji tefsir u 15. hidžretskom stoljeću."[3]

Drugo kapitalno djelo ovog serijala je El-Esasu fi-s-sunneti ve fikhiha, posvećeno sunnetu Allahovog poslanika i njegovom razumijevanju. Djelo obuhvata više oblasti: ibadat (obredoslovlje), akaid (islamsko vjerovanje), sira (Poslanikov životopis), muamelat (islamsko poslovanje) itd. Koncipirano je tako da autor na osnovu autentičnih (sahih i hasen) hadisa razmatra dotičnu tematiku.

Treće djelo ovog serijala je El-Esasu fi kava'idi-l-ma'rifeti ve davabiti-l-fehmi li-n-nususi, a tretira temeljna pitanja iz oblasti teorije šerijatskog prava i razumijevanja tekstova u savremenom dobu.

Treće: Serijal Fi-t-terbijeti ve-t-tezkijjeti ve-s-suluk (Odgoj i oplemenjivanje duše), također je trilogija: Prva knjiga, Terbijjetuna er-ruhijje (Naš duhovni odgoj, na bosanski preveo Sead Seljubac, 2003.) tretira širok dijapazon tema u vezi s odgojem duše i načinima njenog pročišćavanja te pojašnjava brojna pitanja u vezi tesavvufa i sufija, u vezi čega, inače, postoje dijametralno suprotna shvaćanja. Knjiga Naš duhovni odgoj postavlja „sve na svoje mjesto“, jer je, prema riječima njenog autora, napisana da bude kriterij i mjerilo s kojim će musliman moći slobodno da čita knjige o tesavvufu, svjestan šta treba da prihvati, a šta da odbije, a sve to u u svjetlu općih pravila koja su zdrava i kojima su zadovoljna srca nepristrasnih i pravednih.

Druga knjiga, El-Mustahles fi tezkijjeti-l-enfus skraćena je verzija čuvenog Gazalijevog djela Ihja' 'ulumi-d-din, a posvećena je načinima oplemenjivanja duše. Knjiga je obogaćena vrlo korisnim Havinim komentarima.

Treća knjiga, Muzekkirat fi menazili-s-siddikine ve-r-rebbanijjine govori o visokim stepenima iskrenih i Allahu odanih ljudi. Ustvari, to je komentar čuvenih Mudrosti (El-Hikem), čiji je autor Ibn Ataillah el-Iskenderi. Ovaj serijal je, dakle, u cjelosti posvećen odgoju, posebno duhovnom, jer u vremenu proždrljivog materijalizma, agresivnog ateizma i razbujalih strasti, što je sve zajedno uzrokovalo strašnu obezduhovljenost ljudskoga roda, samo odgoj, i to posebno duhovni, može pomoći čovjeku našeg doba da sačuva svoj insanijet i ostane u okvirima ljudskosti. Bez toga, čovjek sve više postaje razljuđeni dvonožac, koji je spreman učiniti strašna zlodjela i koji ne preza ni od čega. Rahmetli šejh Se'd Havva je duboko osjećao da je izvor svih kriza zapravo kriza čovjeka, koja je tako evidentna u savremenom dobu.

Četvrto: Serijal Fi fikh-d-da'veti ve-l-bina' ve-l-'ameli-l-islami (Razumijevanje islamskog misionarstva, izgradnja islamske ličnosti i potreba aktivnog islamskog pregalaštva), ima više knjiga: Džundullahi sekafeten ve ahlakan – o naobrazbi i kodeksu ponašanja onih koji rade za islam; Min edžli hutvetin ile-l-emam 'ala tariki-l-džihadi-l-mubarek – o zalaganju na Allahovom putu (džihad); El-Medhalu ila da'veti-l-Ihvani-l-muslimin – o razumijevanju misije pokreta Muslimanska braća; Durus fi-l-'ameli-l-islami – o radu za islam; Fusul fi-l-imreti ve-l-emir – o vođstvu i vođi u islamu; Fi afaki-t-te'alimi, dirasetun fi afaki da'veti-l-ustaz el-Benna – o misionarstvu Hasana el-Benne; Dževlat fi-l-fikhajni: el-kebiri vel-ekberi ve usulihima – studija o islamskom obrazovanju; Hazihi tedžribeti ve hazihi šehadeti – autobiografsko djelo; Kej la nemdi be'iden 'an ihtijadžati-l-'asr – veoma popularan serijal koji sadrži jedanaest poslanica, objavljen pod interesantnim nazivom: Kako se ne bismo udaljili od potreba današnjega vremena. U tom serijalu objavljeno je jedanaest studija o raznim temama, između ostalog o odnosu islama spram savremene civilizacije, o potrebi islamskog morala u 15. hidžretskom stoljeću, o savremenom načinu da'veta, o muslimanskoj porodici, o greškama Homeinija, itd.

Peto: Se'id Havva je, također, autor biografske studije posvećene dvojici velikih islamskih vođa: Jusufu ibn Tašfinu i Salahuddinu Ejubiju. Prvi je spriječio ili, bolje reći, odgodio propast islamske Španije (Endelus) na Zapadu za naredna tri stoljeća, a drugi je porazio križare na Istoku nakon njihovih brojnih zlodjela koja su tamo počinili.

 

Važnost Havvinih djela

Malo je učenjaka u savremenom dobu koji su napisali toliko značajnih djela kao što je to učinio šejh Se'id Havva. Živeći u 20. stoljeću, koje je proteklo u znaku velikih previranja, on se istinski identifikovao s problemima s kojima se susreću muslimani današnjice.

U djelima Se'da Havve prepoznaje se enciklopedijski i sistematizatorski duh. Kao vrhunski muslimanski alim, kojeg krase pobožnost i visoke moralne osobine, on je nastojao da u svojim djelima prezentira autentični islam širokim muslimanskim masama. Pisao je u raznim oblastima islamskih znanosti, a naročito u oblasti tefsira, hadisa, fikha, tesavvufa, odgoja i islamskog misionarstva (da'va). Njegova djela su, ustvari, pokušaj iščitavanja islamskih izvora u kontekstu savremenih dešavanja i akutnih problema muslimana današnjice.

Nužna potreba čovjeka današnjeg vremena, koje je kako ističe Havva "materijalističko, puno bezbožništva, strasti i pohote", je ukazivanje na činjenice kojima se jača vjera (iman). Klasični islamski autori, smatra Havva, uzimali su u obzir da je čitalac kompletan vjernik, čvrstog imana, pa zbog toga skoro da nije ni bilo potrebe ukazivati na činjenice koje su u funkciji jačanja imana. Zato, piše Havva u predgovoru svog Tefsira "ako komentar Kur'ana u današnje vrijeme, koje je materijalističko i koje izaziva strasti, ne pomaže jačanju imana, onda kao da njegov autor nije ništa uradio, jer Uzvišeni Allah kaže: ...a kad im se riječi Njegove kazuju, vjerovanje im učvršćuju... (El-Enfal, 2) Dakle, osnovno kod čitanja Kur'ana jeste da se jača iman ljudi, a zadatak komentatora Kur'ana (mufessira) jeste da u tome pomogne."[4]

Kao jedan od glavnih razloga pisanja svojih djela, naročito iz oblasti tefsira i hadisa, Se'id Havva navodi činjenicu da je u zadnjim stoljećima zapadna civilizacija, kao dominantna, nametnula sumnju u sve, a naročito sumnju u autentičnost islamskih izvora i njihovu kompatibilnost s potrebama današnjeg vremena. Nažalost, i mnogi muslimani su pali pod taj utjecaj, pa je jedan od glavnih zadataka islamskih učenjaka ovog vremena da, na prihvatljiv i jednostavan način, izlože i objasne osnovne islamske izvore, kako bi oni ponovo postali neupitni principi za muslimane današnjice, i kao takvi bili osnova i mjerilo svih ostalih vrijednosti.[5]

Šejh Se'id Havva, rahmetullahi 'alejhi, u svojim djelima posvećuje veliku pažnju izgradnji i odgoju kompletne islamske ličnosti, nastojeći da kod čitaoca probudi želju za akcijom i potakne ga na rad za islam i islamske vrijednosti. Upravo zbog toga njegova djela imaju posebnu važnost i značaj, i, doista, bilo bi jako korisno kada bi se na naš jezik prevelo što više djela ovoga velikana koji je osjetio suštinu problema savremenog čovjeka i ponudio odgovore na osnovama primarnih islamskih izvora.


 

 

[1] Vidjeti: Ahmed Adilović, Velikani tefsirskih znanosti, Travnik, 2003., str. 325.

[2] Rad je 1980. godine objavljen u tri nastavka Islamske misli: u februarskom broju (str. 19-26), martovskom (str. 25-32) i septembarskom (str. 28-35).

[3] Vidjeti: El-Esas fi-t-tefsir, kitab jahtadžuhu er-rebbanijjun, prikaz Havvinog tefsira objavljen u novinama El-Medine el-munevvere, br. 7.291, od 11. ša'bana 1407. h. godine.

[4] Se'id Havva, El-Esasu fi-t-tefsir, Daru-s-selam, Kairo, četvrto izdanje, 1993., tom I, str. 13.

[5] Ibid., str. 15.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro