On je ovim povodom istakao:
- Već duže vrijeme slušamo od gospođe predsjednice R Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović optužbe na račun bosanskih muslimana i Bošnjaka o njihovoj navodnoj radikalizaciji i „mijenjanju islama“. S obzirom na moju odlučnost da u duhu učenja naše vjere o strpljivosti kao ljudskoj vrlini i u želji da svojim djelovanjem doprinesem smirivanju strasti i izgradnji povjerenja među narodima i državama našeg regiona, nisam reagirao na ove ozbiljne optužbe koje se mogu razumjeti kao etiketiranje čitavog naroda i jedne vjerske zajednice. Odlučio sam da ne reagiram ni kada je predsjednica dala intervju Defense News-u u kojem je optužila muslimane iz Bosne za radikalizam, kada je iznijela netačne podatke o navodnim hiljadama boraca koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu sa sirijskog ratišta, kada je pozvala državu BiH da ako treba zatraži pomoć Islamske zajednice u Hrvatskoj u borbi protiv nasilnog ekstremizma, čime se osporava kapacitet IZ u BiH, čiji je Mešihat IZ u Hrvatskoj sastavni dio, da se nosi sa ovim problemom. Sve to kao i stalna uplitanja i patroniziranja Bošnjaka smo prešućivali zarad dobrosusjedskih odnosa i naše želje da zajednički surađujemo i rješavamo sva otvorena pitanja.
Radikalizam svake vrste, bio on od male skupine vjerskih ekstremista u Bosni ili isto tako male skupine neofašista zbog kojih je Hrvatska također pod pritiskom domaće i svjetske javnosti, zajednički je problem sviju nas i on se ne bi trebao politizirati. Ovo što sada imamo je opasno etiketiranje muslimana u Bosni i Hercegovini u jednom izrazito islamofobičnom ambijentu koji dominira svjetskom političkom i medijskom scenom i koji bi mogao biti izrazito opasan. Ja se nadam da gospođa Grabar-Kitarović nije svjesna mogućih posljedica uspostavljanja takve slike o islamu u Bosni i da sve što je govorila i radila ne radi zlonamjerno i s ciljem da se na taj način oslabi politička pozicija Bošnjaka kako bi se od njih iznudili dodatni politički ustupci.
Ja mogu razumjeti potrebu gospođe Predsjednice da pokaže kako se brine za bosanske Hrvate, ali mislim da je predsjednici Grabar-Kitarović jasno kako se pritiscima i ucjenama izvana ne može postići napredak u BiH. Povjerenje se ne gradi sumnjičenjem i dizanjem tenzija. Također se nadamo da zvanični Zagreb ne osjeća da gubi primat pred političkim Beogradom u regionu pa da oni ponovo preko Bosne kao i 1992. vode neke svoje ratove.
Bez obzira na sve pokušaje politizacije i pritiske izvana tradicionalni, otvoreni i kozmopolitski islam u Bosni i Hercegovini će preživjeti kao što će bosanski duh zajedničkog života preživjeti ova teška vremena nametnutih podjela.
Ja duboko vjerujem, a na nama svima je da s tim ciljem djelujemo, da je u BiH uvijek bilo i da će biti mjesta za sve njene narode i građane i da će se osigurati ravnopravnost svih naroda i građana na svakom dijelu njene teritorije. Samo što ne vjerujem da se to može postići jačanjem nacionalističke retorike, forsiranjem podjela i sijanjem nepovjerenja jednih prema drugima, kazao je na kraju reisu-l-ulema Kavazović.