digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Građanima Bosne je važno imati uvid i koje zemlje imaju „dilemu“ kako glasati, koje dopuštaju da im političari iz Srbije drže pridike o tome šta jeste, a šta nije genocid. Zamislimo situaciju da bilo ko od političara u Evropi pokrene pitanje da li se desio holokaust ili ne

Dvadeset devet godina nakon genocida u Srebrenici Generalna skupština UN-a treba da glasa o rezoluciji koja će pozvati na obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja na žrtve genocida. Kako je pokrenut proces oko ove rezolucije i šta ona znači za žrtve genocida razgovarali smo s majkom Munirom kao jednom od njenih najupornijih zagovarača.

Za Preporod je govorio dr. Marko Attila Hoare, profesor na Odsjeku za političke nauke i međunarodne odnose Univerziteta “Sarajevo School of Science and Technology” (SSST) u Sarajevu

Srbiju njen sadašnji predsjednik Vučić ne vraća na Miloševićeve postavke! Zapravo, on i njegovi prethodnici, uz jedan kratkotrajni izuzetak, već tri i po decenije svim silama i sredstvima održavaju Srbiju, pa i cijeli srpski narod na temeljnim postavkama Miloševićeve politike iz 1990-ih, a ona je na prostorima bivše Jugoslavije iza sebe ostavila stotine hiljada ubijenih, milione prognanih i ogromna razaranja. Ta politika je agresivno-ekspanzionistička i nacional-šovinistička, koja istovremeno sav svoj narativ bazira na tezi o ugroženosti Srba i mantri kako je čitav svijet okrenut u zavjeru protiv srpskog roda.

Mi se trudimo uspostaviti te veze, ali bih volio više da iz Bosne imamo inicijativu. Naša vrata su uvijek otvorena za sve i voljeli bismo da su i tamo otvorena vrata za nas / Apsurdno je da neko odavde može studirati u Istočnom Sarajevu, u manjem entitetu, a u Sarajevu, gdje je njegova matica, ne može bez niza administrativnih prepreka i visokih školarina / Očekivali su da će neko iz BiH imati konkretne projekte o saradnji; očekivali, osluškivali / Najčvršća veza i povezanost kojoj se može zavidjeti jeste kroz Islamsku zajednicu u BiH / Koliko se zbog maćehinskog odnosa Bosne prema Sandžaku, zbog neupućenosti na gradove u regionu kao što je Sarajevo, Prizren, Skoplje, itd., ali i zbog drugih savremenih trendova mladi okreću Beogradu i drugim većim centrima u Evropi?

Stranica 1 od 7

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine