Prijedorčanin Meho Selman je nastavnik digitalne komunikacije u Danskoj već osamnaest godina. Osim toga, već deset godina obnaša dužnost porotnika u Sudskom vijeću grada Odense,  a uz to  obnaša i dužnost sindikalnog povjerenika za svoje radne kolege zaposlene u biblioteci. Ipak, ono po čemu je Selman posebno poznat u našoj javnosti je činjenica da je od 2013. godine regionalni zastupnik danske Socijaldemokratske partije u Regionu Južne Danske. Na nedavno održanim izborima Selman je ponovo dobio povjerenje građana naseljenih u Regionu Južne Danske, te će i u naredne četiri godine obavljati ovu funkciju.

Pozitivan imidž u danskoj zajednici

Na nedavno održanim izborima za regionalni parlament Južne Danske po drugi put ste osvojili mandat. Da li ta činjenica može pomoći i bosanskohercegovačkim iseljenicima u Kraljevini Danskoj?

Selman: Mandat regionalnog zastupnika u Regionu Južne Danske (Region Syddanmark) i moj nedavni reizbor može se tumačiti i kao jedna lična priča. Međutim, s obzirom na moje etničko i nacionalno porijeklo, neosporno je da se u danskoj javnosti moj javni politički angažman neminovno povezuje i s našom bosanskohercegovačkom zajednicom u cjelosti, na šta sam svakako posebno ponosan. Mnogi od naših bh. sugrađana – posebno mladi – su već stekli pozitivan imidž u danskoj zajednici isključivo svojim trudom i zalaganjem. Međutim, moj politički angažman možda može jednim dijelom utjecati i na imidž naše veoma vrijedne zajednice. Mi smo ovdje dvadeset pet godina, te smo kao zajednica izuzetno poštovani od Kraljevine Danske. Što se tiče mog političkog angažmana, svih ovih godina smatram da do ovoga trenutka bh. građani u Kraljevini Danskoj nemaju niti jednog razloga da se stide moga političkog angažmana, čak naprotiv. U zajedničkim razgovorima s mnogim mojim zemljacima, o političkim istupima u regionalnom parlamentu – kao što je primjerice bio moj glas protiv zabrane nošenja mahrame za muslimanke, uposlenice u regionalnim institucijama – primjetno je zadovoljstvo s mojim dosadašnjim političkim radom. Smatram da bi u ovim i sličnim situacijama i ostali naši građani isto postupili (glasali), ali eto, meni je pripala i čast i odgovornost da u određenom trenutku iza donesenih odluka stoji moje ime i prezime. Ovo je samo jedan od primjera na koji način Bošnjaci, koji su aktuelni u politici, bilo da se radi o Kraljevini Danskoj ili nekoj drugom zemlji, mogu utjecati na stanje u njoj. Stoga je bitno animirati naše sugrađane, kako bi dali svoj doprinos u politici.

Kada govorimo o našoj manjinskoj zajednici u Kraljevini Danskoj često možemo pročitati kako je to jedna od najorganiziranijih zajednica u ovoj zemlji. Na koji način naša dobro organizirana dijaspora može pomoći svojoj domovini Bosni i Hercegovini?

SELMAN: Mi, bh. građani u Kraljevini Danskoj, organizirani smo u nekoliko različitih udruženja i organizacija s bošnjačkim ili bosanskohercegovačkim predznakom. Bez obzira na to da li se radi o udruženjima vjerskog ili nekogog drugog karaktera, mišljenja smo da se na principima otvorenosti, uzajamnog poštovanja i uvažavanja različitosti može dosta učiniti i za nas same ovdje u ovoj prijateljski nastrojenoj zemlji, ali i za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Svih ovih godina veliki fokus je bio na humanitarnim aktivnostima, i tako će vjerovatno biti još izvjesno vrijeme, dok god bude onih kojima je pomoć potrebna. Međutim, stasavanjem druge generacije naših mladih, koji su završili danske škole i univerzitete, poželjno je i da pomoć Bosni i Hercegovini promijeni svoj dosadašnji karakter - s humanitarnog na partnerski. Odnosno, da se putem djelovanja naših ljudi u raznim oblastima - primjerice u politici, u danskim firmama, medijima, obrazovnim institucijama - aktivno radi na ulaganju danskog kapitala u Bosnu i Hercegovinu. Na taj način, sasvim sigurno, doći će i do toliko željenih novih radnih mjesta, što je zasigurno najbolji vid pomoći našoj domovini.

Ravnopravnost muslimana

U posljednjih nekoliko godina možemo primijetiti da u evropskim zemljama dolazi do učestalih fizičkih napada na muslimane ili nekog drugog vida segregacije. Ograničava li Kraljevina Danska prava muslimana koji žive u ovoj zemlji?

SELMAN: Prava muslimana i ostalih pripadnika vjerskih manjina u Kraljevini Danskoj su zagarantirana danskim ustavom (Grundlov) u kojem sasvim jasno stoji termin „sloboda religije“ (religionsfrihed). Međutim, nije nikakva tajna da i u Kraljevini Danskoj već dugo vremena postoje nacionalističke partije koje u posljednje vrijeme sve više naglašavaju potrebu izmjene danskog ustava. U međuvremenu, upravo iz ovih partija i krugova koji nisu blagonaklonjeni prema doseljenicima uopće, a posebno ne doseljenicima muslimanskog porijekla, naglašava se kako danski ustav priznaje „slobodu religije“, ali ne i „jednakost između religija“ . Naglašava se također i da je najveća i najdominantnija religija u Kraljevini Danskoj kršćanstvo (pripadnost Danskoj narodnoj luteranskoj crkvi), te da je osnovna zadaća danske države da vodi brigu o svojoj najvećoj religiji iz koje prema istim krugovima i proistječe danski kulturalni identitet. Također, upravo iz ovih krugova i dolaze različiti radikalni prijedlozi o zabrani nošenja muslimanske mahrame, zabrani upotrebe hrane s halal deklaracijom, zabrani obrezivanja muške djece itd. Moje pak mišljenje je da do izmjene danskog ustava neće doći tako ni brzo ni lahko, jer je to prilično kompliciran politički proces. Bh. građani u Kraljevini Danskoj su generalno dobro prihvaćeni u ovoj skandinavskoj zemlji, iako je naša bh. populacija prilično raznolika, ali je primijetno da nema negativnog fokusa na muslimane iz Bosne i Hercegovine, kao što je to slučaj s muslimanskim doseljenicima iz drugih, tipično izvaneuropskih zemalja.

Zbog funkcije koju obavljate u parlamentu Južne Danske, veoma često ste zastupljeni u najčitanijim medijima u Kraljevini Danskoj, koji su upoznati s vašom vjerskom pripadnošću. Da li je ta činjenica ikada utjecala na Vašu političku karijeru?

SELMAN: Niti jednog trenutka nisam primijetio da je moja vjerska pripadnost bila smetnja u mom političkom angažmanu. Čak naprotiv, kada sam prvi put prije četiri godine izabran u Region Južne Danske iz glavnog ureda regiona je stiglo pismo s pitanjem kakav je moj režim ishrane, tj. ako postoji nešto što ne jedem (iz ovog ili onog razloga) da to javim osoblju Regiona, kako bi mi mogli ponuditi odgovarajuću ishranu. I tako je bilo punih četiri godine, a evo i sada nakon reizbora. Nikada ni na svom radnom mjestu u gradskoj biblioteci nisam doživio bilo kakvu vrstu nepoštivanja zbog mog religijskog opredjeljenja i činjenice da sam musliman-praktikant. To su naravno moja lična iskustva, i dakako, uvažavam činjenicu ako neko od mojih sunarodnjaka ima drugačije iskustvo.

Važnost bosanskog jezika

Tokom Vaših javnih aktivnosti primjetno je da osim danskog uvijek koristite i bosanski jezik. Čuvaju li dovoljno Bošnjaci Kraljevine Danske svoj maternji jezik?

SELMAN: Jeste, komunicirajući na društvenim internetskim mrežama sasvim svjesno koristim i danski i bosanski jezik, pošto je puno mojih bosanskih prijatelja koji žive diljem svijeta. Naši domaćini Danci mi nikada nisu zbog toga prigovarali. Što znači da danski građani i danska država ne prave smetnju ako neko želiti učiti svoj jezik. Svojevremeno, kada smo mi stigli u Dansku, danska država je imala politiku obavezne ponude učenja maternjeg jezika, ali je ta politika, zbog već pomenutog antidoseljeničkog raspoloženja, preinačena u dobrovoljan čin unutar samih manjinskih zajednica. Mnogo je Bošnjaka zainteresirano da druga, a sada i treća generacija naše djece nauči bosanski jezik, ali postoji i bojazan da usljed različitih faktora taj proces bude manje učinkovit. Ipak, zajednički se trudimo da očuvamo svoj identitet, te prije svega bosanski jezik, koji je sasvim sigurno njegov stub.

Slobodno vrijeme većinom provodite u Bosni i Hercegovini. Razmišljate li o povratku u svoj rodni Prijedor?

SELMAN: Naravno da jedva čekam slobodne dane kako bih što prije mogao doći u našu domovinu. Odmor mi je uvijek u znaku Bosne i Hercegovine, kao naravno i većini naših sugrađana koji žive u Kraljevini Danskoj. Osim što posjetim naš glavni grad, Sarajevo, uvijek me povuče da navratimo i u rodni Prijedor, uprkos svemu. Mislim da u ovome trenutku nije realno očekivati da će neko uzeti svoje dijete iz danske osnovne škole, gimnazije ili s priznatih danskih univerziteta i vratiti se u Prijedor ili neki drugi bosanskohercegovački grad. Trenutno nažalost nije takva situacija, toga smo svi svjesni, što ne mora značiti da se neće promijeniti u nekom narednom periodu. Međutim, to ne treba shvatati tragično, slična je situacija i s ostalim manjinskim zajednicama u ovom zemlji. Ono što je značajno napomenuti je da bh. građani, koji su svoje znanje stekli u visokorazvijenim europskim i svjetskim zemljama, mogu i iz dijaspore mnogo toga učiniti za boljitak za sve građane Bosne i Hercegovine u Prijedoru i širom Bosne i Hercegovine. Svi zajedno se iskreno nadamo da će doći vrijeme kada ćemo moći živjeti u našoj jedinoj domovini. Što da ne, ništa nije nemoguće.

U novom printanom izdanju Preporoda  od 1. aprila 2018. čitajte: 

Odbor za podršku narodu Rohinja kojeg je formirao reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović pokrenuo je akciju prikupljanja novčane pomoći za kupovinu životnih namirnica koje bi se distribuirale u izbjegličkim kampovima u Bangladešu u kojima žive prognane Rohinje.

Jedna od posljednjih akcija realiziranih ovim sredstvima jesu i paketi s osnovnim životnim namirnicama.

Inače, sredstva se direktno troše na konkretnu pomoć, s obzirom da je svu logistiku obezbijedila Turska putem agencije TIKA, čije osoblje je na raspolaganju izbjeglicama 24h.

Na osnovu člana 29. Statuta Media centra d.o.o. Sarajevo, a u skladu sa Odlukom broj: 01-NO-29/18 od 05. februara 2018. godine i saglasnosti Skupštine Društva broj: 05-03-2-816-5/18 od 15. februara 2018. godine, Nadzorni odbor Media centra d.o.o. Sarajevo, na 4. redovnoj sjednici, održanoj u Sarajevu dana 27.02.2018. godine, r a s p i s u j e:

K O N K U R S

 za izbor i imenovanje direktora Media centra d.o.o. Sarajevo

I

 Opis pozicije:

• Organizuje i rukovodi procesom rada i poslovanja Društva,
• Predstavlja i zastupa Društvo pred trećim licima,
• Odgovoran je za zakonitost rada Društva,
• Utvrđuje prijedloge godišnjih planova i programa poslovanja Društva, kao i prijedloge odluka i akata koje donosi Nadzorni odbor i Skupština Društva,
• Utvrđuje prijedloge periodičnih obračuna i završnih računa,
• Predlaže akte o unutrašnjoj organizaciji, sistematizaciji i oradnim odnosima Nadzornom odboru i Skupštini,
• Provodi poslovnu i programsku politiku koju donosi Nadzorni odbor i Programski savjet Društva,
• Odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika, kao i o drugim pravima iz radnog odnosa i po osnovu rada, u skladu sa propisima,
• Čuva ugled i imidž Društva na poslu i van njega,
• Odgovoran je za cjelokupno poslovanje i razvoj Društva Nadzornom odboru, Programskom savjetu i Osnivaču, kojima podnosi polugodišnje i godišnje izvještaje,
• Vrši i druge poslove u skladu sa zakonom, općim aktima Društva i nalozima Skupštine i Nadzornog odbora Društva.

II

Izbor i imenovanje direktora izvršit će Nadzorni odbor Media centra d.o.o. Sarajevo na osnovu provedenog konkursa uz prethodnu saglasnost Rijaseta-Skupštine Društva.

III

Imenovanje direktora Media centra d.o.o. Sarajevo uz prethodnu saglasnost Rijaseta-Skupštine Društva se vrši na razdoblje od četiri 4 /četiri/ godine.

IV

            Uvjeti

            Kandidat je dužan ispunjavati sljedeće uvjete:

1. Opći uvjeti:
2. da je državljanin Bosne i Hercegovine,
3. da je osoba starija od 18 godina i mlađa od 65 godina na dan imenovanja,
4. da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova na koje se prijavio,
5. da nije osuđivan za krivično djelo i za prekršaj iz oblasti poslovne djelatnosti koja je nespojiva sa dužnosti u upravi društva, 5 (pet) godina od dana pravosnažnosti presude, isključujući vrijeme zatvorske kazne, prije dana objavljivanja upražnjene pozicije,
6. da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje u nadležnosti dužnosti uprave-direktora,
7. da nije na bilo koji način povezan sa direktnim ili indirektnim konkurentom Društva, niti da ima direktni ili indirektni finansijski interes.
8. Posebni uvjeti:

• da posjeduje visoku stručnu spremu,
• da ima najmanje 6 /šest/ godina radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima,
• poznavanje jednog stranog jezika,
• organizacijske sposobnosti i stručna znanja iz djelatnosti Društva i upućenost u sadržaj i način rada tijela upravljanja privrednih društava.

V

Kandidati koji ispunjavaju opće i posebne uvjete bit će pozvani na intervju.

VI

Prijave kandidata treba da sadrže (original ili ovjerena kopija):

1. kraća biografija, sa adresom, e-mail adresom i brojem telefona,
2. fakultetska diploma,
3. uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest mjeseci),
4. izvod iz matične knjige rođenih,
5. dokaz za tačke 4,5,6 Općih uvjeta – potpisana izjava ovjerena od strane općinskog organa,
6. dokaz o radnom iskustvu na rukovodećim radnim mjestima,
7. dokaz o poznavanju stranog jezika.

VII

Konkurs će se objaviti u sredstvima informisanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, IIN Preporod i web portalima IZ-e.

Konkurs ostaje otvoren 15. dana od dana objavljivanja u IIN Preporod.

VIII

Izabrani kandidat, prije zaključivanja ugovora o radu, dužan je pribaviti dokaz (uvjerenje) o općoj zdravstvenoj sposobnosti potrebnoj za obavljanje poslova radnog mjesta i uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka izdato od nadležnog suda.

IX

Prijave sa traženim dokumentima dostaviti lično ili preporučeno na adresu: Media centar d.o.o. Sarajevo (Nadzorni odbor), Ul. Gazi Husrev-begova 56a, 71 000 Sarajevo, sa naznakom

"PRIJAVA NA KONKURS  – NE OTVARAJ"

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.

Društvo nije obavezno vraćati dokumentaciju dostavljenu uz prijavu.

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

Mesud Smajić.