digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Dojenja i razvoj organa djeteta

‘’Mi smo naredili čovjeku da bude poslušan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni će se svi vratiti.’’

 (Lukman, 14)

Pored psihološkog aspekta zbližavanja djeteta i majke, te pronalaska utjehe i smiraja u majčinom zagrljaju, veoma je bitno govoriti i o zdravstvenom aspektu dojenja. Svako dijete se rodi sa nerazvijenim mozgom, jer bi potpuni razvoj mozga značio i veću lobanju, te stoga i nemoguć porod na prirodan način. Pored mozga, kod novorođenčadi, karakteristično je  da su nerazvijeni i drugi organi kao što su pluća i jetra. Pluća male bebe moraju mnogo brže da rade kako bi zadovoljila kardiovaskularni sistem dovoljnom količinom vazduha pa ćemo primijetiti kako male bebe brzo i plitko dišu, te se mnogo brže zagriju od odraslih ljudi. Ipak, nerazvijenost jetre je možda najvažniji razlog da se ustraje u dojenju od samog početka pa sve do potpunog razvoja probavnog i endokrinog sistema čovječijeg organizma.

00Sličica Želim Print

Dva su moguća uzroka nemogućnosti dojenja: nepostojanje dojke ili presječeni  mliječni kanalići, u slučaju hirurškog zahvata i bolest majke koja podrazumijeva terapiju koja onemogućava proizvodnju mlijeka ili je mlijeko tada prezasićeno medikamentima i nije adekvatno za ishranu bebe. Sve druge smetnje se mogu prevazići uz pomoć stručnog medicinskog osoblja. Tek rođeno dijete ima veoma malu zapreminu želuca, te su mu potrebni česti i kratki podoji. Stoga, česti zahtjevi dojenčeta za hranjenjem ne znače da majka nema dovoljno mlijeka, nego samo novorođenče ne može da primi odjednom količinu koja će mu potrajati dugo. Uzajamno su povezani razvoj, širenje i rast bebinog želuca i proizvodnja mlijeka kod dojilje pa tako povećana potražnja uzrokuje veću proizvodnju mlijeka. Postoje faze ili razvojni skokovi kada beba prelazi na slijedeći nivo razvoja i potražuje više mlijeka što će dovesti do povećane proizvodnje tek kroz 24 do 36 sati kad je potrebno pomoći majci da se strpi na bebin plač, često je prinosi da doji i pokušava umiriti na drugi način. To su krizni momenti kada okolina osuđuje majku što nema dovoljno mlijeka, a majka nastoji umiriti bebu pa pribjegava dohrani i sama narušava prirodni tok proizvodnje mlijeka. Druga situacija jeste ako liječnik primijeti stagnaciju ili opadanje kilaže kod djeteta i preporuči uvođenje dohrane, ali i to se često dešava zbog prethodnog samoinicijativnog dohranjivanja. U dohranjivanje se ubrajaju: čaj od kamilice, mlijeko sa keksom ili bilo koja mliječna formula i sl.

Djeca se često rode sa žutilom koje se ukaže odmah ili dva do tri dana nakon rođenja. To se naziva dojenačko žutilo i ukazuje na nedovoljno razvijenu jetru koja ne stiže da preradi nutrijente u krvi, te proizvodi veću količinu bilirubina koji kožu čini žutom. Uvođenje dohrane dodatno otežava proces, jer jetra tada ima zadatak da iz krvi prerađuje dodate šećere koji nisu prilagođeni bebinom probavnom sistemu. Ostali organi se uključuju, pa gušterača luči dodatni inzulin, a žuč kiselinu. Na taj način je bebina gušterača natjerana da se razvija prije vremena i naučena da luči dodatne doze inzulina što će u budućnosti dovesti do konstantne potrebe za slatkišima i ugljikohidratima, a samim tim opasnosti od dijabetesa i veoma moguće pretilosti.

Dajte podršku majkama koje doje na način da pričuvate i zabavite bebu dok se majka odmara. Nikada ne govorite majkama da nemaju dovoljno mlijeka ili ono nije dovoljno kvalitetno – to je jednostavno besmisleno. Pratite savjete pedijatra o uvođenju namirnica u jelovnik bebe – ti jelovnici su prilagođeni razvoju probavnog trakta i prate sposobnosti žlijezda i organa da prepoznaju i procesuiraju mikronutrijente. Budite uporni i strpljivi sa dojenjem i uvođenjem namirnica pune dvije godine i cijelo to vrijeme se savjetujte sa pedijatrom.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine