U razgovoru za „Preporod“, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu UNSA i stručnjakinja za pravnu historiju Ehlimana Memišević upozorava da poricanje genocida u Bosni i Hercegovini poprima nove, opasnije oblike – od relativizacije do otvorenog slavljenja počinjenih zločina.  Ukazuje da geopolitičke tenzije, poput ruske invazije na Ukrajinu, dodatno ohrabruju poricatelje i njihovu propagandu. Memišević naglašava važnost institucionalnog djelovanja i obrazovanja u očuvanju kolektivne memorije, upozoravajući da pasivnost društva može dovesti do ponavljanja historijskih tragedija, a rast islamofobije opisuje kao ključni element pripreme genocida u prošlosti i prijetnju sadašnjosti

Stvorena je slika o tome da su implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma i reforme, provođene s ciljem formiranja funkcionalne države sposobne da se pridruži EU i NATO, činjene u interesu Bošnjaka. Posljedično, skoro je ustaljen dojam da su Bošnjaci uzurpatori prava druga dva konstitutivna naroda i da im se, na neki način, pogodovalo. Zato je bitno dekonstruisati ovaj narativ i, pod hitno, nametnuti “bošnjačko pitanje”, ne s ciljem pristajanja na nacionalne podjele i odustajanja od borbe za ravnopravnost svih naroda i građana u BiH na svakom dijelu njene teritorije, nego da pomenuta, iskrivljena, slika realnosti ne bi postala osnova za neka nova rješenja i dogovore u Bosni i Hercegovini i regionu

- upozorava u razgovoru za naš list prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

Zato, s punim pravom se postavlja pitanje – od raspisane centralne potjernice za Dodikom je prošlo mjesec dana – čega? Mjesec dana izbjegavanja obaveza? Period u kojem “bjegunac” nastupa kao domaći lider, dok ga pojedini mediji pokušavaju predstaviti kao filmskog Beću Kuduza koji bježi po šumama i livadama, dok se, zapravo, kreće po aerodromima i kabinetima

Nikšićeva izjava nije tek nespretna. Ona relativizuje. Ona poravnava. U trenutku kada Dodik i njegovi saradnici podliježu krivičnom gonjenju zbog rušenja ustavnog poretka – i dok Dodik neometano putuje u Srbiju i Izrael uprkos sudskim nalozima – izjava o navodnoj “većoj ostrašćenosti” u Federaciji nije politički promašaj. To je otvorena podrška konstruktu da “sve strane” jednako prijete miru.

Stranica 1 od 17

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine