digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Kao da se stide što su imami

Autor: E. Subašić Juli 03, 2015 0

Razgovorali smo s mr. Muhamed-ef. Hafizovićem, imamom Ali-pašine džamije u Sarajevu.  

Imamski posao zahtijeva mnogo obaveza. Kako uskladiti obaveze sa stručnim i naučnim usavršavanjem?

Imamske obaveze često su predmet nerazumijevanja, da ne kažem različitih vidova nepriznavanja i omalovažavanja. To je razumljiva pojava kod onih koji nisu osjetili šta znači biti imam bar nekoliko godina, ali je uvrijedljiva praksa kod onih koji su bili imami i naglo prekidaju sa svojom prošlošću, kao da je se stide. Rekao bih da dodatnim obrazovanjem imami, pored toga što mijenjaju cjelokupnu sliku IZ, daju joj na važnosti, priznanju i vrijednosti u očima drugih, oni i sebi olakšavaju obaveze jer obogaćuju svoj hatibski i muallimski dio posla, te otklanjaju mnoge barijere između sebe i obrazovanije strukture džemata, koje su realno postojale. Da je teško i formalno završiti neki naučni rad, proći procedure, ispuniti kriterije Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, institucije koja autentično i punovažno može govoriti o islamu diljem današnjeg svijeta, a pri tome ispunjavati i svoje imamske obaveze, najbolje govori činjenica da sam diplomirao još 2006. godine. Možda to negdje može brže, lakše, s ponekom mantijom, ali čemu žuriti kad je obrazovanje cjeloživotni proces, knjige čekaju i progovaraju istinski samo kad ih čitamo sa Imenom Gospodara. Moguće da drugi i nađu opravdanje za alternativne puteve do diplome, npr. da očuvaju posao, ali imami to jednostavno ne smiju jer moraju biti primjer očuvanja vrijednosti kroz pravo obrazovanje, na to druge ljude podstiču ajetima i ne mogu ih iznevjeriti uzimajući diplomu ili zvanja koja im suštinski ne pripada i tako postupajući neislamski.

Jeste li zadovoljni prisutnošću imama kao učesnika na naučnim skupovima koje organizira IZ?

Ponovo bi trebali posegnuti za razumijevanjem imama, koji nisu ni ustavna kategorija u Islamskoj zajednici. Naime, govori se o njihovoj važnosti, o tzv. „pogonskom gorivu“ Zajednice, ali nema sluha kada se trebaju odlikovati, poslati na učenje jezika pa i uvrstiti na konferencije koje se i mogu organizovati zahvaljujući njihovom trudu i podsticanju vjernika za izdvajanje sredstava. Da ne govorim o tome da se desi da imam dočeka penziju, a nije uspio od svojih primanja da obezbijedi vlastitu kuću ili stan ili nije otišao na hadž, a časno je obavljao svoj posao. Mislim da je to velika odgovornost Zajednice, na svim nivoima, shodno materijalnom potencijalu. Zamislite kakav bi doprinos ti ljudi dali da su oslobođeni nekih elementarnih egzistencijalnih briga? Uglavnom se imami pozovu tamo gdje se unaprijed zna da će biti mali broj posjetilaca da popune mjesta. 

Cijeli intervju u printanom izdanju

 

Muhamed hafizović je rođen 1981. godine u Srebrenici. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka kao jedan od najboljih studenata. Na istom fakultetu je i magistrirao. Nakon rada u biblioteci FIN-a i džematu Bojnik, imenovan je imamom Ali-pašine džamije u Sarajevu.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine