Bosanska Krajina je na pragu još jedne školske i akademske godine. Albijana Trnavci, sekretar Ministarstva obrazovanja Unsko-sanskog kantona, i Fadil Islamović, prorektor Univerziteta u Bihaću, za “Preporod” otkrivaju obrazovne trendove, ali i jasne poruke o tome kuda ide ovaj kanton kada je u pitanju obrazovanje i tržište rada.

U Unsko-sanskom kantonu, poznatom i kao Bosanska krajina, obrazovanje i tržište rada vode tihu ali presudnu borbu za ravnotežu. S jedne strane, mladi sve više upisuju srednje škole koje obećavaju brzo zaposlenje, dok, s druge strane, Univerzitet u Bihaću nastoji očuvati akademski značaj i obrazovati kadar koji će biti oslonac javnog i privatnog sektora ovog dijela Bosne i Hercegovine. Dvije važne izjave – iz Ministarstva obrazovanja i s Univerziteta – otvaraju ključna pitanja o tome kuda ide obrazovni sistem Krajine, šta djeca žele i šta im sistem nudi.

Trnavci: "Od novih zanimanja, CNC i IT sektor su nešto za šta pokazuju interes."

Interes za medicinu, informatiku i gimnazije

Albijana Trnavci, sekretar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, za “Preporod” pojašnjava da je interes učenika po završteku osnovnog obrazovanja fokusiran uglavnom na medicinske i tehničke struke, a tokom posljednjih godina interes raste i po pitanju IT sektora.

“Dakle, kada je u pitanju osnovno obrazovanje, ove godine imamo 2.100 učenika koji izlaze iz osnovnih škola, dakle, maturanata. Ovih dana je objavljen javni konkurs za najtraženija zanimanja. Uvijek je veoma izražen interes za medicinskom strukom. Od novih zanimanja, CNC i IT sektor su nešto za šta pokazuju interes. Osim toga, pokazuju interes i za usmjerenja u gimnazijama, u kojima smo uveli nove nastavne planove i programe – u Cazinu ove godine, u Bihaću smo prije nekoliko godina uveli usmjerenja: jezička gimnazija, matematička, sportska, informatička. Ove godine smo inovirali dosta nastavnih planova i programa, ali, evo, možemo istaknuti Cazin, gdje je u Gimnaziji Cazin uveden informatički i matematički smjer te, sportski.”

Trnavci naglašava važnost gimnazija kao temelja za nastavak obrazovanja. Gimnazija, kaže, nije samo priprema za fakultet već i poligon za razvoj sposobnosti kritičkog i apstraktnog mišljenja — vještina prijeko potrebnih za demokratski razvoj društva.

U Unsko-sanskom kantonu uveliko se provodi kurikularna reforma u osnovnim školama, a naredne godine reforma će obuhvatiti i gimnazije. Pedagoški zavod mjeri znanje iz bosanskog jezika i matematike, kako bi imao polaznu osnovu za primjenu novog kurikuluma. U toku je i edukacija nastavnika srednjih škola, koja će se odvijati i tokom raspusta.

“Dakle, nastavljamo dalje s edukacijama nastavnika srednjih škola. To će biti odrađeno tokom raspusta i ta edukacija ide paralelno za osnovno i srednje obrazovanje, iako je kurikularna reforma za sada uvedena samo u osnovno obrazovanje. I to je ono nešto što mi stavljamo u fokus.”

Uprkos fokusu na gimnazije, interes za medicinske škole ostaje neproporcionalno visok.

“Strukovno obrazovanje jeste veoma važno, ali djeca često upisuju medicinsku školu, a u nastavku obrazovanja ne upisuje medicinski fakultet, što nepotrebno stvara pritisak na medicinsku školu kada je u pitanju upis, jer bolje je da upišu gimnaziju koja nudi široku podlogu znanja i obrazovanja.”

Sanski Most kao primjer dualnog obrazovanja

Sanski Most izdvaja se kao primjer dobre prakse u povezivanju obrazovanja i tržišta rada, ističe Trnavci. “Kada je Sanski Most u pitanju, tu je specifično i najtraženije su ove metalne struke. Tu su i ovi moderniji smjerovi poput ISO, CNC operateri. Ministarstvo je radilo puno na modernizaciji nastavnih planova i programa. Sad radimo na zakonu o srednjem obrazovanju koji radna grupa privodi kraju te će se zakon vrlo brzo naći u skupštinskoj proceduri u nacrtnoj verziji. Ovim zakonom omogućit će se lakše i brže prilagođavanje nastavnih planova i programa.”

U saradnji s privrednicima, uvedena je i ferijalna praksa, a posebno se ističe primjer firme “Remus” u Sanskom Mostu.

“Najbolji primjer je Sanski Most. Svi učenici su na praksi u “Remusu”. Svih 50 učenika, osim jednog, ostalo je u Sanskom Mostu i praktično su primijenili, a i sada, tokom radnog odnosa, primjenjuju znanja koja su stekli u toj firmi. Znači, eto, to je jedan baš dobar primjer a, na naše zadovoljstvo, ima ih još takvih.”

Islamović: “Pokazalo se da je zapošljavanje najveće, čini se, upravo s fakulteta za koje djeca pokazuju najviše interesa."

Univerzitet Bihać igra ključnu ulogu u razvoju privrede

S druge strane, prorektor Univerziteta u Bihaću Fadil Islamović za “Preporod” naglašava koliko je ova visokoobrazovna institucija značajna za regiju, kako u javnom sektoru tako i u industriji.

“Istaknuo bih da ovaj univerzitet ima itekako veliki značaj generalno za razvoj ovog dijela BiH, pogotovo u oblasti industrije jer su, naglašavam, na ključnim pozicijama u industriji Kantona naši bivši studenti. Bilo da su vlasnici privatnih preduzeća, bilo da su tehnički direktori, direktori, šefovi pogona, održavanja i tako dalje.”

Do sada je Univerzitet promovirao blizu 18.000 studenata sva tri ciklusa. Islamović smatra da bi institucija trebala dobiti status ustanove od vitalnog značaja za regiju.

“Možemo zamisliti šta bi u posljednjih nekoliko decenija za razvoj ovoga dijela Bosne i Hercegovine značilo to da nije bilo Univerziteta. Dakle, smatram da Univerzitet ima, ja bih rekao, pravo mjesto da ga osnivač proglasi ustanovom od vitalnog značaja.”

Za akademsku 2025/2026. godinu planirano je ukupno 449 upisnih mjesta na tri ciklusa studija. Najveći broj mjesta je na Tehničkom fakultetu (86), zatim Fakultetu zdravstvenih studija (67), Ekonomskom (50), Pravnom (35).

“Kandidati, odnosno djeca koja se upisuju, sve više razmišljaju o pitanju od čega će živjeti sutra. Pa pokušavaju, naravno, ako zato imaju smisla, žele i vole to, upisati one nauke za koje smatraju da će im sutra omogućiti zaposlenje, da će raditi, bilo u zemlji, bilo u inostranstvu.”

Islamović upozorava na tri osnovna razloga pada broja studenata: pad nataliteta, migracije i, možda, promjenu svijesti.

Zapošljavanje najveće u oblasti za koju djeca pokazuju interes

“Pokazalo se da je zapošljavanje najveće, čini se, upravo s fakulteta za koje djeca pokazuju najviše interesa – tehničke nauke, zdravstvene nauke, ekonomske nauke, pravne nauke i tako dalje. Tako da je to interes koji očekujemo da će biti i ove godine. Mi, otprilike, posljednjih nekoliko godina upisujemo u prosjeku 400 kandidata. Dakle, ako se ta brojka ponovi ove godine, imamo razloga biti zadovoljni, jer znamo da je, ustvari, iz godine u godinu, nažalost, broj potencijalnih kandidata za upis sve manji i manji. Opće je mišljenje da za to postoje dva razloga. Jedan je pad nataliteta, generalno, u cijelom regionu, ne samo kod nas – u BiH i Kantonu. Drugi su razlog vanjske migracije cijelih porodica, pogotovo s našeg kantona, u zemlje Evropske unije.”

Islamović kaže da u tehničkim školama postoji intencija kod potencijalnih poslodavaca da tragaju za kadrovima još dok su oni studenti, pa im daju stipendije da ih na neki način “zarobe” već na trećoj godini studija.

“Tako da ti kandidati, maltene, počnu s radom i prije okončanja studija, rade dakle u toku ljetnog raspusta, kad imaju vremena, stiču praksu, što je dobra stvar jer onda, u momentu stupanja u radni odnos, budu potpuno spremni. Kad su u pitanju ove zdravstvene nauke, vidite sami da sve više i više fali tog osoblja i kod nas, ali da ne govorim kako je to osoblje tretirano u zemljama Evropske unije. Ekonomske nauke su uvijek bile traženo zanimanje, jednostavno, događa se smjena generacija u finansijskim institucijama. Uvijek ih fali. Pravo je iznenadilo. Prošle godine je pravo upisalo ukupno 55 kandidata. To je, onako, baš bilo iznenađenje, koje niko nije očekivao. Dakle, pravnika treba, maltene, u svakoj firmi, instituciji, da li javnog, da li privatnog karaktera. Dakle, to uopće nije upitno”, kaže Islamović.