Ove godine u izdanju Buybooka objavljena je nova knjiga književnice Amile Kahrović-Posavljak „Škriptaji kože“, čije fragmente donosimo kao i osvrt Damira Ovčine na ovaj roman. Amila je rođena u Sarajevu 1984. godine. Nakon završenog studija književnosti i magisterija nauka iz književne povijesti, radila je kao novinarka. Autorica je više radova iz oblasti književnih teorija i interpretacija u prestižnim svjetskim časopisima indeksiranima u relevantnim bazama podataka. Napustila je novinarstvo da se potpuno posveti književnosti. Dobitnica je nagrade „Mak Dizdar“za zbirku pjesama „Koščice“, a objavila je romane „Smrtova djeca“i „Izvedeni iz kičmi“.
Floskulom: ‘Mi ne želimo nikakve sukobe’ borba za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu želi se označiti ratnohuškačkom / Građanski koncept Bosne nema alternativu. Sve ostalo je hibrid, neuspješno za ovu zemlju i ove prostore / Akti koji su doneseni državni su udar. Očekujemo da država reagira
Upravo u ovom trenutku, mi smo, još jednom, u hladnom ratu, između SAD-a i Kine, i na pragu koji bi mogao biti labuđi pjev ljudskog roda u konačnoj nuklearnoj apokalipsi
U novom printanom izdanju Preporoda 14/1240 od 15. jula 2023. čitajte:
Niko nije, naprimjer, mogao zamisliti da bi zloglasni hotel Vilina Vlas, u kojem su silovane i ubijene brojne žene nesrpske nacionalnosti, ikada mogao “oživjeti” kao banja. Ili, naprimjer, kino Partizan u Foči. Ili Heliodrom u Mostaru. Pored borbe protiv trijumfalizacije zla, nije se baš moglo predvidjeti da će medijski prostor za promoviranje ikada moći dobiti ratni zločinci ili agitatori zločinačkih politika, posebno targetirajući žrtve te istraživače genocida i zločina protiv čovječnosti. Također, niko od preživjelih nije mogao zamisliti da će, nakon svjedočenja u Hagu i presuda za genocid i UZP, svoj osamdeset prvi udarac bičem primiti u vidu opravdavanja ratnih zločinaca ili u izjavama predstavnika međunarodne zajednice – koja je navodni garant da se genocidi neće desiti više nikada nakon holokausta – da je naš narod preživio “situaciju u stilu genocida”
U Potočarima je u podnevnim satima klanjana dženaza za 30 žrtava genocida u Srebrenici te slijedi njihov ukop.
Naši profili na društvenim mrežama osnažili su našu svojevrsnu medijsku ulogu u svijetu. Postali smo aktivnije glasonoše, bliži medijski izvori, a ne tek pasivni konzumenti sadržaja. U tom slučaju čak možemo djelovati etičnije negoli brojni mediji koji su zakazali u izvještavanju o masovnim pucnjavama.
O tome kako žive žrtve silovanja iz agresije na BiH, kako se državne institucije i društvo odnose prema žrtvama i koliko je ova tema uopšte prisutna u javnosti razgovarali smo s predsjednicom Udruženja žrtava rata Foča 92-95. Midhetom Kaloper
Sposobnost da se radi neki posao se stiče prije preuzimanja posla. Nakon toga dolazi nadogradnja, specijalizacija, majstorluk u onome što čovjek radi. Neko ima dobre organizacijske sposobnosti, ali misli da mu ovlaštenja služe za osobni autoritet, za osobnu promociju te kako bi se svi drugi ravnali prema njemu.
U novom printanom izdanju Preporoda 13/1239 od 1. juli 2023. čitajte:
Usvajanje ovog zakona jeste potpuno očekivan korak u dugogodišnjem odnosu političara iz RS, posebno Dodika, prema institucijama države Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da efektnih političkih i posebno pravnih konsekvenci nije bilo, Dodik je samo ubrzavao korak. U posljednje dvije godine, odluke koje donosi, zajedno sa Skupštnom RS, a bez posljedica, pokazatelj su da može više i brže. Odgovora nema, osim naravno ako se ne računa moljakanje da “država učini nešto” onih koji su izabrani da državu zastupaju. Kompromisi, uzmicanje, i tako sa svakim novim zahtjevom.