Uz Novu hidžretsku godinu, promislimo o tome gdje i kakvi ćemo biti u narednih deset, dvadeset, pa i pedeset godina. Hoćemo li planirati budućnost džemata i Islamske zajednice kao stabilne, otvorene za dijalog, tehnološki napredne, socijalno angažirane i duhovno jake zajednice? Ili ćemo razvijati nešto drugo?
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 13/1263 od 1. jula 2024. čitajte:
Sabor opasnih namjera
Održavanje onoga što su organizatori nazvali „Svesrpskim saborom“ i usvajanje deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda s pravom je izazvalo burne reakcije domaćih i međunarodnih aktera zabrinutih za mir i stabilnost na Balkanu. I bez dublje analize jasno je kako okupljanja i ono što je usvojeno u deklaraciji ukoliko se na vrijeme ne zaustavi prijete uvlačenjem ovog dijela Evrope u novu spiralu nestabilnosti i napetosti
Svesrpski sabor i velikosrpska imagologija
Očajni pobornici velikosrpske distopije beskrajnim propagandnim igrama žele paralizirati demokratski razvoj Bosne i Hercegovine i njene euroatlantske integracije. Njihova propaganda se ponajbolje razumijeva kroz paradigme i koncept “imagologije”, postmodernog masovno-konzumerističkog nasljednika koncepta “ideologije” iz 20. stoljeća. U ovom tekstu ćemo pokušati ponuditi naznake vidne primjene ovih masmedijskih manipulacija.
U razgovoru za Preporod, ambasador BiH pri UN dr. Zlatko Lagumdžija govori o procesu usvajanja Rezolucije UN-a koja 11. juli proglašava Međunarodnim danom refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici. Lagumdžija ističe važnost ove Rezolucije za jačanje međunarodnog prava, suočavanje s istinom o genocidu, te prevenciju budućih zločina. Naglašava da je pravosnažno utvrđena činjenica o genocidu u Srebrenici osnov za borbu protiv njegovog negiranja i za očuvanje globalnog mira i sigurnosti.
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 12/1262 od 15. juna 2024. čitajte:
Nismo kao iz viceva, ali se trudimo
Jedna studija iz Hrvatske, koja istražuje između ostaloga i kako se pričaju vicevi o “glupim Bosancima”, navodi kako je uz viceve sa seksualnim aluzijama najpoznatija vrsta viceva koji ismijavaju glupost. U vrijeme Jugoslavije glavni “junaci” tih viceva bili su Bosanci, a imena poput Muje i Sulje bila su ipak znak koja je to etnička skupina među građanima Bosne.
„U potrazi za identitetom“
„U potrazi za identitetom“ samo je jedna konstrukcija, među drugima, koja se učestalo i neodgovarajuće koristi da bi se potvrdio identitet.
Kur'an je lijek za sve bolesti
Vrijeme je velike nesigurnosti. Čovjek je obuzet velikim brigama. S druge strane, opterećuju ga i ružne vijesti koje dolaze sa svih strana. Suštinsko pitanje jeste koji je najbolji način da se odnosimo prema svim nedaćama koje nas neminovno salijeću.
Faraonizam
Podle i pogubne zamke za ljudsku misao, govor i ponašanje (54)
Više...
Hommage pismenosti u doba ukrasnih knjiga
Nerijetko se poistovjećuju pojmovi jezgrovitog i krajnje prostog izražavanja, gdje je stil često podređen niskim standardima publike. Tako je opravdan upit u kojoj mjeri će preživjeti stimulans koji proizilazi iz redaka knjiga ili fino strukturisanih tekstova i djela koja imaju tendenciju da snažnije osvajaju našu maštu ili intelekt?!
Žrtvovanje kurbana s nedostatkom
Kupili smo steonu ovcu i, sve dok se nije ojanjila, nismo primijetili da joj jedna dojka nedostaje. Vime je u cjelini uredno, ali samo dojka fali. Ne znamo da li ima taj nedostatak od rođenja ili se naknadno desilo gubljenje dojke. Ovca je u dobrom stanju i zdrava. Zanima me da li je takvu možemo žrtvovati u kurban?
Program informisanja pod nazivom“Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi” počinje s aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine - navodi se u tekstu Rezolucije o genocidu u Srebrenici donesenoj u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 23. maja 2024. godine. U nastavku pročitajte tekst Rezolucije
Rezolucija o Srebrenici: Glasale sve države bivše Jugoslavije izuzev Srbije
Dvadeset devet godina nakon što je u „zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica“ počinjen genocid nad Bošnjacima, usvojena je Rezolucija kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. Rezolucijom su verifikovane presude sudova UN-a i uspostavljeno trajno sjećanje svijeta na Srebrenicu kako bi parola „nikad više“ zaista i bila ostvariva.