Kuda ide svijet: Kako umiru demokratije
Demokratije se ne ruše tenkovima na ulicama, nego polahko slabe iznutra – kroz eroziju institucija, rast nasilja i polarizacije, te gubitak povjerenja građana. U svijetu u kojem danas ima više autokratija nego demokratija, postavlja se pitanje: da li je liberalna demokratija izgubila svoju privlačnost? Od revolucionarnih ideja jednakosti i slobode u 18. stoljeću do savremenih izazova populizma, političkog nasilja i moći interesa, priča o demokratiji je istovremeno priča o njenom usponu, ali i o procesima koji danas već u mnogim dijelovima svijeta pokazuju kako se demokratski poredak polahko kruni i raspada. U posebnom izdanju časopisa Spiegel Geschichte (br. 1, 2026), s naslovnicom više autora bavi se upravo tim pitanjem
Frustracije
Reakcije i optužbe zbog Izjave odavale su osjećaj šoka sličan onome iz devedesetih godina kada su Bošnjaci kazali glasno i jasno ‘ne’ ideologijama koje su desetljećima kreirale javno mnijenje i sistematski nametale komplekse Bošnjacima. Uslijedile su frustracije...
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 7/1305 od 1. aprila 2026. čitajte:
Narativi o Bošnjacima: Poslije laži uvijek dođe veće zlo
Nakon potpisane Izjave koju smo tretirali na početku ovog izdanja Preporoda, smatrali smo, kroz Preporodov podlistak Bošnjački pogledi, važnim dodatno i argumentirano ukazati na narative i ideološke matrice koje ne ugrožavaju samo sigurnost Bošnjaka, već i stabilnost cijelog regiona, a kontinuirano se godinama održavaju u različitim formama. Riječ je o pojavama koje dolaze iz medija, akademskih krugova i političkih institucija, te javnih istupa pojedinaca, kao i s adresa koje su već prepoznate po islamofobnim i ksenofobičnim stavovima.
Gase se stara, a ne prave nova energetska postrojenja tamo gdje žive Bošnjaci
Da li je moguća energetska (ne)ovisnost u današnjim resursnim i geopolitičkim odnosima: energetski sektor BiH je rascjepkan prema političkoj fragmentaciji i bez jasnog strateškog plana? O tome razgovaramo s dr. Azrudinom Husikom, profesorom na Mašinskom fakultetu u Sarajevu
Vjera je čin darivanja sebi i drugima
Jedna od najljepših dimenzija ramazana jeste upravo ta snažna kultura dobročinstva, razvijanja osjećaja zajedništva i odgovornosti prema društvu
Molim vas, žvake i seminarski rad
Studentske prevare, uvjetno kazano i „sitnije“ i „krupnije“, su refleksije opšteg odnosa društva prema znanju, školstvu i obrazovanju, nemarnog rukovođenja vlasti koju, nerijetko, čine oni koji su, također, kupovali diplome i u svoje zrelo doba/ Neće biti dovoljno da se oslonimo na moralne kvalitete pojedinaca i apele, već na usvajanje i dosljednu primjernu adekvatnih strategija i mehanizama
Bosanska mukabela: Trideseti džuz
- Trideseti džuz, poznat kao Amme džuz, posebno je zanimljiv iz više razloga. U njemu se nalaze najkraće kur’anske sure, ukupno 37 (34 mekkanske i tri medinske), što je najveći broj sura u jednom kur’anskom džuzu. Ove sure imaju karakterističan stil izražavanja i donose sažete, ali snažne poruke.
- Njihov stil je ritmičan, sažet i upečatljiv, snažno djeluje na srce i savjest slušaoca. U njima dominiraju teme Sudnjeg dana, proživljenja, Dženneta i Džehennema te jasna podjela između Istine i zablude. Često započinju zakletvama prirodnim pojavama poput Sunca, Mjeseca, zvijezda, noći ili zore, čime se pažnja usmjerava na Allahove znakove u kosmosu i prirodi.
Bosanska mukabela: Dvadeset i deveti džuz
- Čovjek je najsavršenije biće na Zemlji i pozvan je i osposobljen da ispuni najuzvišeniji cilj svoga stvaranja, a da bi ispunio taj cilj nužno je nastojanje, napor i trud. Ljudsko biće ima svoje slabosti, ali i velike darovane sposobnosti: znanje, razum(ijevanje), Božije vođstvo, slobodu.
- Riječi semi' (k. čuje) i besir (k. vidi) nikada se u Kur'anu ne koriste za životinju, iako i ona također čuje i vidi, što govori da ova dva kvaliteta obuhvataju ljudski intelekt i razumijevanje i zato su ona ''najveća i najčasnije čula''
Bosanska mukabela: Dvadeset i osmi džuz
- Sura Munafikun, pak, u cijelosti je posvećena opisu licemjera ili dvoličnjaka. U njoj se, na jedan sažet način, razotkrivaju licemjeri i njihove karakteristike, pojašnjava njihov položaj i upozorava na njih, tj. da se ne slijede i ne oponašaju. Sura, također, razotkriva njihove planove i njihovu zavjeru protiv poslanika Muhammeda, a. s., i njegovih sljedbenika. Inače, u Kur'anu se na munafike i njihove karakteristike ukazuje na preko 300 ajeta u 17 sura, a ova sura, dakle, nazvana je po njima. ''Skoro cio Kur'an govori o njima!'' (Ibn Kajjim)
- Licemjeri su previše ponosni da dođu Poslaniku, a. s., da prihvate Istinu i da joj se pokore. Imenički oblik mustekbirun – oni koji se ohole ukazuje na njihovu stalnu aroganciju, i da će takvi i ostati, tj. oni, licemjeri se ne mijenjaju. Ovaj opis je jasan znak da takvi nisu vjernici.
Više...
BOSANSKA MUKABELA: Dvadeset i sedmi džuz
- Kaf (45 ajeta) – proživljenje i ahiret; Zarijat (60 ajeta) – opskrba, nafaka; Tur (49 ajeta) – otklanjanje sumnji u pogledu onoga svijeta, ahireta; Nedžm (62) – istinitost Objave i njezina važnost; Kamer (55 ajeta) – podsjećanje znakovima i upozorenjima te prikazivanje sudbinā onih koji su ih poricali; Rahman (78 ajeta) – poziv ljudima na vjerovanje u Svevišnjeg Allaha i podsjećanje na Allahove blagodati prema njima na ovome i onome svijetu; Vaki'a (96 ajeta) – stanja i stepeni ljudi na ahiretu; Hadid (69 ajeta) – podsticanje muslimana da troše na Božijem putu, u Allahovo, dž. š., ime.
- U suri Kaf navode se tri uzroka devijacija koje vode čovjeka u propast.
Infrastruktura domovine: Ko će baštiniti Bosnu
Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine donosimo prilog o stanju i pregnućima Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Zemaljskog muzeja BiH, Radiotelevizije BiH te Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu uočavajući da problemi i izazovi koje u manjoj ili većoj mjeri dijele, a uprkos tome nastavljaju svoju nezamjenjivu misiju, oslikavaju očitu potvrdu sistemske nebrige i izostanka svijesti o državi i državnosti, slobodi i nezavisnosti
Sevap od sedam kora
Rudar ni po čemu nije drugačiji od drugih, izuzev možda što je slobodan i što silazeći u zemljina njedra istinski osjeća da je na Božijem putu, da čini sevap za koji nema adekvatne cijene na ovom svijetu
Separatističke politike sve više fokus prebacuju s teritorijalnih pitanja na kontrolu energetskih i ekonomskih resursa države. U izbornoj godini dok se budemo bavili plakatima nužno je obratiti pažnju na ekonomsko-energetske agende koje se planiraju. Svakodnevno svjedočimo da se od dijela Bosne, gdje žive pretežno Bošnjaci, želi napraviti demografski prenapučen geto, čiji razvoj i ekonomija u svakom pogledu treba ovisiti o drugima.