Puno toga zajedno sa džematlijama uradio je ef. Tule ali puno toga uradio je i sam. Tek kad dođete u mali povratnički džemat kakav je Gubavica možete osjetiti značenje riječi puno. Njima je puno, kad im neko pokloni novac za nešto što ime je potrebno u vrijednost od hiljadu maraka. Tri puta im je puno i beskrajno su zahvalni što im je poznati bosanskohercegovački fudbaler i trener Meho Kodro (inače rođen u ovom selu) od sebe donirao novac za džamijske ćilime. Džemat, zahvaljujući nepresušnoj volji imama Tule uredio je cijelo džamijsko dvorište. Postavljena je oglasna tabla, „cileplari“ za odlaganje obuće prilikom ulaska u džamiju, sredili imamski stan, spomen sobu i prostorije u kojima se održava nastava za predškolsku djecu, a na svakom prilazu zasađeno je cvijeće (ruže, hadžibeg, nana, japanska ruža, itd…) , što je poseban emotivni efekat svakom ko dođe u džamiju. Takva vrsta poruke je mnogo više od bilo kojih riječi i od bilo kojeg slatkorječivog muhabeta. Džamijsko dvorište zasađeno je voćem. Na površini od 54 dunuma efendija Tule je formirao i svoju bašču. U onom dijelu koji ne koristi posadio je 21 voćku, kajsije, šljive, masline, smokve, breskve itd...  „Nikad nisam mjerio koliko vremena provedem u bašči, ali sigurno dosta. Nekada se zna desiti da po pet sati ostanem u dvorištu, nekad i manje. Sve zavisi kakav je obim posla“, kaže ef. Tule.

Imam i domaćin

On priča kako svakog proljeća kad god trava naraste okupi se džemat i pomogne svom imamu da pokose travu, urede avliju. Njegove džematlije imaju samo riječi hvale za svog imama jer su se bezbroj puta osvjedočile da se ef. Tule krajnje domaćinski odnosi prema džamiji i prema vakufskoj imovini.

Ale Trnovac s divljenjem priča o tom nesebičnom odnosu imama prema hortikulturnom uređenju džamijske okoline. „ Stalno nešto radi i stalno organizira džemat da nam džamija izgleda ljepše i urednije. Kad nema nikoga on zna sam uzeti krampu i kopati. Gledao sam ga kad smo radili kanal za infrastrukturne cijevi s kakvom lahkoćom i kakvom ljubavi to radi“, priča nam Ale. Takav odnos imama, smatra Trnovac, najbolji je primjer i ostalim džematlijama da bezuvjetno podrže bilo koju akciju koja se provodi u džematu. Ahmet Kara dodaje kako nerijetko vidi i efendijinu suprugu i njegovog sina da se nesebično trude i rade na uređenju avlije, okopavanju korova, zalijevanju cvijeća.  „To što rade je za dobro svih nas i za našu zajednicu i molimo dragog Boga da mu to u sevap upiše i da ga nagradi“, ističe Kara.  

Konkurs za najljepše džamijsko dvorište

U želji da animiraju sve džematske odbore i džematlije, Medžlis IZ Mostar ovog ljeta raspisao je konkurs za najljepše uređeno džamijsko dvorište i džamiju s ciljem uključivanja što većeg kruga ljudi u brigu oko Božijih kuća u kojima se pet puta dnevno obavlja namaz. Cilj tog konkursa bio je da se pokaže da džemati i džematski odbori zaista drže do svojih džamija i džamijskih prostora, ali i da se afirmativno animira i mostarska javnost jer je Mostar jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u našoj zemlji, no ni izdaleka uređen i čist kako bi trebao biti. Tim povodom na širu društvenu zajednicu apelirao je i mostarski muftija Salem ef. Dedović jednom hutbom. „Grad Mostar jeste politički nesređen grad što se odražava i na sve segmente javnog i društvenog života, pa i na funkcionisanje sistema komunalne i gradske čistoće. Ali to nije razlog, niti može biti opravdanje, da oni koji su zaduženi za vođenje grada i održavanje gradske čistoće ne djeluju u pravcu poboljšanja čistoće grada, sistema odvoženja smeća i čistoće gradskih ulica“, pored ostalog rekao je muftija Dedović.

 Na Medžlisovom konkursu pod nazivom „ Ukras mog džemata“ prvu nagradu osvojio je džemat Gubavica, drugi džemat Opine, dok je treća pripala džematu Musala. Nagradu Medžlisa IZ Mostar Abaz ef. Tule shvatio je kao dodatni poticaj. Ne samo on, već i njegova supruga već nekoliko godina redovno vodi brigu i o unutrašnjoj čistoći džamije.  Džemat Gubavica je povratnički džemat i broji oko 130 domaćinstava. Osim Gubavice u sastav džemata ulazi i selo Pijesci.