Je li realno očekivati veći angažman Islamske zajednice u radu s osobama oštećenog sluha? / Bilo je i pokušaja da se nešto uradi, ali nisu do kraja izvedeni i dovršeni / Kroz sadržaje mektebske nastave i vjerskih obreda svakako da bi lakše shvatili i podnosili svijet tišine

PREPOROD: Da li postoji potreba za mektebskim radom s gluhima?

 Gluhe osobe mogu  pohađati škole pa im na isti način treba omogućiti pohađanje vjerskog odgoja i  obrazovanja  - mekteba. Vjersko obrazovanje svakom čovjeku pa i gluhom daje novi kvalitet življenja. Kroz vjersko obrazovanje osobe se dodatno međusobno povezuju, zbližavaju i imaju kvalitetnije druženje. Vjerskim obrazovanjem se dobiva niz kvalitetnih informacija koje se mogu primijeniti u životu. Jednostavno, što vjerovanje i ibadeti znače čujućim osobama, gluhim još i više. Kroz sadržaje mektebske nastave i vjerskih obreda svakako da bi lakše shvatili i podnosili svijet tišine, što bi smanjilo njihovu svakodnevnu izolaciju i poboljšalo emocionalni kvalitet življenja. Poznato je da u kriznim situacijama vjerski sadržaji imaju terapeutsko djelovanje, doprinose smirenju i lakšem podnošenju kriza. Gluhe osobe su svakodnevno izložene stresu mnogo više nego čujuće. Stjecanjem znanja o vjeri, osposobljavanjem za primjenu islamskih propisa, usvajanjem islamskih načela i vrijednosti u ponašanju povećale bi im se šanse za pozitivnu i konstruktivnu okupaciju. Odgojno-obrazovni rad u mektebima doprinosio bi poboljšavanju spoznajnih mogućnosti, bogaćenju socijalnih mreža, imao bi pozitivan utjecaj na emocionalne kompetencije, te na duhovnu stabilnost. Bogatstvo u izvršavanju ibadeta se ničim drugim ne može nadoknaditi. Kako će znati vršiti obrede ako nisu imali priliku da to nauče?

PREPOROD: Koji bi značaj imale vjerske aktivnosti za njih?

 Čujuće osobe, posebno mladi, imaju čitav niz druženja koje ostvaruju preko zajedničkih predavanja, ibadeta i ostalih vjerskih sadržaja. S gluhim osobama to nije  slučaj. Kao pojedinci ne mogu se pojavljivati u takvim krugovima, jer im komunikacija nije prilagođena te bi se zbog toga loše osjećali. Njihovo druženje se uglavnom svodi na kafiće i klubove koji po sadržaju podsjećaju na kafiće.

 Muallimi/muallime gluhim osobama

PREPOROD: Koji model bi bio dobar za okupljanje gluhih osoba?

 Ljudi u dijaspori mogu djelimično razumjeti položaj gluhih. Gluhima je mnogo teže u svojoj domovini u okruženju porodice, rođaka, komšija, radnih kolega nego osobama koje ne žive u svojoj domovini. Zajednička osobina im je da su manjina. U dijaspori se formiraju centri pri džamijama koji imaju višestruku ulogu. Centri za okupljanje i rad sa gluhima mogu se ralizirati u džamijama koje već postoje, a imaju dovoljno prostora za razne aktivnosti. Realizacija aktivnosti koje nisu tipične se može ostvariti angažiranjem kreativnog, vrijednog muallima koji će biti posvećen i raditi samo ove poslove.

PREPOROD: Ima li dovoljan broj gluhih, recimo u Kantonu Sarajevo, kako bi se opravdali troškovi angažiranja osobe za rad sa njima?

 U Sarajevu je velika koncentracija gluhih i nagluhih osoba. Ima nekoliko firmi koje su  registrirane za zapošljavanje gluhih, zatim nekoliko firmi čiji su vlasnici gluhe osobe, potom  škola za učenike oštećena sluha u Sarajevu koja obuhvata predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, te klub gluhih i nagluhih koji ima svoje prostorije. Lično poznajem oko 200 osoba oštećenog sluha.

PREPOROD: Na koji način bi se realizirala edukacija i prakticiranje vjere kod gluhih osoba?

 Na osnovu iskustva u radu sa osobama oštećenog sluha i usavršavanja u tim procesima te na osnovu življenja s osobama oštećenog sluha i prepoznavanja njihovih problema i potreba, urađen je plan i program rada. Planom i programom je detaljno razrađena dinamika i postupci za usvajanje komunikacije i metodologije rada, te način okupljanja i motiviranja osoba oštećenog sluha za ovakva druženja i educiranje. Prikupljeni su radni materijali u vidu  priručnika na osnovu kojih se može  obavljati  mektebski rad kao i prakticiranje vjerskih sadržaja s osobama oštećenog sluha. Urađeni su obrasci za vođenje  evidencije o radu itd.

U ovim aktivnostima, koje se obavljaju čitav niz godina, nedostaje razumijevanje i prihvatanje važnosti rada s osobama oštećenog sluha od strane nadležnih osoba iz procedure koja je neumoljiva u okviru Islamske zajednice.

Gluhi su dati i Islamskoj zajednici na povjerenje

PREPOROD: Je li realno očekivati angažman Islamske zajednice u ovom domenu?

 Primjere dobrih odnosa prema gluhima možemo vidjeti u evropskim državama kao i u Americi. Na međunarodnom planu postoji čitav niz aktivnosti koje se poduzimaju u cilju edukacije gluhih. Dobar primjer je Vijeće Evrope koje finasira projekte „Evropskog udruženja gluhih“, u okviru kojih se održavaju seminari za slušno oštećene osobe. U svijetu postoje organizacije koje daju šansu gluhima da besplatno studiraju na američkom univerzitetu (Galaudet)  pod uslovom da paralelno sa studiranjem, uz stručnu i finansijsku pomoć, rade na projektu koji će poboljšati kvalitet života gluhih osoba u njihovim matičnim zemljama.  

Neki mladi iz Bosne i Hercegovine uspjeli su se uključiti i učestvuju na raznim seminarima gluhe omladine  u  evropskim državama  i tako prenose iskustva pozitivnih odnosa društvenog okruženja prema osobama oštećenog sluha. Islamska zajednica je bedem. Kome god sam se obraćala rezultat je bio isti. Nije urađeno koliko je  potrebno ni koliko je dovoljno.

PREPOROD: Koliko dugo traju Vaša nastojanja da se napravi iskorak u odnosu na osobe oštećenog sluha?

 Od 1999. godine pravila sam razne pokušaje da ukažem nadležnim u Islamskoj zajednici na potrebu i važnost  dodatnog angažiranja u procesu islamskog obrazovanja i podučavanja prakticiranju vjere i vjerskih obreda te pružanja vjerskih usluga osobama oštećenog sluha. Bilo je i pokušaja da se nešto uradi, ali nisu do kraja izvedeni i dovršeni iz meni nepoznatih razloga.