Među brojnim naslovima knjiga tefsira (tumačenja Kur’ana), od prvih stoljeća islama do danas, veoma podsticajan za razmišljanje o Kur’anu ima naslov tefsira endeluskog učenjaka Ebu Hajjana, naslovljen kao El-bahrul-muhit, što u prijevodu znači: Duboko more (okean). Kur’an kao more morfologije, semantike, stila, harmonije i pravila te poruka i pouka čini čovjeka stalnim istraživačem. Stoljeća istraživanja Kur’ana nisu iscrpila njegovo bogatstvo, jer ova Božija riječ je spuštena na Ovaj svijet kao trajna inspiracija. Kur’an se ne može „pročitati“. Završiti čitanje Kur’ana, znači napustiti istraživanje, odbiti inspiraciju i nadmeno se uvjeriti da je naše duhovno iskustvo potpuno. Završiti čitanje tefsira i izbjegavati čitanje tuđih istraživanja Kur’ana znači biti siguran da je o Kur’anu sve kazano iz ljudske perspektive, što je, opet, odjek čovjekove nadmenosti, bez obzira da li ona dolazi iz racionalističkog svjetonazora ili tradicionalističkog konformizma i literalizma.

Čitanje kur’anskih harfova kod mnogih muslimana je odraz pobožosti, bez obzira da li razumjeli tekst ili ne, razmišljali o njemu ili ne. Čitanje, ili kako kažu bosanski muslimani učenje Kur’ana, jeste dobro djelo, ibadet, i naše mukabele ramazanom potvrđuju želju za tim ibadetom. No, čitanje Kur’ana bez upoznavanja s njegovom raskošnošću značenja za svako vrijeme i prostor je samo pogled na more. Tek ulaskom u kur’ansko more, to znači početak puta ka istraživanju vlastitih dubina naše duše kojih nismo još svjesni.

Kur’anska misao sve nudi. Ali to što ona nudi kao adekvatan izraz potreba vremena i kao odgovor na data pitanja i potrebe treba pronaći i otkriti. To pronalaženje i otkrivanje odgovarajućeg dijela koji nudi kur’anska misao svakom povijesnom periodu i svakoj generaciji predstavlja dosta složen i trajan proces, zahtijeva spremu i dobro organiziranu aktivnost. To je upravo ono što nazivamo tefsirom. Sasvim je sigurno da se kur’anska misao ne može pravilno razrađivati i primjenjivati bez temeljitijeg poznavanja čovjeka, svijeta i života uopće. Kur’an nam ustvari otkriva tajne života i svijeta. Kur’an i svijet su dva vida jedinstvene egzistencije jedne istine koja nam se u Kur’anu ukazuje putem riječi, a u prirodi putem djela – pojavnim svijetom.

Neko je mudro rekao da je Kur’an priroda koja govori, a priroda je Kur’an koji šuti. Naime, oboje je odraz i znak jedinstvene istine.

HUSEIN-EF. ĐOZO

Na tom putu nadgradnje vlastite duhovnosti, priredili smo i ovog ramazana specijalni prilog Preporoda, posvećen istraživanju Kur’ana u vrijeme kada inteziviramo svoje čitanje Kur’ana. Preporod godinama nastoji na ovaj način zainteresirati vjernike za različite vrste tefsira, a ove godine s ciljem da se upoznamo s tumačenjem u okviru bosanskog pogleda na poruke Kur’ana, na način da bosanskohercegovački autori, profesori tefsira i autori iz ove oblasti, predstave određene poruke trideset džuzova. Pristupi autora su različiti, čak od džuza do džuza kod nekih autora, s obzirom na to da nisu postojale posebne smjernice na šta autori trebaju staviti naglasak. Naravno, Preporod će biti u prilici da u budućnosti priredi slične priloge s fokusom na određene društvene teme, s ciljem revitaliziranja i povezivanja kur’anskih poruka sa savremenim društvenim fenomenima i temama, od medicine i zdravlja preko ekonomije do politike.

Prilog Bosanska mukabela će biti objavljen u tri ramazanska broja Preporoda. Uglavnom, riječ je o materijalu koji može poslužiti za lakše razumijevanje džuzova koje svakodnevno vjernici uče. Cilj priloga nije prikaz standardnih informacija o surama, npr. je li medinska ili mekkanska itd., osim ako je i to bilo važno radi kontekstualizacije u duhu opće poruke džuza ili sure. Svaki autor je pokušao na veoma skromnom prostoru, od jedne stranice Preporoda, da ukaže na određene poruke džuza. Izostavljeno je citiranje ajeta, imajući u vidu da će ovaj prilog čitati prvenstveno onaj koji čita ajete samostalno ili na mukabeli.

Dio ovog priloga je posvećen suri El-Fatiha, kao prvoj suri po mushafskom redoslijedu. U ovom eseju akademik Enes Karić predstavlja prijevode ovog dijela Kur’ana koji ima i posebno mjesto u islamskoj tradiciji Bošnjaka. Na kraju priloga Bosanska mukabela, ukratko će biti predstavljeni i autori. Ramazan šerif mubarek olsun!