Dr. Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije-BiH

Autor: Septembar 07, 2018 0
Hadžović: Svi zajedno se možemo izboriti sa sigurnosnim problemima Hadžović: Svi zajedno se možemo izboriti sa sigurnosnim problemima

Najveći sigurnosni problem je nedostatak sistema

-kaže direktor Hadžović ističući da kada bismo imali zajednički cilj mogli bismo odgovoriti svim sigurnosnim izazovima

Odgovornost se često pripisuje političarima kojima su važniji lični od općih interesa. To uzrokuje zloupotrebu položaja i povećanje koruptivnih djela. Građani ističu nepovjerenje prema pravosuđu...?
-To nepovjerenje je zato što nema rezultata. Jednostavno, građani sa pravom traže pozitivne pomake u radu pravosudnih institucija. Imamo dosta deklarativnih izjava da smo za državu i napredak, ali malo imamo konkretnih poteza koji idu ka jačanju države. Evo od 2011. godine imamo budžet BiH na istom nivou. Znači, dok smo finansijski ulagali sredstva u jačanje državnih institucija imali smo pozitivne pomake. Evidentan je napredak koji je napravljen u reformama kao što tu su granična policija, carine, vojska, obavještajna služba, djelimično policija i pravosuđe. No, svi su oni u međuvremenu opterećeni nedostatkom resursa i suočeni sa odlaskom kadrova. Naprimjer Oružane snage BiH su 2009. godine imale budžet oko 370 miliona, a sada 9 godina kasnije on iznosi 290 miliona KM uprkos tome što se broj prijetnji i potreba umnogome povećao, a samim tim bi i odgovori trebali biti adekvatni. U međuvremenu, kantonalni i entitetski budžeti se značajno povećavaju, a državni stagnira. Nema puno pomaka. Ostaje deklarativna podrška i pojedincima su puna usta i NATO-a i EU i integracija, ali u praksi se za ovakve stavove ne bore političkim sredstvima. Recimo, jednom inspektoru je pragmatičnije raditi u Banjoj Luci za veću platu, negoli biti u Graničnoj policiji ili SIPI gdje su mu veći lični izdaci. Konkretni iskoraci su načinjeni u izgradnji obavještajno- sigurnosnog sistema, ali rad agencija mora biti značajnije podržan kako bi mogle odgovorniti sve većim prijetnjama i izazovima po sigurnost državne. Na drugoj strani imamo policiju koja je još nedovršen sistem. Svjedoci smo da se pojedine policijske strukture koriste jedna protiv druge i to u istoj državi. Prilikom ovakvih i sličnih incidenata samo se konstatuje da sistem nije odgovarajući i time se sve okonča. Ali, niko nije spreman niti voljan pokrenuti priču i organizovati sastanak političkih stranaka da vide kako uspostaviti strukturu koja će spriječiti nemile događaje u budućnosti. Slično je i sa pričom o integrisanju u NATO, odnosno aktivaciji MAP-a Jedni kažu mi smo za NATO, drugi su oprječni u tom stavu i sve se završi na takvim i sličnim medijskim istupima. Ukratko, nismo još završili te procese u policiji, nismo dovršili procese reforme u pravosuđu, civilnoj zaštiti i dr. To su objektivni problemi sa kojima se suočavamo. Sigurnost nije statičan i jednokratan proces koji se može završiti već je to proces koji zahtijeva kontinurano unaprjeđenje kapaciteta i prilagođavanje novim prijetnjama i sigurnosnim izazovima.
Mogu li ovi imigranti u bitnome narušiti bezbjedonosnu situaciju u BiH?
-Problem je u nedostatku sistema. Treba jednostavno država da odgovori na sve to. Ali ako država ne može narediti nekome onda imamo problem. Tu su i ustavne nadležnosti, gdje imamo 14 ustava, 14 lokalnih vođa koji određuju sve, tako da je teško da država preuzme odgovornost. A, to je državna obaveza prema međunarodnom pravu. Država treba preduzeti sve mehanizme kako bi tim ljudima omogućila da konzumiraju svoja prava. Kao potencijalnim korisnicima azila moramo im to obezbijediti. Koncentracija prelazaka je iz Srbije na granici sa RS-om. Tu su problemi. Tu brzo prelaze uz pomoć krijumčarenja ljudi do zapadnog dijela Bosne i Hercegovine. Jednostavno, država tu treba nešto preduzeti, ali vidite kakvi su animoziteti između lokalne samouprave koja najviše trpi i države koja nema kvalitetan odgovor. Još je gore ako se to pretvori u politički problem.
Pitanje terorizma i odlazaka na strana ratišta nisu više u fokusu interesiranja. Možemo li reći da je ono stavljeno pod kontrolu?
-To pitanje je medijski više eksponirano od strane Zapadne Evrope koja se susrela sa mnogim značajnijim terorističkim aktima u svojim zemljama nego u BiH. Mi smo imali dva do tri teroristička akta koja su bila ozbiljna i nažalost ostavila tragične posljedice u ljudskim životima. Nasreću u posljednje vrijeme takvih dešavanja nema i nadam se da će i u buduće institucije nastaviti sa svojim predanim radom kako bi spriječile eventualne slične događaje, mada moramo biti svjesni da apsolutne sigurnosti u današnje vrijeme više nema. Što se tiče povratka sa stranih ratišta najviše se u obzir uzima činjenica da su ove osobe stekle vojne vještine. Ja bih samo podsjetio da smo mi u BiH izašli sa preko 500.000 obučenih vojnika nakon rata pa oni nisu predstavljali problem po sigurnost. Prošli su kroz ono šta su prošli i ovi borci na ratištu u Siriji i Iraku. Sada su prvi put Evropljani na svojoj teritoriji osjetili toliki obim terorističkih akata. Problem više leži u ideologiji i radikalizaciji tih većinom mladih osoba nego što je to vezano za njihovo iskustvo i vještine koje su stekli na ratištu. Inače broj tih osoba koje su se vratile u BiH je relativno mali i relativno su dobro pod nadzorom policijsko- sigurnosnih struktura. U jednoj maloj sredini i državi poput BiH mnogo je lakše doći do obavještajnih saznanja nego u jednom Londonu koji ima oko 10 miliona stanovnika. Dakle, u BiH je u tom pogledu relativno dobra situacija, ali još jednom ponavljam apsolutna sigurnost se ne može garantirati nikome.

00Cijeli tekst

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro