digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Ukupno 83 lidera, 55 afričkih i 28 evropskih država, okupilo se od 29.-30. novembra u Abidžanu, glavnom gradu Obale Slonovače, na 5. samitu EU-Afrika na kojem je glavna tema bila migracije i sigurnost.

U Abidžanu je bilo govora o novom partnerstvu dva kontinenta sa njihovim različitim ciljevima. Cilj Evropljana je da otklone opasnost od nekontroliranog priliva izbjeglica, uz isticanje podatka da se očekuje udvostručavanje stanovništva Afrike do 2050., dok Afrikanci žele da budu tretirani kao ravnopravni partneri. Na Samitu se raspravljalo o jačanju odnosa između Afričke i Europske unije, a u središtu pažnje su investicije u mlade s obzirom na to da je Afrika najmlađi kontinent - 60 posto stanovništva mlađe je od 25 godina, a 40 posto mlađe je od 15 godina.

Pitanje afričkih migranata nije moglo zaobići Samit iako je EU naglasila da nije Samit o migracijama nego o jačanju partnerstva između dviju strana.

Predsjednik Obale Slonovače Alasan Uatra rekao je na otvaranju Samita da sigurnost u Africi i Evropi zavisi od njihovog kapaciteta da riješe krizu u Siriji i okončaju nehuman tretman migranata.

Pojedini afrički čelnici zatražili su da se na dnevni red Samita uvrsti pitanje prodaje migranata kao robova na javnoj aukciji u Libiji, za što se zna već nekoliko mjeseci.

„Otkriće o robovima i trgovini ljudima nepodnošljivo je za obje obale, evropsku i afričku”, istakla je Federica Mogherini, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je veoma važno podržati Afriku da okonča nelegalnu migraciju, tako da ljudi ne bi morali da pate u užasnim kampovima u Libiji, prenosi AP. Predsjednik Francuske Emanuel Makron nazvao je krijumčarenje migranata zločinom protiv čovječnosti.

 „Imigracija je problem za obje strane, a isto važi u za terorizam, nezaposlenost mladih, i posljedice promjene klime. To pogađa i Evropljane i Afrikance i zato oni moraju da rade ruku pod ruku“, izjavio je Antonio Tajani, predsjednik Evropskog parlamenta, ističući da će za 30 godina biti više od dvije milijarde Afrikanaca. Samit je prošao u sjenci CNN-ovog priloga o izbjeglicama robovima u Libiji.

U ovom prilogu CNN je objavio snimku prodaje ljudi u ropstvo na aukciji u Tripoliju, što je izazvalo zgražavanje u svijetu. Nakon ovih snimaka održani su protesti u Parizu, Stockholmu i New Yorku uz slogane „Oslobodite našu braću!“ i „Crnci nisu robovi!“. Predsjednik Afričke unije Alpha Conde izjavio je da zahtijeva kažnjavanje ovih zločina, a Libija je najavila pokretanje istrage. „Međutim, dok se svijet usmjerio na libijske vlasti, većina ignorira ulogu Evropske unije u omogućavanju tog odvratnog zlostavljanja“, upozorava komentator Al Jezeere, ističući da Evropska unija pokušava zaustaviti migracije i zatvoriti svoje granice, ali da nije ponudila alternativne i sigurne puteve za migrante i izbjeglice, što je neizbježno dovelo do stvaranja još opasnijih uslova za ljude koji se nalaze u tranzitnim državama poput Libije čime je ropstvo postalo direktna posljedica ove situacije.

Nakon objavljivanja CNN-ove snimke Malta Independent je objavio: „Mi Europljani bismo se trebali sramiti dogovora koji su naši lideri postigli prošlog februara u Malti zbog sve više smrti u Sredozemnom moru. Taj dogovor je zapravo bio samo fasada koja skriva njihov stvarni cilj - jače utvrditi ‘evropsku tvrđavu’“.

UN je osudio EU zbog pomoći libijskim vlastima, te opisao njihovo tretiranje migranata kao „nehumano“. UN-ovi istražitelji izjavili su da su šokirani prizorima u centrima za pritvore migranata. Tamo su pronašli hiljade izgladnjelih i traumatiziranih muškaraca, žena i djece naguranih jedne na druge, zaključanih u prostore bez osnovnih životnih potrepština, bez ljudskog dostojanstva. Istražitelji su objavili da su premlaćivanje i silovanje u centrima svakidašnja pojava.

Četrnaest libijskih mjesta na sredozemnoj obali i u pograničnom području na jugu zemlje je po zahtjevu Tripolija dostavilo listu infrastrukturnih potreba u slučaju realizacije sporazuma EU i Libije o zatvaranju Sredozemnog mora za izbjeglice iz Afrike. Na listi se nalaze škole, bolnice, električne i vodovodne mreže, sportski centri, te nadzorne kamere i restrukturiranje policije navodi italijanski list Corriere della Sierra 
Italijanski ministar unutrašnjih poslova Marco Minntia je kazao da bi prvi koraci realizacije sporazuma trebali početi u Libiji s ciljem uspostavljanja privrednog programa „kako bi se mladi zapošljavali i udaljili od kriminalnih grupa“, te da Italija daje milijardu i po eura godišnje za zbrinjavanje izbjeglica, a „jedan dio tih sredstava se preusmjerava direktno u afričke zemlje“.
Predsjedavajući vlade nacionalnog jedinstva Fayiz as-Sarradsch je izjavio da bi ova saradnja bila ključ u sprječavanju propasti Libije koju ubrzavaju krijumčari izbjeglicama.
Mattia Toaldo, ekspert za ovu zemlju pri Evropskom vijeću za vanjsku politiku, podsjeća da su ciljevi Evrope i Italije u Libiji nedvosmisleni, a oni podrazumijevaju smanjenje broja migranata u ovo vrijeme predizbornih obećanja, kao i postizbornih procesa.
Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani je u svojoj izjavio naveo sumu od šest milijardi eura za zatvaranje granice Libije na sjeveru i jugu.

Sličica Želim Print

Bruxelles - Oko 350.000 izbjeglica stiglo je u Evropsku uniju (EU) od početka godine, izjavio je šef evropske agencije za zaštitu vanjskih granica Fronteks Fabris Ležeri.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine