digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Naime, radi se o pojavi angažovanja „civila“ (osoba koja nije završila vjersku školu, već joj je životna vokacija neko drugo interesovanje, npr. ljekar, inžinjer, pravnik i sl.) na mjesto predsjednika, sekretara i blagajnika u medžlisima, a razlog tome je „otvorenost Zajednice prema svijetu“. Dok se recimo za predsjednika ljekarske komore bira ljekar, za predsjednika biznis asocijacije se bira neko od istaknutih biznismena, za advokatsku komoru opet se bira neko od advokata, jedino se u Islamskoj zajednici zadržalo to da predsjednik medžlisa treba da bude neko ko nije „vjersko službeno lice ili profesor islamskih nauka“ i sl., nego na tom mjestu treba da bude neko izvan vjerskih službenih lica. Da li je spomenuta pojava zaista neophodna sadašnjoj instituciji Islamske zajednice ako se zna da je u periodu iza I i II svjetskog rata postojala tendencija nadzora vjerskih zajednica baš preko „civila“ koji su trebali predstavljati „vrata ili prozor za ostali svijet“.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine